Dezinformacije koje generira umjetna inteligencija sve su veća briga, posebno u doba općeg nepovjerenja u vijesti. Dezinformacije se nastavljaju širiti platformama društvenih medija i pokreću različite probleme poput uticaja botova, stvaranja memeova, videa ili drugog vizualnog sadržaja s namjerom mijenjanja mišljenja ili stvaranje netačnog teksta koji djeluje uvjerljivo.
Mladi su općenito oduševljeni korištenjem umjetne inteligencije (AI) budući da je izvještaj Ujedinjenih nacija pokazao visok nivo povjerenja u AI i pozitivan stav. Međutim, većina ne razumije kako to funkcionira.
Istovremeno, njemački časopis “Bild” najavio je da će smanjiti uredništvo i povećati korištenje umjetne inteligencije. Novinske organizacije kao što su Buzzfeed, Daily Express i druge istražuju načine na koje bi novu tehnologiju mogli koristiti novinari ili umjesto njih.
– Hoće li umjetna inteligencija imati pozitivan ili negativan uticaj na novinarstvo i društvo zavisi o tome koliko brzo i odlučno kreatori politike odgovore na nove mogućnosti – navode iz DJV, njemačkr podružnice Evropske federacije novinara (EFJ).
Javna dostupnost generativnih alata kao što je ChatGPT-3 predvodila je nedavni procvat umjetne inteligencije. Ovo je donijelo zabrinutost zbog moguće (zlo)upotrebe takvih sistema od loših aktera koji namjerno šire dezinformacije.
Stoga je ključno da kreatori politika aktivno promoviraju opće obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i medijskoj pismenosti i podržavaju finansiranje istraživanja i inovacija umjetne inteligencije.
Evropska zajednica za umjetnu inteligenciju, podatke i robotiku trebala bi razgovarati s novinarskim sindikatima i udruženjima kako bi razumjela specifične potrebe redakcija u dizajnu i razvoju generativnih alata umjetne inteligencije.
Stoga je potreban kooperativni pristup između različitih institucija, uključujući programere umjetne inteligencije, platformi društvenih mreža, vladine agencije te medijske izdavače i urednike.
Odgovornost je redakcija osigurati korištenje alata umjetne inteligencije uz novinarske standarde, kao što je označavanje sadržaja koji je generiran pomoću umjetne inteligencije. Takva bi rješenja pomogla da korisnici imaju vještine za razlikovanje novinarskog sadržaja od dezinformacija.
Na primjer, organizacije za samoregulaciju, kao što je francusko vijeće za medije CDJM, već su izdale etičke smjernice o tome kako koristiti AI u redakcijama. Razlikuju upotrebu niskog i umjerenog rizika, kao i zabranjenu upotrebu, te kroje etičke smjernice.
Izvještaj koji je u januaru objavio OpenAI objašnjava kako korisnici mogu proizvesti i distribuirati lažan ili propagandistički sadržaj s lako dostupnim alatima generativne umjetne inteligencije čiji je cilj uticati na mišljenja i ponašanja ciljane publike.
Generativni procvat umjetne inteligencije stavlja moćne, dostupne alate umjetne inteligencije u ruke svima. Stoga je ključno medijsku pismenost posmatrati kao konstelaciju alata i tehnika koje korisnicima omogućuju lociranje, tumačenje i procjenu različitih medija. Olakšava nove načine na koje novinari stvaraju.
Izvor: EFJ
