Tuniške vlasti trebale bi odmah povući sve optužbe protiv Salaha Attie, pritvorenog novinara kojem se sudi pred vojnim sudom u vezi s njegovim javnim izjavama o predsjedniku Kaisu Saiedu i oružanim snagama, ističu iz Amnesty Internationala.

Attia je u pritvoru u trajanju od dva mjeseca, a ako ga se proglasi krivim, mogao bi dobiti i do sedam godina zatvora. On je među posljednjim u nizu istaknutih kritičara, političkih protivnika i navodnih neprijatelja predsjednika koji je na meti krivičnih progona, proizvoljnih zabrana putovanja ili proizvoljnog pritvaranja otkako Saied upotrebljava široke vanredne ovlasti.

– Vlasti Tunisa potpuno su slobodne osporiti i suprotstaviti se onome što mediji izvještavaju o njima bez hapšenja i krivičnog progona novinara. U svakom slučaju, nijednom civilu ne bi se trebalo suditi pred vojnim sudovima u Tunisu. Ova travestija pravde mora prestati – rekla je Amna Guellali, zamjenica regionalnog direktora Amnesty Internationala za Bliski istok i Sjevernu Afriku.

Naglasila je da je predsjednik Saied više puta obećao poštivanje ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja, ali progon Salaha Attije šalje poruku novinarima da izvještavanje o predsjedniku i državnim institucijama može nositi rizike.

Attia, koji je vlasnik i urednik Al Ray Al Jadid internetskih novina sa sjedištem u Tunisu, 10. juna 2022. godine govorio je kao gost u emisiji vijesti Al Jazeere. Tokom emitiranja rekao je da je predsjednik Saied zatražio od vojske da zatvori urede Union Générale Tunisienne du Travail, najvećeg radničkog sindikata u Tunisu, ali je vojska to odbila učiniti i obavijestila je sindikat. Sindikat je demantirao ovu tvrdnju. Attia je također rekao da je vojska odbila zahtjev Saieda da stavi neodređene političke vođe u kućni pritvor.

Već 11. juna policija u Tunisu uhapsila je Attiu. Dva dana kasnije, prvostepeni vojni sud protiv njega je otvorio istragu u vezi s tom emisijom. Vojni sudac odredio mu je pritvor u kojem se od tada nalazi.

Dva dana kasnije, sud je pokrenuo istragu protiv Attije zbog poticanja na oružano nasilje, “optuživanja javnog službenika za nezakonite radnje bez dokaza”, “ocrnjivanja vojske” i “uznemiravanja drugih putem telekomunikacijskih mreža”.

Na otvaranju suđenja Attii 26. juna, sudac je odbacio optužbu za poticanje na oružano nasilje, koja nalaže smrtnu kaznu, ali je zadržao ostale tri optužbe, prema Attiinim advokatima. Za sve tri preostale optužbe predviđene su zatvorske kazne.

– Novinari se nikada ne bi trebali bojati odmazde vlasti za svoje izvještavanje, bez obzira koliko to izvještavanje moglo biti kritično, neugodno ili na neki drugi način izazvalo nezadovoljstvo vlasti – podvukla je Amna Guellali.

Član 9. Afričke povelje o ljudskim pravima i član 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR), koje je Tunis ratificirao, garantiraju pravo na slobodu izražavanja, uključujući pravo na “traženje, primanje i širenje informacija i ideja svih vrsta”.

Osim toga, Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda naveo je da vlade “ne bi trebale zabraniti kritiziranje institucija, kao što su vojska ili administracija”. Klevetu bi uvijek trebalo tretirati kao građansko, a ne krivično djelo, a one koji su proglašeni krivima za klevetu ne bi trebalo kažnjavati zatvorskom kaznom.

U izvještaju objavljenom 20. aprila 2010. godine, posebni izvjestitelj UN-a za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja pozvao je vlade da dekriminaliziraju klevetu, te je naveo da “nijedan krivični ili građanski postupak za klevetu ne bi trebao biti dopušten u odnosu na državnog službenika ili obavljanje njegovih poslova“.

Član 14. ICCPR-a garantira pravo na suđenje pred “nadležnim, nezavisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom”. Budući da predsjednik Tunisa ima konačnu riječ o imenovanju sudaca i tužitelja u vojnom pravosudnom sistemu, vojni sudovi u Tunisu ne ispunjavaju zahtjev nezavisnosti prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima.

Predsjednik Saied suspendirao je parlament 25. jula 2021. godine, smijenio bivšeg premijera Hichema Mechichija i tvrdio da ima široke vanredne ovlasti za koje je rekao da su mu dodijeljene Ustavom.

On je 22. septembra 2021. godine izdao predsjedničku uredbu 2021-117, kojom je suspendiran veći dio tuniskog Ustava iz 2014. godine i dao mu gotovo nekontrolirane ovlasti da vlada dekretom. Također je raspustio privremeno tijelo zaduženo za provjeru ustavnosti zakona i zabranio bilo kome da poništi njegove dekrete-zakone na sudu.

Od tada je Saied raspustio parlament i oslabio ili ukinuo ključne institucionalne garancije za ljudska prava, uključujući nezavisnost pravosuđa. Broj civila procesuiranih pred vojnim sudovima također je naglo porastao, uključujući i za “zločine” kao što je javno kritiziranje predsjednika.

Saied je također nadgledao izradu novog Ustava koji sadrži odredbe koje ugrožavaju ljudska prava. Novi Ustav odobren je narodnim referendumom 25. jula 2022. godine.

Izvor: Amnesty International