Svakodnevna pažnja ilegalnim migracijama, podsjećanje na prošlogodišnje poplave, ekološke teme, propitivanje povijesnog revizionizma, izbjegavanje senzacionalizma i strašenja ljudi terorizmom, teme su koje Al Jazeeru i N1 potvrđuju kao medije s najvišim stupnjem društvene odgovornosti
AL JAZEERA: Sve o poplavama
10. – 16. maj 2015.
SAVRŠENI KRUG: U ovom tjednu, Al Jazeera je znatan dio vremena u dnevnicima posvetila godišnjici velikih poplava koje su lani zahvatile BiH i regiju. Posebna pažnja ovoj tragičnoj nepogodi posvećena je u petak, 15. svibnja. Novinarka Natalija Lučić napravila je detaljnu analizu o razmjeru šteta prošlogodišnjih poplava u regiji. Analiza je popraćena dobrom vizualnom prezentacijom na velikom ekranu iza novinarke. Tako smo mogli saznati koliko je u svakoj državi ljudi bilo ugroženo poplavama, koliko je raseljeno, koliko je domova oštećeno ili totalno uništeno, kolike su bile štete u poljoprivredi, koliko su novca pomoći države dobile, i ono najaktualnije: koliko je kuća obnovljeno dosad. Da sve ne ostane samo na statistici, pobrinula se novinarka Nadina Maličbegović, koja je razgovarala s ljudima. Ona je posjetila Maglaj i Doboj i razgovarala s istim ljudima koje je Al Jazeera snimila prije godinu dana kada im je poplava odnijela sve. Analiza novinarke Lučić i prilog novinarke Maličbegović lijepo se međusobno dopunjuju – egzaktni podaci šteta i svjedočanstva ljudi pogođenih poplavama čine jednu savršeno zaokruženu i temeljito obrađenu temu.
CRNO ZLATO I CRNA STRANA PRIČE: U subotu, 16. svibnja, Al Jazeera nam je donijela priču o erupciji plina koja je prošlog mjeseca uništila veliki broj kuća u selu Marinze u središnjoj Albaniji. Eksplozije su posljedica iskopavanja nafte koja se vrši u tom selu. Prilog potpisuje novinar Avni Ahmetaj. Nakon što je prošli mjesec Al Jazeera aktualizirala priču o potencijalnim nalazištima nafte u BiH (13. travnja, Sanel Kajan), u kojem je izostala negativna strana priče o naftnim bušotinama, ovoga puta smo je mogli vidjeti u dnevniku Al Jazeere. I nije lijepa.
IZDVOJENO:
Al Jazeera već tjednima svakodnevno izvještava o problemima migranata. U početku se pozornost posvećivala afričkim migrantima koji pokušavaju doći do europskog tla, a zadnjih dana imamo priliku saznati i o problemima Rohinja izbjeglih iz Mijanmara koji pokušavaju ući u Indoneziju i Tajland. Sve priloge koji se bave tematikom migranata Al Jazeera objedinjuje zajedničkim nadnaslovom: PUTEVI OČAJNIKA. Pojam “očajnici” nije nimalo neutralan, već u sebi sadrži jak empatični naboj. Očito je da Al Jazeera doprinosi senzibiliziranju javnosti za probleme migranata.
PLUS SEDMICE:
Podsjećanje na prošlogodišnje poplave.
MINUS SEDMICE:
Nema ga.
OCJENA: 10
N1: Iguman prokleo novinare!
10. – 16. maj 2015.
REHABILITACIJA ČETNIKA: Vijest o rehabilitaciji četničkog generala i ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića obilježila je četvrtak, 14. svibnja. Pored standardnog prenošenja informacija oko rehabilitacije i reakcija zvaničnika iz Srbije i susjednih zemalja, televizija N1 izdvojila se s dva priloga.
GORKA PILULA TINE JELIN-DIZDAR: Prvi prilog potpisuje novinarka Tina Jelin-Dizdar, koja je opet uradila ono što ona najbolje radi – išla razgovarati s ljudima. Posjetila je Fočaka Muju Kafedžića koji je u posljednja dva rata izgubio gotovo cijelu porodicu. U Drugom svjetskom ratu ubili su ih pripadnici četničkog pokreta, a kasnije paravojne formacije koje su se tako nazivale. Ostatak priloga bavi se pokušajima povijesnog revizionizma lika i (ne)djela Draže Mihailovića, a prilog završava u Istočnom Sarajevu. Novinarka stoji ispred zgrade na adresi Draže Mihailovića br. 40 i zaključuje prilog rečenicom: “Poništavanjem presude Draži Mihailoviću negira se partizanski pokret, AVNOJ i antifašizam, što, prema mnogima, stvara ideološku podlogu za mnoge opasne rasprave u Bosni i Hercegovini. No, s druge strane, treba podsjetiti da je u mnogim gradovima upravo u ovoj zemlji Draža Mihailović već odavno rehabilitiran.” Gorak zaključak koji gledatelja ostavi zamišljenim.
DRAŽA VEĆI I OD BOGA: Autor drugog priloga je Boris Brezo. On je posjetio opskurno mjesto kraj Višegrada koje se naziva Draževina. Tu se nalazi manastir “u kojem sve podsjeća više na Dražu Mihailovića nego na Božji dom”, kako primjećuje novinar Brezo. Iguman manastira odbio je dati intervju te je poručio ekipi N1 da će biti prokleta ako objave negativnu priču o Draži. Saznajemo i da autobusi s djecom na ekskurziji staju na ovoj lokaciji, te da postoji i suvenirnica gdje djeca mogu kupiti slike na kojima su Draža, četnička obilježja i knjige koje veličaju ratnog zločinca. Crkva i svećenici u službi nacionalizma, koji je nespojiv s idejama kršćanskog univerzalizma, nacionalizacija religije, obrazovni sustav koji djecu uči da veličaju ratne zločince, samo su neki od problema našeg društva na koje je novinar Brezo podsjetio ovim prilogom.
SUD KOJI SLIJEDI DRUŠTVO: Oba priloga na originalan i maštovit način oslikavaju odnos jednog dijela našeg društva prema liku i djelu Draže Mihailovića. Možda je tog četvrtka, 14. svibnja 2015., Viši sud u Beogradu rehabilitirao Dražu Mihailovića, ali društvo je, kako to i novinarka Jelin-Dizdar zaključuje, učinilo to davno.
PLUS SEDMICE:
Prilozi Tine Jelin-Dizdar i Borisa Breze o rehabilitaciji Draže Mihailovića i odnosu jednog dijela našeg društva prema njegovom liku i djelu.
MINUS SEDMICE:
Nema ga.
OCJENA: 10
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Svakodnevno posvećivanje pažnje problemima ilegalnih migracija, posjećivanje domova ljudi stradalih u prošlogodišnjim poplavama, česte ekološke teme, otvaranje pitanja odnosa društva prema antifašističkim vrijednostima i povijesnom revizionizmu, izbjegavanje senzacionalizma i strašenja ljudi terorizmom, samo su neke od tema koje Al Jazeeru i N1 potvrđuju kao dva medija s najvišim stupnjem društvene odgovornosti.
(U utorak, 19. maja čitajte analizu Amera Tikveše: TV1 i Hayat TV)
