HAYAT I TV1: ZAKAZALI NA HOMOFOBIJI I DRAŽI

Dan borbe protiv homofobije ove televizije obilježile su minimalno: samo onoliko koliko se moralo, iako u sličnim situacijama ne štede ni vrijeme ni novinare   HAYAT: BRAVO ZA SKUPLJAČA KARTONA 11. – 17. maj 2015. PRIČA O CIJENAMA: U ponedjeljak smo u Vijestima u 7 mogli vidjeti zanimljiv prilog: šta se nekada moglo kupiti za […]

HAYAT I TV1: ZAKAZALI NA HOMOFOBIJI I DRAŽI

Dan borbe protiv homofobije ove televizije obilježile su minimalno: samo onoliko koliko se moralo, iako u sličnim situacijama ne štede ni vrijeme ni novinare

 

HAYAT: BRAVO ZA SKUPLJAČA KARTONA

11. – 17. maj 2015.

PRIČA O CIJENAMA: U ponedjeljak smo u Vijestima u 7 mogli vidjeti zanimljiv prilog: šta se nekada moglo kupiti za marku. Priča o cijenama sigurno je osvijestila mnoge za njihov stihijski rast. Prilog je uradila Adijata Žiga i to je ono što novinari trebaju primjenjivati kada se govori o cijenama i poskupljenjima. Nikakvi procenti, nikakve statistike, jednostavno prikazati – kilogram šećera je 2009. koštao toliko, a potom prikazati njegove cijene iz godine u godinu. Nije Adijata prva koja je to uradila, ali je još uvijek među rijetkima.

SKUPLJAČ KARTONA: U istoj emisiji prikazan je i prilog Nihada Sadikovića o tome zašto kasni deratizacija u Sarajevu i o mogućoj epidemiji štakora. Dao nam je potpune odgovore sa svim relevantnim akterima priče. Ono što prilogu posebno daje na vrijednosti jest razgovor sa skupljačem kartona. Radi se o čovjeku koji se iz dana u dan, skupljajući karton iz i oko kontejnera, susreće sa štakorima. Njegov iskustveni doživljaj situacije, kada priča, naprimjer, kako se odrasli štakori ne plaše, ono je što priči daje život i što temu opravdava kao životnu.

KRUPAN PROPUST: Istog dana imali smo tematiziranu i posjetu Rona Haviva Sarajevu. Za jednu od njegovih najpoznatijih fotografija, onu Nedžibe Salihović, rečeno je da je nastala u Srebrenici, međutim, nastala je u Tuzli. S obzirom da su imali razgovor s fotografom te njegovu posjetu tretirali kao važnu, ovaj propust  može se tretirati kao relativno krupan. Ako se, naime, ne pripremamo dobro za nešto što smatramo važnim, kakve se tek greške mogu desiti u obradi tema koje smatramo manje bitnima?

TUZLA I NJENE LIKVIDACIJE: Nakon obilježavanja Dobrovoljačke u Sarajevu, ove sedmice imali smo godišnjicu dešavanja na Brčanskoj Malti u Tuzli. Prilog bi bio korektan da autor Alem Karamešić nije rekao kako su se tada tuzlanski policajci “suprotstavili daleko nadmoćnijoj vojsci i spasili Tuzlu masovnih likvidacija”. Ova rečenica obojila je cijeli prilog kao tendenciozan. To bi bilo poželjno izgovoriti u kakvoj patriotsko-budničkoj emisiji, ali u informativnom programu je nezamislivo. Mi ne možemo znati da li bi se desile masovne likvidacije. Osim toga, ovakvom rečenicom opravdavamo pogibiju vojnika JNA, jer da policija nije ubila njih, oni bi poubijali Tuzlake.

KRIMINALIZIRANJE MEĐUGORJA: I ove sedmice imali smo prilog o turizmu u Međugorju. Radila ga je Adisa Gojak. Rečeno je kako se na dosta mjesta ne izdaju fiskalni računi te je Međugorje faktički kriminalizirano kao mjesto enormne utaje poreza. I neka je, to nije problem, ukoliko je istinito. Samo je trebalo naglasiti da to nije baš specifikum Međugorja. I na Baščaršiji možete kupiti suvenir a da ne dobijete fiskalni račun.

ZVIJEZDA MOŽEŠ BITI TI: Dnevnik je 15. maja trajao svega 20 minuta. U tih 20 minuta na kraju se našlo vremena i za nekoliko minuta samopromocije. Radilo se o finalu šoua Zvijezda možeš biti ti, koji je Hayatova produkcija. Imali smo čak i direktno uključenje u Skenderiju gdje se šou održava. To je potcjenjivanje gledalaca. Njima u informativnoj emisiji to ne treba. Koga interesuje, on zna i gdje i kad se dešava. Inače, šoubiznis ne ide u informativni program osim ako se krov sale nije urušio ili među publiku nije došao iz ZOO vrta odbjegli tigar.

PLUS SEDMICE

Ove sedmice problematizirano je nekoliko tema koje se itekako tiču građana BiH, ali ih mediji izbjegavaju. To su već spomenute cijene, zatim pitanje veresije po prodavnicama te troškovi maturalne večeri. Teme su svakodnevne, tiču se velikog broja građana i zorno ilustruju njihovo socijalno stanje.

MINUS SEDMICE

Za Međunarodni dan borbe protiv homofobije, osim “kroz usta” američke ambasade, nije rečeno ništa. Iako svaki važan međunarodni dan adekvatno proprate, na Hayatu su ovog puta zakazali.

OCJENA: 7

TV1: ŠTA PORUČUJU PREDRAG KOJOVIĆ I VODA JANA?

11. – 17. maj 2015.

MAKEDONIJA NIJE DALEKO: Na TV1, interes za Makedoniju je nastavljen. Gost, između ostalog, i tim povodom 11. maja bio je Anis Bajrektarević, šef katedre za međunarodno pravo u Beču. I kroz ostatak sedmice stanje u Makedoniji je praćeno, i to ne samo na način prenošenja vijesti stranih agencija. Do informacija i mišljenja o makedonskoj krizi na TV1 su dolazili i samostalno. To je dobro, jer ma kako mi mislili da je Makedonija daleko, ona je zemlja regije i u geopolitičkim strategijama, s kojima može imati veze teroristički napad u Kumanovu, teško da je odvojiva od BiH.

BEZ DRUGE STRANE: Istog dana, već po drugi put, spominje se neravnomjeran odnos nadležnih u RS-u prema univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci. Pritom, daje se samo strana onih koji optužuju, a to su studenti Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Bilo bi dobro čuti da li postoje opravdani razlozi za različit tretman dva univerziteta.

SVE O BIZNIS FORUMU: Odličan prilog urađen je 13. maja o Biznis forumu u Sarajevu. Predstavljeni su nam rezultati prošlogodišnjeg, koji su ravni nuli. Time je stvorena opravdana skepsa i prema ovogodišnjem. Osim toga, rečeno je da je jedan od glavnih sponzora Turkish Airlines, kojeg niko nije upitao kako je uništena jedina bosanska aviokompanija.

KOREKTNO, BEZ PATOSA: Krajnje korektno, bez patriotskog patosa i tendencioznosti, izvijestili su na TV1 o godišnjici dešavanja na Brčanskoj Malti u Tuzli. Ostaje pitanje, zašto tako nisu mogli i o godišnjici Dobrovoljačke ili o sarajevskom drugom maju?

INFORMACIJA ILI REKLAMA? Ni ove sedmice na TV1 nisu izbjegli svoju staru boljku – informativni program kao infotisement. Kako drugačije protumačiti pohvale Bosnalijeku, u prilogu Dalile Osmić, zbog organizacije kongresa farmaceuta. Ili prilog emitovan odmah poslije toga, oba 15. maja, o novim porukama u bocama vode Jana?!

Nije jasno ni gostovanje Predraga Kojovića 16. maja. Naime, jasan je povod – izabran je za predsjednika Naše stranke, ali šta je u toj činjenici toliko važno da bi se trećina dnevnika posvetila njemu? Na koji se način to dotiče života gledalaca?

OSUĐIVANJE OSUMNJIČENIH: Nedopustiva je praksa novinarskog osuđivanja osumnjičenih. Trojica tuzlanskih policajaca osumnjičeni su za različita kriminalna djela. Šesnaestog maja, u najavi priloga o toj temi, Ognjen Blagojević kaže: “U nastavku donosimo pregled kriminalnih aktivnosti glavnih tuzlanskih policajaca.“ Srećom, u prilogu Vahidina Mujagića koji je uslijedio takvo što nije ponovljeno.

PLUS SEDMICE

U tekstu navedeni prilog o Sarajevo biznis forumu, čiji autor, barem kad je riječ o onome što možemo vidjeti na YouTube kanalu Dnevnika u 19 TV1, nije potpisan.

MINUS SEDMICE

Kao i na Hayatu, ničega o Danu borbe protiv homofobije, izuzev izjave američke ambasadorice i činjenice da je američka ambasada osvijetljena duginim bojama.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Rehabilitacija Draže Mihailovića prošla je i na jednoj i na drugoj televiziji bez pridavanja odgovarajućeg značaja temi. Rečeno je da je rehabilitovan i date su reakcije. Međutim, kakve to reperkusije može imati na BiH, nije rečeno. Pogotovo na obrazovni sistem koji je ionako u dobroj mjeri ruiniran, ali i fašiziran.

ISTIČEMO

Na Hayatu je 15. maja emitovan prilog o Ruralnom parlamentu BiH autorice Marijane Kršo. Iako se radi o nečemu novoformiranom, nisu pribjegli prikazivanju zasjedanja Parlamenta niti statičnim kadrovima. Naprotiv, s izjavama članova Parlamenta, kombinovali su kadrove iz seoskog života te prilog na vizualnom planu učinili zanimljivim.

(U srijedu, 20. maja čitajte analizu Nidžare Ahmetašević: BHT1 i FTV)

About The Author