Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržala je i u dalju parlamentarnu proceduru uputila poslanička inicijativa Denisa Zvizdića kojom Predstavnički dom PSBiH zadužuje Vijeće ministara BiH da u roku od 60 dana pripremi lex specialis Prijedlog zakona o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu.

Taj zakon, naveo je predlagač, trebao bi biti usklađen sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, preporukama i konvencijama Vijeća Evrope, pravnom tečevinom Evropske unije i sa uspješnim praksama zemalja Evropske unije koje su zakonski regulirale tu oblast.

Prema Dodatnom protokolu uz Konvenciju Vijeća Evrope o cyber kriminalu, govor mržnje predstavlja svaki pisani materijal, svaku sliku ili svako drugo predstavljanje ideja ili teorija kojima se zagovara, promovira ili podstiče mržnja, diskriminacija ili nasilje protiv pojedinaca ili grupa, zasnovano na rasi, boji kaže ili nacionalnom ili etničkom porijeklu te vjeri ako se koristi kao povod za bilo koji od ovih faktora.

Taj dokument je važan zbog činjenice da obavezuje sve države članice Vijeća Evrope da usvoje zakonodavne i druge mjere kojima će kriminalizirati određene oblike nezakonitog online govora mržnje s obzirom da je Bosna i Hercegovina članica Vijeća Evrope i da je ratificirala tu Konvenciju, uključujući i Dodatni protokol, te država ima obavezu zakonski regulirati tu oblast i pružiti odgovarajuću zaštitu osobama ugroženima online govorom mržnje.

Implementacija mora ići uz jasnu distinkciju odgovornosti autora izjave koja predstavlja govor mržnje i odgovornosti medija zbog objavljivanja takve izjave, smatra predlagač, jer kao država BiH mora zaštiti pravo na slobodu izražavanja i s tim u vezi slobodu medija na što obavezuje Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja prema Ustavu BiH ima supremaciju nad svim ostalim zakonima

U izvještaju Evropske komisije protiv rasne netolerancije (ECRI) iz 2016. godine navodi se da se online mediji u Bosni i Hercegovini „sve više koriste za prenošenje govora mržnje, a naročito prostor za komentare na portalima s vijestima, u internet izdanjima štampanih medija i na specijaliziranim internet forumima, a Bosna i Hercegovina je zbog institucionalnog uređenje zemlje i zbog političke klime, naročito pogodna upotrebi govora mržnje“.

Potrebu za rješavanjem te problematike prepoznala je i Evropska komisija, napominje Zvizdić, te je 2016. godine donijela Kodeks o postupanju za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu kojim je „prihvaćena obaveza suzbijanja nezakonitog govora mržnje na internetu podržane su države članice da osiguraju da internetske platforme ne pružaju mogućnost za masovno širenje nezakonitog govora.

U Bosni i Hercegovini je kroz krivično zakonodavstvo na svim nivoima vlasti inkriminirano krivično djelo „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“, što smatra Zvizdić nije dovoljno s obzirom da se ne kriminalizira svaki oblik mržnje u javnom diskursu, već samo „nacionalna, rasna ili vjerska mržnja“.

Naravno, napominje Zvizdić, ima oblika govora mržnje koji ne predstavljaju krivično djelo i u tom smislu bi, smatra, najispravnije bilo pratiti sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava koji je imao niz predmeta i odluka iz te oblasti, te uspješnu praksu drugih zemalja Evropske unije koje su zakonski regulirale tu oblast.

– To se naročito odnosi na korisnike interneta, jer prema preporukama Komiteta ministara Vijeća Evrope država mora osigurati slobodan pristup internetu i slobodu na internetu, slobodan protok informacija uključujući i prekogranični, zaštitu ljudskih prava internetskih korisnika itd. – naglasio je u obrazloženju inicijative.

Imajući sve to u vidu, on napominje da poruka te inicijative nije da se jednostrano inkriminira svaki govor mržnje na internetu, nego da se pronađe adekvatan balans između slobode izražavanja s jedne strane i govora mržnje s druge strane.

Ocjenjuje da taj balans nije moguće pronaći ukoliko se zakonskim putem jasno ne definira šta predstavlja nezakonit govor mržnje,kako ga prevenirati i na kraj u sankcionirati. Bez takvog zakona u BiH je prisutan pravni vakuum, jer zakon o komunikacijama na nivou BiH, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija i krivično zakonodavstvo na svim nivoima vlasti u BiH nisu dovoljni.

Zbog toga je prijedlog da taj Prijedlog zakona ima pravni status lex specialis zakona u odnosu na već postojeći Zakon o komunikacijama.

Kako je zaključio, neophodno je podići svijest stanovništva, posebno mladih ljudi o postojanju online nasilja, njegovim razmjerima i posljedicama te ih naučiti kako da prepoznaju nezakoniti govor mržnje i kako da s tim u vezi poštuju prava drugih.

Inicijativa će biti upućena u daljnju parlamentarnu proceduru te bi je trebao usvojiti i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine, a potom bi na nju svoj stav trebalo dati i Vijeće ministara koje se za sada ne može pohvaliti da je izvršavalo zahtjeve poslaničkih inicijativa koje su i ranije bile naslovljene na to najviše tijelo izvršne vlasti u državi.