RTRS: Kako odbraniti Milana Tegeltiju?
30. novembar – 6. decembar 2020.
EKONOMSKA KRETANJA: Suhoparno iznošenje podataka o broju zaraženih u oba bh. entiteta i Brčko distriktu, potom izvještaji o stanju u pojedinim bolnicama u Republici Srpskoj – i tako iz Dnevnika u Dnevnik.
Pandemija i njene posljedice se relativiziraju, a izvještaj emitovan u Dnevniku 2 drugog decembra teško je definisati. Neznanje ili lijenost? Naime, tema su bili razlozi zbog kojih će mali broj građana RS-a koji žive u državama Evropske unije doći na božićne i novogodišnje praznike. Na to se veže izjava ekonomiste koji govori o padu stranih investicija u BiH, dakle ne novca koji dijaspora šalje i koji utječe na državni BDP, a vrhunac je konstatacija da će se sve to odraziti na ekonomska kretanja.
PROBLEMI S IMUNIZACIJOM: Danima nakon što su mediji širom svijeta do u detalj izvijestili o početku imunizacije protiv Covida-19 u Velikoj Britaniji te pripremama država Evropske unije, ta tema je otvorena i u Dnevniku javnog servisa RS-a. No, umjesto analize uslijedile su tek škrte, ali i porazne informacije o činjenici da ni država ni entiteti nemaju novac potreban za ozbiljnu imunizaciju. O tome zorno svjedoči podatak da BiH za te namjene ima 11 miliona dolara. Prevedeno, kako su pojasnili iz Ministarstva civilnih poslova BiH, dovoljno za cijepljenje samo 20 posto populacije.
REAKCIJE, ALI NE I INFORMACIJA: U prošlonedjeljnom izvještaju smo kroz novu aferu u čijem se centru našao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTS), Milan Tegeltija, ukazali na uređivačku politiku Dnevnika 2 javnog servisa RS, shodno kojoj vrlo često gledatelji budu uskraćeni za informaciju koja je potom tema brojnih reakcija koje se prikupljaju.
I u ovoj nedjelji nastavljena je takva praksa. U centru pažnje ponovo Tegeltija i nove tvrdnje o „nezakonitom prisluškivanju i praćenju, zahtjevima pojedinih predstavnika međunarodne zajednice za njegovom ostavkom, montiranju telefonskih razgovora, što je direktan pritisak na rad VSTV-a“. Tek usput, na samom kraju izvještaja, spominje se ime bivše članice VSTV-a Milijane Buhe, s kojom je Tegeltija razgovarao. Šta je sadržaj razgovora koji je predsjednika VSTV-a doveo u centar nove afere, o tome nije rečena nijedna riječ.
ŽRTVA PARAOBAVJEŠTAJNOG RADA: Kada se saberu izvještaji koji su se tokom nedjelje iza nas bavili Tegeltijom i VSTV-om, mogu se podvesti pod tvrdnju koju je danima Tegeltija ponavljao, „da je žrtva paraobavještajnog rada“. „Sve to po instrukcijama SDA, koje za tu stranku, kako bi prikrila svoje afere, provode federalni mediji uz podršku međunarodne zajednice“.
PRIJETNJA ZA RS: Kakvim su to suptilnim pritiscima bili izloženi poslanici RS-a koji su 2005. godine prihvatili osnivanje Oružanih snaga BiH? Zbog čega se sa 15 godina distance osporava najuspješnija reforma provedena nakon okončanja rata u BiH? Pitanja su to na koja Gvozden Šarac ne daje odgovor, već izvještaj gradi na tvrdnji još jednog kostura iz ormara, Duška Vukotića, bivšeg poslanika u Narodnoj skupštini RS, koji tvrdi da OS BiH znače samo prijetnju za Republiku Srpsku. Kako i na osnovu čega taj zaključak Vukotić izvlači, za Šarca nije ni bitno.
Nijedna tvrdnja Milorada Dodika ne dovodi se u pitanje. Pa ni ona izrečena nakon sjednice rukovodstva SNSD-a nakon koje je lider te stranke ustvrdio da „RS kontroliše situaciju i ima stabilne finansije“. I od tolike stabilnosti objeručke je prihvatila, tačnije jedva dočekala, da budžet popuni s 20 miliona eura finansijske pomoći Srbije!? Ali rekosmo, Dodikove tvrdnje se ne propituju.
Izdvojeno
Obraćanje Milorada Dodika Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH neće ostati ni po čemu zapamćeno, jer se svelo na puki niz fraza o poteškoćama s kojima se susreću male države sa slabim ekonomijama zbog pandemije koronavirusa. Dodik se obratio putem videolinka, a mi izdvajamo upadljivu scenografiju. Iza leđa karta samo Republike Srpske, a do njega na jednoj strani velika zastava RS-a. Na radnom stolu jedva vidljiva papirna zastavica BiH.
Ocjena: 1
BNTV: Sve što treba znati o aferi
30. novembar – 6. decembar 2020.
KLJUČNA TEMA: Afera vezana za prvog čovjeka VSTV-a bila je jedna od ključnih tema kojom su se bavili i novinari Dnevnika 2. Za razliku od RTRS-a, gledateljima su na uvid ponuđene sve ključne informacije i time im je ostavljena mogućnost da sami izvuku zaključke o stanju u jednoj od ključnih poluga pravosudnog sistema BiH.
Izvještavanje o ekonomsko-socijalnim temama najkvalitetniji su sadržaji koji se nude u dnevnicima.
U nedjelji iza nas bilježimo brojne priloge, od poskupljenja osnovnih životnih namirnica (brašno i ulje) u RS-u, koje je, sudeći prema anketi, dočekano s ogorčenjem među građanima, do negativnih utjecaja recesije izazvane pandemijom Covida-19 na sektor poljoprivrede i estradne umjetnike.
Izdvajamo i prilog o padu priliva sredstava iz dijaspore i utjecaju na BDP BiH. Za razliku od RTRS-a, ovo pitanje je analitički obrađeno uz iznošenje podataka Centralne banke BiH, ekonomista i nevladinog sektora.
SADRŽAJ ČESTITKI: Od događaja iz regiona pažnja je bila usmjerena na izbor nove vlade Crne Gore. Tema je obrađena uz neskrivenu naklonost novoj izvršnoj vlasti Crne Gore, s posebnim isticanjem da će prva odluka nove vlasti biti ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Vrhunac bilježimo u Dnevniku petog decembra, s čitanjem sadržaja čestitki novom crnogorskom premijeru lidera opozicionih stranaka u RS-u, te novoizabranog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.
Ocjena: 5
Komparativna analiza
Samo RTL TV tokom jedne sedmice u svojim informativnim emisijama donese više analitičkih priloga o pandemiji Covida-19 i početku imunizacije u Hrvatskoj nego su to učinili mjesecima unatrag i RTRS i BNTV.
Iako će krivulja rasta zaraženih ko zna kada dosegnuti pik, i iako se u RS-u provodi mali broj dnevnih testiranja, obje medijske kuće ostaju fokusirane na opšte informacije o broju zaraženih, preminulih i stanju u pojedinim zdravstvenim ustanovama.
Izvještaji o pandemiji emituju se u drugom dijelu dnevnika RTRS-a i BNTV-a, a pitanje početka imunizacije u BiH ili se tek sporadično spominje ili se uopšte ne otvara.
