Nekoliko dana nakon bombardiranja porodilišta i dječje bolnice u ukrajinskom gradu Mariupolju 9. marta, komentari u kojima se tvrdi da se napad nije dogodio preplavili su radnike koji su moderirali sadržaj na Facebooku i Instagramu uime vlasnika aplikacije, Meta Platforms.
U bombardiranju su poginule najmanje tri osobe, uključujući i dijete, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Slike krvavih trudnih žena koje bježe kroz ruševine s rukama na stomaku, izazvale su bijes u cijelom svijetu.
Među najpriznatijim ženama bila je Mariana Vishegirskaya, ukrajinska modna ikona. Fotografije na kojoj se spušta niz bolničko stepenište u pidžami na tačkice naveliko su kružile nakon napada, a snimio ih je fotograf Associated Pressa.
Online izrazi podrške budućoj majci brzo su se pretvorili u napade, prema riječima dvojice moderatora sadržaja na Facebooku i Instagramu, koji su zatražili anonimnost pozivajući se na sporazume o zabrani otkrivanja podataka.
Slučaj koji uključuje utjecajnu modnu ikonu samo je jedan primjer kako su Metina politika sadržaja i mehanizmi omogućili prorusku propagandu tokom invazije na Ukrajinu.
Rusija je uzela njene slike postavljajući ih jednu uz drugu na njezine sjajne Instagram fotografije u pokušaju da uvjeri gledaoce da je napad lažiran. Na državnoj televiziji i društvenim medijima, te u dvorani Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija Moskva je tvrdila – lažno – da se Vishegirskaya našminkala i obukla u detaljno izrežiranoj prevari koju su orkestrirale ukrajinske snage.
Gomile komentara koji optužuju influencericu za dvoličnost i glumu pojavili su se ispod njenih starih objava na Instagramu na kojima je pozirala sa šminkom, rekli su moderatori.
– Objave su bile podle i činilo se da su orkestrirane- rekao je moderator za Reuters. No, mnogi su bili u skladu s pravilima kompanije, potvrdio je, jer nisu direktno spominjali napad te ništa nije mogao poduzeti.
Meta je tvrdio da više timova bavi tim pitanjem, imaju odvojene, stručne timove i vanjske partnere koji provjeravaju dezinformacije i neautentično ponašanje i primjenjivali su, kažu njihovu politiku kako bi se suprotstavili toj aktivnosti tokom cijelog rata.
Šef Meta politike Nick Clegg odvojeno je rekao novinarima da kompanija razmatra nove korake za rješavanje dezinformacija i prevara sa stranica ruske vlade, bez daljnjeg pojašnjenja.
Tehnološki div se nastojao pozicionirati kao odgovoran upravitelj internetskog govora tokom invazije, koju Rusija naziva “specijalnom operacijom” za razoružavanje i “denacizaciju” te susjedne joj zemlje.
Samo nekoliko dana nakon rata, Meta je uvela ograničenja ruskim državnim medijima i uklonila mrežu koordiniranih lažnih računa za koje je rekla da pokušavaju potkopati povjerenje u ukrajinsku vladu.
Kasnije je rečeno da je poništio još jednu mrežu sa sjedištem u Rusiji koja je lažno prijavljivala ljude za kršenja govora mržnje ili maltretiranja, dok je uzvraćala pokušaje prethodno onemogućenih mreža da se vrate na platformu.
U Ukrajini i u 11 drugih zemalja širom istočne Evrope i Kavkaza stvorio je niz privremenih izuzeća od pravila koja zabranjuju govor mržnje, nasilne prijetnje i još mnogo toga; promjene su imale za cilj poštivati opća načela tih politika, a ne njihov doslovni tekst, prema Meta uputama moderatorima.
Na primjer, dopuštao je “dehumanizirajući govor protiv ruskih vojnika” i pozive na smrt ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog saveznika bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, osim ako se ti pozivi ne smatraju vjerodostojnima ili ne sadrže specifičnosti.
Promjene su postale problem za Metu koja se suočila s pritiscima unutar kompanije i iz Moskve, koja je pokrenula krivični postupak protiv kompanije. Rusija je također zabranila Facebook i Instagram unutar svojih granica, a sud je optužio Metu za “ekstremističke aktivnosti”.
Istraživači društvenih medija kažu da taj pristup kompaniji omogućuje da izbjegne odgovornost za to kako njezina politika utiče na 3,6 milijardi korisnika.
Promjena smjernica u vezi s Ukrajinom izazvala je frustraciju kod moderatora, koji kažu da imaju u prosjeku 90 sekundi da odluče krši li određena objava politiku, kako je prvi izvijestio New York Times.
Nakon što je Reuters 10. marta objavio tekst o izuzećima, šef politike Mete Nick Clegg rekao je u izjavi sljedećeg dana da će Meta dopustiti takav govor samo u Ukrajini.
Dva dana kasnije, Clegg je rekao zaposlenicima da kompanija u potpunosti ukida izuzeće koje je korisnicima omogućilo da pozivaju na smrt Putina i Lukašenka, prema internom postu od 13. marta.
Krajem marta kompanija je produžila preostala izuzeća samo za Ukrajinu do 30. aprila, pokazuju dokumenti. Reuters je prvi koji je izvijestio o ovom proširenju, što Ukrajincima omogućuje da nastave s određenim vrstama nasilnog i dehumanizirajućeg govora koji bi inače bio zabranjen.
Unutar kompanije neki zaposlenici Mete izrazili su frustraciju što Facebook dopušta Ukrajincima da daju izjave koje bi se inače smatrale nedozvoljenima.
– Čini se da ova politika govori da je govor mržnje i nasilje u redu ako cilja na ‘prave’ ljude – napisao je jedan zaposlenik što je jedan od 900 komentara na post o promjenama.
U međuvremenu, Meta moderatorima nije dala smjernice kako bi poboljšali njihovu sposobnost onemogućavanja postova koji promoviraju lažne priče o ruskoj invaziji, poput poricanja da je došlo do smrti civila.
U slučaju influeserke, objave u kojima se izričito navodi da je bombaški napad insceniran mogli su biti uklonjeni, ali komentari poput “ti si tako dobra glumica” smatrani su previše nejasnima i morali su ostati, čak i kada je podtekst bio jasan.
Sedmicu dana nakon bombardiranja, verzije postova ruske ambasade i dalje su kružile na najmanje osam službenih ruskih računa na Facebooku, uključujući ambasadora u Danskoj, Meksiku i Japanu, prema izraelskoj nadzornoj organizaciji FakeReporter.
Meta je uklonila te objave 16. marta, a sljedećeg dana Meta je Vishegirskaya označila kao “nedobrovoljnu javnu osobu”, što je značilo da su moderatori konačno mogli početi brisati komentare prema politici maltretiranja i uznemiravanja kompanije.
No promjena je, kako su rekli, došla prekasno.
Izvor: Reuters
