FTV I BHT1: Šta je udarna vijest i zašto Ukrajina to (ni)je?

Zapadne sankcije domaćim političarima i pravosudnim funkcionerima se šire, ali javne televizije su suzdržano ispratile vijest. Izostali su duži prilozi, podsjećanja na ranije afere i razloge sankcija

FTV I BHT1: Šta je udarna vijest i zašto Ukrajina to (ni)je?

 

FTV: Različit tretman sankcionisanih

  1. – 11. april 2022.

DAN ROMA: Maida Muhović na Svjetski dan Roma donosi reportažu o osnovnoj školi u Kiseljaku, gdje su romska djeca integrisana i gdje već godinama stiču obrazovanje zajedno s ostalim vršnjacima. Škola čak obilježava svoj dan na dan romske zajednice. Razgovori sa učiteljicom, direktorom škole, ali i učenicama pokazuju koliko je bitno obrazovanje pripadnicima ove manjinske skupine, te pozitivno utiču na njihovu vidljivost i predstavljanje široj javnosti. Pripadnici romske zajednice često su izloženi stereotipima ili medijskim prikazima koji nisu afirmativni, pa je prilog o uspješnoj integraciji u školski sistem izgledao osvježavajuće i ohrabrujuće. Manjinske skupine zaslužuju veći prostor u informativnim i drugim emisijama i bilo bi dobro da im se on ustupa ne samo u posebnim prilikama. Ili na dan kada ih se svi sjećamo.

REDOSLIJED VIJESTI: FTV je, za razliku od BHT1, na pravi način odmjerio značaj vijesti, pa su u petak masakr na željezničkoj stanici u Ukrajini odmah stavili kao udarnu vijest, dok su posjetu Zorana Milanovića ispratili u 18. minuti. Vijesti iz Ukrajine, posebno one o ratnim zločinima, ili većim dešavanjima sa ratišta, svuda imaju tretman udarnih. Zato je teško objasniti zašto ih ponekad javne televizije stave u drugi plan.

SANKCIJE – O JEDNIM VIŠE OD DESET, O DRUGIM MANJE OD DVIJE MINUTE: Nove sankcije zapadnih zemalja u vidu zabrane putovanja i posjedovanja imovine političarima i pravosudnim funkcionerima uzdrmali su političku i javnu scenu. FTV posvećuje više od deset minuta britanskim sankcijama Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, i manje od dvije minute sankcijama Asimu Sarajliću i Gordani Tadić. Prenosile su se čak i reakcije političkih stranaka iz FBiH na sankcije prvima, iako su sve bile očekivane i slične. Urednica Maida Muhović propustila je detaljnije objasniti sankcije Sarajliću i Tadić, a mnogo više se zadržala na političkom dvojcu iz Republike Srpske. Uostalom, prve sankcije su bile očekivane, pa bi razumljivije bilo da su mediji zadržali fokus više na novim imenima. Šta je prethodilo sankcijama? Da li su bile očekivane? Da li su sankcionisani reagovali? Kako je reagovala pravosudna zajednica? Da li se očekuju nove sankcije?

OCJENA: 5

 

BHT1: Šta je vijest dana?

  1. – 11. april 2022.

VIJEST DANA OPET U POZADINI: BHT1 nastavlja ignorisati dešavanja u Ukrajini. Ili ih uporno stavlja u pozadinu i drugi plan. Urednik Milan Đurović o raketnom napadu na željezničku stanicu, u kojem je stradao veći broj civila, izvještava u 17. minuti. Prije toga su se izredale vijesti o dolasku Zorana Milanovića na godišnjicu osnivanja HVO-a, posjeti američkog ambasadora Banjaluci i novoj sjednici Narodne skupštine RS. Neke vijesti iz rubrike „Svijet“ ne mogu čekati sredinu Dnevnika 2 da budu obrađene u rubrici koja se daje poslije vijesti iz zemlje. Uostalom, redoslijed vijesti ne mora uvijek biti takav da se prvo daju vijesti iz zemlje pa onda vijesti iz svijeta. Ključno pitanje je koliko je vijest relevantna, udarna i kako su je tretirali i drugi mediji?

ŠTA OTVARA DNEVNIK 2: Neshvatljivo je i zašto je govor predsjednika Hrvatske u Mostaru dobio osam minuta i tretman prve i udarne vijesti u danu kada se desio masakr u Ukrajini. Bivši šef SDP-a je ponovio svoje već ranije poznate stavove o izbornim reformama i evropskom putu BiH, ali sam govor i posjeta nisu donijeli ništa novo ili drugačije u sadržinskom smislu. Posjeta najvišeg funkcionera susjedne zemlje jeste vijest dana i događaj koji zahtijeva pažnju, ali taj dan udarna vijest svuda u svijetu je novi ratni zločin u Ukrajini.

SANKCIJE: BHT1 (Milan Đurović) nije imao neujednačenu minutažu u odnosu na sankcionisane političare i pravosudne funkcionere, ali je izostao fokusiraniji pristup. Bivša državna tužiteljica je pod američkim sankcijama, i šteta je bilo što nijedna javna televizija nije prenijela njenu prvu reakciju koju je prenijela Slobodna Evropa. Ona je rekla kako je iznenađena i kako ih nije očekivala. Javne televizije su ovu priču morale ispratiti sa više interesovanja, posebno jer se sankcije zapadnih zemalja sve više šire prema pravosudnim funkcionerima i privrednicima. Gledatelji su zaslužili i duži prilog o radu i karijeri glavne tužiteljice.

NE POSTOJE ŽENSKA I MUŠKA ZANIMANJA: Tako bi se možda mogao nazvati prilog u nedjeljnom izdanju (Blažica Krišto) o radnicama koje su odlučile da karijeru grade baveći se tzv. muškim zanimanjima kao što je posao zavarivača. Raduje to što urednici i novinari sve češće nalaze zanimljive priče i reportaže iz svakodnevnice.

OCJENA SEDMICE: 3

KOMPARATIVNA ANALIZA: Slaba sedmica na obje televizije, a sadržinski je iza nas bilo uzbudljivih sedam dana. Zapadne sankcije domaćim političarima i pravosudnim funkcionerima se šire, ali obje javne televizije su poprilično anestezirane primile vijest. Izostali su duži prilozi, podsjećanja na ranije afere i izvještaje, kao i propitivanja o razlozima sankcija. Druga stvar koja sve više upada u oči jeste različit pristup udarnim vijestima. Dok FTV redovno u prvi plan stavlja izvještaje sa ukrajinskih ratišta, posebno onda kada se pojave vijesti o ratnim zločinima, na BHT1 baš kada se pojave takve vijesti one se stavljaju u drugi plan. Događaji iz Ukrajine spadaju u red udarnih svjetskih vijesti i teško je opravdati odluku urednika da im ne daju prioritet ili posebni značaj, posebno ako taj dan nije bilo drugih udarnih vijesti. Iz zemlje ili svijeta.

Plus sedmice

BHT1

Prilog o ženama koje se bave tzv. muškim zanimanjima, kao što je posao zavarivača/ice ili pčelara/ke.

FTV

Svjetski dan Roma obilježen je afirmativnim i prigodnim prilogom o školovanju romske djece.

 

Minus sedmice

BHT1

Vijesti iz Ukrajine često završe u drugom dijelu Dnevnika 2, skrajnute i slabo pokrivene.

FTV

Nove sankcije političarima i pravosudnim funkcionerima zaslužile su veću pažnju i detaljniju obradu.

About The Author