Od Ukrajine do Mijanmara, vladini prekidi interneta prisutni su širom svijeta. U 2021. godini zabilježena su 182 isključenja u 34 zemlje, prema Access Now, nevladinoj organizaciji koja prati internetsku povezanost širom svijeta.
Zemlje širom Afrike i Azije okrenule su se isključenju interneta u pokušaju da kontroliraju ponašanje, dok je Indija, uglavnom u regiji Jammu i Kashmir, uronila u digitalni mrak više puta nego bilo koje drugo mjesto na svijetu prošle godine.
Sve veća upotreba prekidača za isključivanje naglašava produbljivanje globalnog trenda prema digitalnom autoritarizmu, jer vlade koriste pristup internetu kao oružje protiv vlastitog naroda.
– U mnogim je zemljama dobro poznato da je prekid interneta znak da će se nešto loše dogoditi. Čini se da je to usko povezano s kršenjem ljudskih prava jer se tako zapravo stvara plašt tame – kaže Simon Angus, ekonomist sa Univerziteta Monash čiji Monash Internet Observatory prati globalnu internetsku povezanost u stvarnom vremenu.
Gašenje interneta utiču na djelatnike hitne pomoći i bolnice i paraliziraju finansijske sisteme, no vlade ih koriste sve češće. Podaci iz Access Now pokazuju da su se prekidi globalno povećali za 15 posto u 2021. godini u poređenju s godinom ranije.
Takvi prekidi uzrokuju ogromnu ekonomsku štetu – procijenjenih 5,5 milijardi dolara prošle godine – ali prolaze uglavnom nezapaženo u vanjskom svijetu, jer su tokovi informacija u i iz pogođenih zemalja prekinuti.
Šefica Ujedinjenih nacija za ljudska prava Michelle Bachelet osudila je gašenja interneta, naglašavajući da isključivanje interneta uzrokuje nesagledivu štetu u materijalnom smislu, ali i u smislu ljudskih prava.
U Ukrajini je taj plašt tame spušten sat prije ruske invazije u februaru, kada je masivni kibernetički napad na ključnu satelitsku internetsku mrežu izbacio iz mreže desetke hiljada ukrajinskih modema, dok je Sudan prekinuo internet nakon svog vojnog udara.
Građanski nemiri u Etiopiji i Kazahstanu doveli su do gašenja interneta dok vlade pokušavaju spriječiti političku mobilizaciju i spriječiti pojavljivanje vijesti o vojnoj represiji.
Ipak, stručnjaci kažu da je Mijanmar uveo najoštrija ograničenja internetske slobode dosad. Nakon povremenih cjelodnevnih gašenja sredinom februara, hunta je počela gasiti internet svake noći, što se nastavilo redovno dešavati tri mjeseca.
Pod okriljem digitalnog mraka, izvodili su noćne racije, razbijajući vrata kako bi izvukli političare visokog profila, aktiviste i slavne osobe. Racije su imale dubok psihološki danak. Nakon perioda noćnih zastoja uslijedilo je potpuno obustavljanje u cijeloj zemlji na 73 dana.
Isključenja interneta ne koriste samo vlade suočene s građanskim nemirima. Svake godine milioni korisnika interneta od Sudana do Sirije, od Jordana do Indije također izgube pristup internetu tokom sezone ispita jer vlade to čine kako i izbjegli pokušaje varanja u visokoj tehnologiji.
Indija vodi u potpunim gašenjima na globalnom nivou. U 2021. godini najveća svjetska demokracija isključila je svoj internet 106 puta – više nego ostatak svijeta zajedno.
Najteže je pogođena regija Jammu i Kashmir koju su zahvatili sukobi, gdje je ova mjera poduzeta 85 puta pod krinkom obuzdavanja separatističkog nasilja.
Nestanak struje zatvorio je Zoom nastavu za studente, spriječio doktore u komunikaciji sa svojim udaljenim pacijentima i uticao na bankarski sistem, a nositelji hipoteka nisu mogli otplaćivati kredite. Usjevi jabuka istrulili su prije nego što su se mogli prodati, a poslovanje je paralizirano.
Visok nivo gašenja u Indiji naglašava zabrinjavajući trend, kaže David Kaye, profesor prava na kalifornijskom univerzitetu Irvine i bivši posebni izvjestitelj UN-a za slobodu izražavanja.
– Loše je vidjeti kako se to proširilo s mjesta kao što su Tadžikistan ili Togo ili Južni Kamerun, gdje je vladavina zakona već prilično nejasna, na mjesto poput Indije – zaključio je.
Izvor: The Guardian
