Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima zahtijevaju od vlasti u Bosni i Hercegovini, na nivou države i u entitetima Federacija BiH i Republika Srpske, odgovornije, profesionalnije i efikasnije rješavanje napada na novinare, te kažnjavanje osoba koje ugrožavaju sigurnost, živote i osnovna ljudska prava novinara i medijskih profesionalaca.
U posljednje dvije godine, Linija za pomoć novinarima je registrirala 118 slučajeva ugrožavanja sigurnosti, života i prava novinara u BiH, među kojima je bio jedan pokušaj ubistva, 11 fizičkih napada, 13 eksplicitnih prijetnji smrću i desetine drugih oblika kršenja prava na slobodu izražavanja. Ni jedan od počinitelja ovih krivičnih djela nije kažnjen niti procesuiran na adekvatan i brz način, koji bi pokazao kako bh. institucije postupaju u skladu sa međunarodnim standardima zaštite života i sigurnosti novinara na efikasan i odgovoran način.
U tom kontekstu podsjećamo da još uvijek nije okončana potraga za drugim napadačem na novinara Vladimira Kovačevića, niti je zatraženo njegovo izručenje BiH, budući da se nalazi u bijegu od augusta 2018, kada se desio pokušaj ubistva ovog novinara u središtu Banja Luke. Prijetnje smrću i fizički napadi na novinare i medijske ekipe BHRT, FTV, BNTV, portala Žurnal, Klix i Bljesak, zatim na novinare Dragana Bursaća, Šteficu Galić, Slobodana Vaskovića, Amira Zukića, Nedžada Latića i brojne druge, ne samo da nisu profesionalno istraženi od istražnih organa (policije i tužiteljstva), već nikada nisu ni adekvatno procesuirani kroz postojeći pravosudni sistem niti su počinitelji kažnjeni. Naši zahtjevi i apeli za kažnjavanje napadača na novinare žive jedan dan i to u sve manjem broju medija i kao da nikad ne stignu do onih kojima su upućeni. Država ih ne čuje, ili neće da čuje, a novinari i mediji žive i opstaju u sve radikalnijem i nesigurnijem okruženju, strahujući svakodnevno od novih napada ili drugih oblika sprečavanja dostojanstvenog i sigurnog rada. Zbog toga još jednom glasno zahtijevamo i očekujemo od nadležnih državnih institucija, prije svih Ministarstava pravde na državnom nivou i u entitetima hitno pokretanje izmjena krivičnog zakonodavstva koje će osigurati efikasniju zaštitu novinara – žrtava krivičnih djela i natjerati postupanje policije i pravosudnih institucija u skladu sa međunarodnim standardima zaštite slobode izražavanja i dostupnosti pravde novinarima.
Danas glasno treba reći da ni jedan slučaj ubistva, pogibije ili nestanka novinara u prethodnom bosanskohercegovačkom ratu nije istražen niti pravno okončan!? Udruga BH novinari je upravo završila istraživanje i evidentirala imena novinara i medijskih radnika nastradalih i nestalih u periodu 1992. -1996. na ratištima širom BiH. Na toj je listi 80 imena, uključujući i 12 stranih novinara i snimatelja. Lista će biti predata Tužiteljstvu BiH sa rezolutnim zahtjevom za otvaranje istraga o ubistvima i stradanju novinara u bosanskohercegovačkom ratu, te kažnjavanje izvršitelja ili nalogodavaca navedenih zločina.
Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima naglašavaju kako napadi na novinare nisu samo napadi na njihov fizički i psihički integritet – oni su, istovremeno, napadi na slobodu izražavanja, slobodu medija i demokratske vrijednosti svakog društva. Za to su, naravno, odgovorni oni koji atakuju na novinarku profesiju, ali odgovornost snose i državni organi i institucije od kojih se očekuje da u potpunosti poštuju domaće zakone i svoje međunarodne obaveze, te da moraju osigurati kažnjavanje počinitelja i podstrekača zločina i nasilja nad novinarima. Stoga pozivamo vlasti BiH da hitno privedu pravdi sve napadače na novinare i medijske ekipe, kao i da podrže prijedlog Međunarodne federacije novinara da UN donesu Konvenciju za zaštitu novinara i medijskih profesionalaca. Podsjećamo kako BiH mora također hitno implementirati u praksi Akcioni plan UN-a za sigurnost novinara i sprječavanje nekažnjivosti, kao i Preporuke Vijeća Evrope za zaštitu i sigurnost novinara i drugih medijskih radnika.
Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari
