Specijalni izvjestitelji za prava na slobodu mišljenja, izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja Ujedinjenih nacija (UN) obratili su se pismom vlastima Republike Srpske u kojem zahtijevaju da nacrt zakona po kojem je predviđena kriminalizacija klevete bude povučen s dnevnog reda sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.

Uz zahtjev da vlasti RS-a odustanu od uvrštavanja klevete u sistem krivičnog prava, oni su objasnili zašto ovaj potez nije u skladu s najboljim praksama i važećim međunarodnima preporukama.

Na početku pisma su istakli da je Bosna i Hercegovina pružila dobar primjer ostatku regiona kada je prije 20-ak godina dekriminalizirala klevetu, te je naglašeno da bi ponovo kriminaliziranje klevete dovelo do nazatka u stanju ljudskih prava.

– Kriminalizacija klevete može imati negativan učinak na situaciju sa ljudskim pravima u zemlji, naročito na slobodan i inkluzivni politički diskurs, na pravo na traženje, dobijanje i širenje informacija, te na slobodu štampe – naglasili su specijalni UN-ovim izvjestioci.

Usvajanje ovih izmjena predstavljalo bi veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini, a predloženi amandmani u suprotnosti su s globalnim trendom dekriminalizacije klevete, gdje je nekoliko država članica Evropske unije i država s kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju.

– Zbog toga pozivamo vlasti da pažljivo preispitaju ove izmjene i dopune, te da osiguraju poštivanje slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini – kazali su.

Oni su detaljno ukazali na sve zakonom propisane odredbe, prije svega podsjećajući na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR) kojim je određeno da svi imaju pravo zadržati svoja uvjerenja bez miješanja sa strane kao i svi imaju pravo na slobodu izražavanja.

To pravo obuhvata slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno, putem medija ili umjetničkim izričajem ili drugim sredstvom prema svom ličnom izboru i bez obzira na granice.

Specijalni izvjestioci naglašavaju da ovo pravo ne obuhvata samo razmjenu informacija koje su povoljne za nekoga, već također i one koje su kritične, šokantne ili uvredljive stoga ograničenja na pravo na slobodu izražavanja moraju biti usklađena sa zahtjevima tog pakta.

Komitet za ljudska prava je naglasio da zakoni o kleveti „ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja“, kao i da države trebaju razmotriti dekriminalizaciju klevete. Komitet je potcrtao važnost pažljive izrade zakona o kleveti, kako bi se osigurala puna usklađenost s paktom.

To uključuje izbjegavanje pretjeranih krivičnih mjera, kao i valjane odbrane, uključujući i javni interes u ovoj materiji i odbranu istine. Komitet je također naglasio da primjenu krivičnog prava treba omogućiti samo u najozbiljnijim predmetima, te da služenje zatvorske kazne nikad nije odgovarajuća kazna.

Praksa u državama je pokazala da se zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branilaca ljudskih prava i drugih osoba koje su kritički nastrojene prema dužnosnicima i politikama vlasti.

– Tužilačke ovlasti države se zapravo koriste kako bi se ušutkala legitimna politička kritika. Zakoni o kleveti nikad se ne trebaju koristiti da bi se spriječilo kritiziranje javnih ličnosti – podsjeća se u pismu.

Podsjetili su i na Rezoluciju 76/173 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o sigurnosti novinara i pitanju nekažnjivosti, koja je usvojena 2021. godine i koju je Bosna i Hercegovina podržala.

Ona poziva vlade da osiguraju da se zakoni o kleveti ne zloupotrebljavaju kako bi se cenzurirali novinari i miješalo u njihov rad, te „da, po potrebi, revidiraju i ukinu takve zakone, u skladu sa obavezama država prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima“.

Napomenuli su da je u predloženom zakonskom rješenju niz pitanja za razmatranje poput neodređenih i preširoko postavljenih pojmova i definicija, a jedan od njih je ‘uvreda’ koji je veoma subjektivan i otvoren za najrazličitija tumačenja te postoji rizik proizvoljnog tumačenja ovog člana.

Između ostaloga, Nacrt izmjena i dopuna propisuje da „ko u postupku pred sudom izloži poruzi sud, sudiju, javnog tužioca ili advokata ili ko djelo izvrši pismenim podneskom sudu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine“.

Taj član tome pridodaje otežavajuću okolnost da u slučaju da je ovo djelo učinjeno na posebno neprimjeren način ili je uvredljivo izražavanje takvog značaja da je dovelo ili je moglo dovesti do težih štetnih posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine“.

– Pojam „posebno neprimjerenog načina“ dvosmislen je i može otvoriti vrata za proizvoljnu primjenu otežavajućih okolnosti – upozoreno je u pismu entitetskim vlastima.

Pored korištenja neodređenih i preširoko postavljenih definicija, stroge kazne predviđene predloženim izmjenama i dopunama, s novčanim kaznama za uvredu u rasponu od 8.000 KM do 50.000 KM mogu imati obeshrabrujući učinak na slobodu izražavanja.

Također, uvode se otežavajuće okolnost ako je djelo učinjeno putem medija, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju osoba. To može redom dovesti do povećanja novčane kazne i do 50.000 KM, 80.000 KM ili 100.000 KM.

– Ove novčane kazne nisu samo nesrazmjerno visoke, već i otežavajuće okolnosti ulaze u rizik proizvoljne primjene zbog preširoko postavljenih pojmova kojim se opisuju načini širenja koji potpadaju pod ovu odredbu, uključujući i javne skupove ili na drugi način, bez ikakve jasnoće ili ograničenja što se tiče karaktera ili veličine javnih skupova, te bez naznake šta bi ‘na drugi način’ moglo značiti – naveli su.

Nametanje zatvorskih kazni na osnovu nacrta izmjena i dopuna omogućuje služenje zatvorske kazne do dvije godine te su s tim u vezi izvjestitelji ponovili konstataciju Komiteta za ljudska prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu.

Kao rezultat neodređenih i preširoko postavljenih definicija, postoji rizik da će se članovi sadržani u predloženim izmjenama i dopunama moći primijeniti na široki spektar ponašanja koja se ustvari mogu regulirati mjerama s manjim stepenom narušavanja, što uključuje i korištenje drugih pravnih okvira, kao npr. građansko pravo.

UN-ovi specijalni izvjestitelji upozorili su i na nedostatak transparentnosti u procesu konsultacija, a zbog svega toga zatražili su od entitetskih vlasti da povuku predložene izmjene Krivičnog zakona i odustanu od kriminalizacije izražavanja putem sistema krivičnog prava.

U skladu s mandatom koji imaju od Vijeća za ljudska prava zatražili su dodatne informacije u vezi s načinom na koji je planirana garancija slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini, uz puno poštivanje međunarodnih obaveza BiH te objašnjenje na koji su način vlasti osigurale provođenje adekvatnih javnih konsultacija prije podnošenja amandmana parlamentu.

Izvor: Nezavisne novine