Najpoznatiji uzbunjivač Julian Assange pojavio se u ponedjeljak u britanskoj sudnici na suđenju kada bi trebala biti donijeta odluka o njegovom izručenju Sjedinjenim Američkim Državama koje ga traže zbog hakiranja vladinih kompjutera i kršenja zakona o špijunaži.
Poštovaoci Assangea kažu da je objelodanio zloupotrebu vlasti, dok ga kritičari nazivaju opasnim neprijateljem koji je podrivao sigurnost, a Assange tvrdi da je njegovo izručenje politički motivirano od onih koje su uznemirila njegova otkrića.
Prošla je gotovo decenija otkako je njegov website WikiLeaks razbjesnio Washington jer je na toj platformi objavio tajne američke dokumente.
Assangea traže Sjedinjene Američke Države po 18 tačaka optužbe zbog urote, hakiranja vladinih kompjutera i kršenje zakona o špijunaži, a mogao bi dobiti višedecenijsku kaznu zatvora ukoliko bude osuđen čak do 170 godina.
Sada, desetak mjeseci nakon što je izvučen iz ekvadorske ambasade u Londonu u kojoj se krio sedam godina, sutkinja Vanessa Baraitser saslušat će argumente zašto on treba ili ne treba biti izručen SAD-u.
Noseći plavo-sivo odijelo i svježe obrijan, Assange je potvrdio svoje ime i dob. Jennifer Robinson, Assangeova advokatica, izjavila je da bi njegov slučaj mogao dovesti do kriminaliziranja aktivista ključnih za rad istraživačkih novinara i da je njegov rad bacio svjetlo bez presedana na to kako su Sjedinjene Države vodile ratove u Iraku i Afganistanu.
– Govorimo o kolateralnim ubistvima, dokazima ratnih zločina. Izuzetno značajni resursi dostupni su onima koji žele da vlade odgovaraju za svoja zlostavljanja – kazala je ona.
Assange se našao na naslovnicama svjetskih medija u 2010. godine kada je WikiLeaks objavio povjerljiv snimak američke vojske koji prikazuje napad Apache helikopterom u Bagdadu u kome su ubijeni deseci ljudi, među kojima i dva člana Reutersovog osoblja.
Na ročištu se danas neće odlučivati o Assangeovoj krivici nego o tome da li američki zahtjev za izručenje ispunjava zahtjeve iz američko-britanskog sporazuma iz 2003. godine za koji kritičari tvrde da je napravljen u korist SAD-a.
