RTRS: Red komentara, red prenošenja izjava
- – 23. februar 2020.
ZAŠTITA DEJTONA: BiH živi novu političku krizu i rad državnih institucija je ponovo blokiran. U dnevnicima, to je pojašnjeno kao zaštita Dejtonskog sporazuma, na način kako ga tumače političari u RS-u.
Uredništvo Dnevnika 2 od novinara ne zahtijeva da propituju da li je „dejtonsko djelovanje političara“ blokada funkcioniranja države. Ne otvara se ni pitanje štetnih posljedica po građane zbog toga što zakonodavna i izvršna vlast neće raditi poslove za koje su birane i imenovane.
KOMENTARI I PONAVLJANJA: U Dnevniku 2 emitovanom 18. februara, zaključci Narodne skupštine nazivaju se „iznuđenim“. Odluka Ustavnog suda BiH, navodi Branka Kusmuk, „perfidno je sarajevsko nastojanje da se srpski grunt preknjiži“. Protivnici načina izmjena izbora sudija Ustavnog suda su „sarajevski ustavotvorci koji vrište na zahtjeve RS-a“, a strane sudije koje RS smatra ključnim krivcima za sve odluke koje nisu po njenoj mjeri su „sarajevska mezimčad u togama“. Izvještaj, kako je najavljeno, trebao se baviti reakcijama na spomenute zaključke. Ali osim komentara Branke Kusmuk i ponavljanja šta su na tu temu rekli srpski političari koji su ih podržali, gledateljima nije ponuđeno ništa.
BEZ DRUGE STRANE: Nema potrebe pitati predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića o dopisu predsjednika Evropskog suda za ljudska prava o prijedlogu imenovanja nove strane sutkinje u Ustavni sud BiH. Tom logikom vodio se Gvozden Šarac, ali je Komšića optužio da se „grubo poigrao državom u koju se kune“, „obmanuo svoje kolege u Predsjedništvu i prešutio im sporni prijedlog“. Emituje Šarac i izjavu šefa kabineta Milorada Dodika, koji također „zna“ šta Komšić misli i kakve su mu nakane. Šarac izvještaj zaključuje konstatacijom da se „Komšić nije zvanično oglasio, ali nezvanično je bio bijesan što je cijeli slučaj objelodanjen“.
PRIZIVANJE GRANICE: Građani mogu i ne moraju znati sadržaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno njegovih aneksa, ali mediji su dužni da svojim izvještavanjem ne stvaraju konfuziju. Stoga je uredništvo Dnevnika bilo u obavezi jasno navesti da ne postoji entitetska granica unutar BiH, već međuentitetska linija razgraničenja. Način izvještavanja o zahtjevu Vlade RS upućenom Vladi FBiH da „utvrde međuentitetsku granicu“ smatramo svjesnim manipuliranjem istinom u interesu političara.
KO JE KRIV? Da nema RTRS-a koji pažljivo bilježi i emituje sve izjave Željke Cvijanović, gledatelji ne bi znali koliko daleko ide bahatost predstavnika vlasti RS-a. Iako je problem ekonomskih migracija iz RS-a iz dana u dan sve veći, Cvijanović za to ne vidi ni trun odgovornosti vlasti entiteta na čijem je čelu. I ne trepnuvši, poručuje da su „sastav sudija Ustavnog suda BiH i odluke koje donose krivac zbog kojeg građani odlaze iz RS-a“!?
Ocjena: 1
BNTV: Učinci posebnih sjednica NSRS-a
- – 23. februar 2020.
POSEBNE SJEDNICE: Još jedna u nizu posebnih sjednica Narodne skupštine RS, usvajanje zaključaka kojima je, uz ostalo, naređena blokada rada državnim institucijama, dominirala je političkim blokom vijesti u dnevnicima.
Iskorak od pukog prenošenja stavova o „antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH, u analizi Tijane Milinković.
Iz Dnevnika emitovanog 18. februara izdvajamo i analizu posebne sjednice Narodne skupštine o Ustavnom sudu BiH. Novinari, politički analitičari i javni radnici iznijeli su stavove o usvojenim zaključcima i otvorili pitanje koliko su takva parlamentarna zasjedanja u interesu građana, a koliko samih političara i njihove dodatne promocije u javnosti.
VLAST I OPOZICIJA: Radi li gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić protivno interesima SDS-a, čiji je funkcioner, pitanje je na kome novinari Dnevnika 2 već duže vremena insistiraju. Prenoseći izjave Mićića, koji kategorički tvrdi da ne planira saradnju na predstojećim lokalnim izborima sa SNSD-om, te Milorada Dodika, koji tvrdi suprotno, gledateljima se pruža mogućnost da sami procijene kakve su istinske namjere gradonačelnika Bijeljine.
PRISTUP INFORMACIJAMA: Od poštovanja Zakona o slobodi pristupa informacijama umnogome zavisi rad kako novinara tako i nevladinih organizacija koje monitorišu i analiziraju rad lokalnih, entitetskih i državnih institucija. Koliko vlasti ovaj zakon ne poštuju, ukazano je kroz komentare novinara, predstavnika pojedinih NVO-a i Ombudsmena BiH.
Izdvojeno
Zabrinjavajuća je činjenica da nema sedmice u kojoj ne bilježimo napade i prijetnje upućene novinarima. Posljednji na udaru našao se urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić, kojem je otvoreno prijetio šef predstavništva RS-a u Moskvi Duško Perović, nezadovoljan načinom izvještavanja tog portala o kontroverznom ruskom biznismenu Rašidu Serdarovu i poslovanju njegove kompanije Komsar inžinjering u RS-u.
Ocjena: 6
Događaji i teme koje ostaju na margini dnevnika RTRS-a i BNTV-a najbolji su primjer da su interesi građana daleko od tema koje im političari svakodnevno nameću. I zaslužuju daleko više pažnje i prostora od onog koji im se ustupa.
