Nacrt zakona koji se sada nalazi pred turskim parlamentom kojim se navodno želi boriti protiv “lažnih vijesti” oštro je kritiziran zbog potencijalnog proširenja kontrole vlade nad internetom i medijima. Ako bude donesen, on bi vladi mogao omogućiti daljnje sužavanje novinarskih aktivnosti.

U Turskoj je gotovo 90 posto nacionalnih medija već pod kontrolom vlade, a kritični mediji pod velikim su finansijskim i sudskim pritiskom. Novopredloženi zakon ima namjeru ciljati društvene i internetske medije – prostor koji vlada do sada nije mogla u potpunosti kontrolirati.

Prema zakonu, krivično djelo “otvorenog širenja informacija koje obmanjuju javnost” dodalo bi se turskom krivičnom zakonu. Oni koji šire informacije koje se smatraju lažnima o “unutarnjoj i vanjskoj sigurnosti zemlje, javnom redu i javnom zdravlju” prijeti kazna do tri godine zatvora. Ako je krivično djelo počinio neko prikrivajući svoj pravi identitet ili u okviru djelovanja neke organizacije, kazna bi se povećala.

Zastupnici vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) i Stranke nacionalističkog pokreta (MHP) iznijeli su prijedlog izmjena zakona o medijima u turski parlament 26. maja.

Prema njegovim tvorcima, cilj zakona je zaštititi ljude od “psovki, kleveta, uvreda, diskreditacije, mržnje i diskriminacije”.

– Čin namjerne proizvodnje ili širenja lažnih vijesti postao je ozbiljna prijetnja koja onemogućuje prava građana na pristup istinitim informacijama u Turskoj – stoji u saopćenju u kojem se opravdava zakon.

Međutim, nedostatak jasne definicije u prijedlogu zakona šta su zapravo “dezinformacije” ili “lažne vijesti” potaknuo je pitanje na čemu će se takve optužbe temeljiti.

Hiljade korisnika društvenih mreža u Turskoj već su bile žrtve sumnjivih sudskih postupaka u tom pogledu. Objave na društvenim mrežama često se navode kao dokaz u optužnicama protiv novinara, intelektualaca i političara, a dokazi u suđenjima u vezi s optužbama za “vrijeđanje predsjednika” također se obično uzimaju iz objava na društvenim mrežama.

Komunikološki stručnjaci i opozicione stranke slažu se da je opća svrha zakona kontrolirati i ograničavati slobodu mišljenja i izražavanja.

Yaman Akdeniz, profesor prava i branitelj kibernetičkih prava, rekao je za DW da će utvrđivanje novog krivičnog djela, definiranog kao otvoreno širenje informacija s ciljem obmanjivanja javnosti, izazvati poteškoće u praksi.

Prema Akdenizu, opis ovog krivičnog djela u prijedlogu zakona pokazuje da način sudskog postupka neće biti drugačiji nego u slučaju drugih krivičnih djela poput vrijeđanja predsjednika.

– Zapravo, radi se o neshvatljivoj vrsti kriminala na papiru. Prilično je široko definiran i otvoren je za proizvoljno korištenje. Čini se da će se često koristiti u predstojećim izbornim periodima – dodaje.

– Kada pogledate podtekstove, pa čak i između paragrafa, moguće je reći da sadrži vrlo opasne elemente vrlo širokog opsega. Ukratko rečeno, čini se da se sve što nije informacija koje objavljuje Direkcija za komunikacije može biti potencijalni prekršaj – kazao je Gurkan Ozturan, koordinator hitnog odgovora za slobodu medija (MFRR) u Evropskom centru za press i slobodu medija (ECPMF).

Zamjenik MHP-a Feti Yıldız, jedan od prvih potpisnika zakona, odgovorio je na takve kritike. U razgovoru za DW, Yıldız je rekao: “Ne radimo ništa da naudimo, zatvorimo ili osporimo ljude. Kažemo da će svako ko voljno širi lažne vijesti koje potkopavaju unutarnju i vanjsku sigurnost morati snositi posljedice. To je tako jednostavno”.

Prema glavnoj opozicionoj stranci, CHP, primarni cilj vlade je kontrolirati i internet i društvene medije prije izbora.

Zamjenik CHP-a Utku Cakırozer, koji je pratio faze pripreme prijedloga u parlamentarnoj komisiji za digitalne medije, rekao je za DW da su tokom pregovora opozicione stranke kritizirale nacrt zakona zbog sužavanja slobode izražavanja na internetu i slobode medija.

– Vlada prije izbora ne samo da želi spriječiti medije da slobodno i objektivno izvještavaju, već želi stvoriti atmosferu pritiska koja će ograničiti pravo građana na kritiziranje i slobodu izražavanja na društvenim mrežama – rekao je.

Druga kritična stavka prijedloga odnosi se na izdavanje press iskaznica. Prema prijedlogu zakona, za dobivanje press iskaznice osoba ne smije biti osuđena prema zakonu o antiterorizmu i zakonu o finansiranju terorizma.

Ako prijedlog postane zakon, svaki novinar kojem je novinarska iskaznica poništena u vezi s takvim osudama neće moći dobiti press iskaznicu godinu dana od datuma poništenja čak i nakon što su zapreke uklonjene.

Ako se novinarska iskaznica poništi kao rezultat aktivnosti i ponašanja za koje se smatra da su suprotni novinarskim moralnim načelima, press iskaznica se neće ponovno izdavati u periodu od pet godina.

Tu su i neka druga krivična djela za koja novinari godinu dana od dana ukidanja neće moći dobiti press iskaznicu čak i ako više ne budu osuđivani: kleveta, zločin protiv javnog mira, zločin protiv ustavnog poretka i njegovog funkcioniranja, zločini protiv odbrane države, zločini protiv državne tajne i špijunaža.

Medijske organizacije dugo su kritizirale vladu na temelju toga da je bila arbitrarna u svojim propisima o press iskaznicama. Mnoge novinarske organizacije i sindikati sada naglašavaju da se priprema jedan od najozbiljnijih mehanizama cenzure i autocenzure u historiji zemlje i pozivaju na povlačenje prijedloga zakona.

Izvor: DW