Nekoliko poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine inicijativom je zatražilo od Vijeća ministara da u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona BiH kojim će se napad na novinare tretirati kao posebno krivično djelo.
Kako su naglasili zabilježen je značajan porast broja napada na novinare u Bosni i Hercegovini u periodu od 2012. do 2022. godine zbog čega su pozvali na razmatranje usvajanja izmjene zakona koji bi kvalificirao napad na novinara kao posebno krivično djelo.
– Kao osobe koje vrše funkciju promoviranja slobode govora i osnovnih demokratskih načela slobodne debate informiranja javnosti, novinari trebaju biti zaštićeni od fizičkog nasilja. Bilo kakav vid zastrašivanja ili ugrožavanja sigurnosti onih koji izvještavaju javnost o događajima i pojavama i prijetnje njihovim porodicama je nedopustivo – smatraju.
Linija za pomoć novinarima u Bosni i Hercegovini u zadnjih nekoliko godina bilježi porast napada u online prostoru. U posljednje tri godine je registrirala više od 145 krivičnih djela počinjena prema novinarima među kojima su jedan pokušaj ubistva, prijetnje smrću, fizički napadi i kršenja prava kojima se ugrožava sigurnost.
Novinari trenutno nisu u mogućnosti da podnesu adekvatnu krivičnu prijavu koja će biti
u skladu s vrstom napada jer napad na novinara s ciljem fizičke povrede ili prijetnje, ne može biti prijavljen budući da nema zakona koji definira radnje napada na novinare kao zasebno krivično djelo.
Ovaj nedostatak zakona rezultira obeshrabrujuće malim brojevima krivičnih prijava nasilja nad novinarima. Samo u prvoj polovini 2021. godine registrirano je više od 30 napada i drugih vidova kršenje prava novinara u BiH, podaci su Udruženja BH novinari. Tek mali procenat, 30 posto prijavljenih slučajeva napada na novinare u BiH, je procesuiran.
Predlagači smatraju da je u općem javnom interesu, ali i u interesu javnosti da novinari budu stvarni korektivni faktor u društvu svojim konstruktivnim djelovanjem i obavještavanjem javnosti istinito i objektivno, te da pravovremeno vrše tu funkciju.
Istovremeno ovom inicjativom žele paralelno podstaknuti jačanje samoregulatornih mehanizama i javne odgovornosti novinara i medijskih radnika kao i promoviranje vrijednosti profesionalnog i etičkog novinarstva kao osnova produkcije i uređivanja medijskog sadržaja.
– Prepoznavajući važnost zaštite i sigurnosti novinara ističemo važnost definiranja statusa NOVINARA obzirom na mnoštvo informatičkih mogućnosti kojima se zloupotrebljava ova
profesija i ugrožava njen kredibilitet – navedeno je.
Također, izmjenom Krivičnog zakona realizirala bi se preporuka Institucije ombudsmara za ljudska prava BiH iz Specijalnog izvještaja o položaju i slučajevima prijetnji novinarima iz 2017. godine, a ona je i u skladu sa potpisanom “Deklaracijom o uspostavljanju dijaloga između novinarskih udruženja i parlamenata na prostor zapadnog Balkana koju su u novembru 2021. godine podržali predstavnici Parlamentarne skupštine BiH – podsjećaju.
Pristupnici deklaracije obavezali su se da unaprijede zakonodavstva, posebno krivične zakone, u vezi sa sigurnosti novinara s težnjom da se sistemska pravna rješenja pomoću kojih bi medijski uposlenici bili sigurniji, a nekažnjivost se ne bi tolerirala.
Zaštita prava na slobodu izražavanja koja je garantirana putem univerzalnih međunarodnih ugovora, dodatno se precizira brojnim rezolucijama, smjernicama i drugim instrumentima univerzalnih međunarodnih organizacija (UNESCO, OSCE, Vijeće Evrope) kao i direktivom Evropske komisije o slobodi izražavanja i sigurnosti novinara i odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde Evropske unije kojima se također značajno doprinosi zaštiti slobode i izražavanja.
Zbog svega toga pozvali su Vijeće ministara BiH da izmjene Zakona pripreme i pošalju
parlamentarnu proceduru u roku od 60 dana.
