Transparency International u Bosni i Hercegovini upozorio je da zakoni usvojeni u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a kojima vlast na državnom nivou tvrdi da ispunjava prioritete u procesu EU integracija, i dalje ne omogućavaju potpunu transparentnost i odgovornost institucija.
Kako navode, Zakon o slobodi pristupa informacijama u nekim segmentima lošiji od postojećeg i dodatno će omogućiti institucijama da od javnosti kriju informacije od javnog interesa.
– Organizacije civilnog društva još od 2021. godine upozoravaju da predloženi Zakon o slobodi pristupa informacijama propisuje preširok opseg izuzetaka od obaveze dostavljanja informacijama, koji je širi i od postojećeg, te ne osigurava nezavisnost u postupanju po žalbama u slučajevima kršenja Zakona – naveli su.
TI BiH kao organizacija koja godišnje uputi više od 2.000 zahtjeva za slobodu pristupa informacijama i koja je upoznata s praksom postupanja institucija, upozorila je da će ove odredbe dodatno pogoršati stanje i vlastima ostaviti još veći prostor za skrivanje informacija od javnog interesa.
Podsjećaju da je na ovo upozorila i Evropska unija i druge relevantne institucije, ali su preporuke ignorirane. Stoga su iz Transparency Internationala ponovo pozivali da se iskoristi prilika za unapređenje predloženih zakona i njihovih izmjena te amandmanski dorade sporne odredbe.
– U suprotnom će usvajanje neadekvatnih ili krnjih rješenja koja mogu dovesti u pitanje svrhu samih zakona, potvrditi da je namjera vlasti samo da pokaže privid napretka na evropskom putu, dok se izbjegava suština provođenja reformi koje su neophodne kako bi se uspostavio minimum odgovornosti i vladavine prava u BiH – zaključili su u saopćenju.
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini prepoznala je potencijal Zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija u BiH jer on treba da unaprijedi transparentnost institucija BiH i da omogući dostupnije i transparentnije informacije.
Misija je podsjetila da te zakone redovno koriste mediji i organizacije civilnog društva kao jedina dostupna sredstva za prikupljanje informacija o radu tijela vlasti u svrhu istraživačkog novinarstva, borbe protiv korupcije i u svrhu drugih oblika građanskog aktivizma.
– Međutim, njegov stvarni uticaj će se mjeriti praktičnom provedbom i dosljednim poštovanjem njegovih ključnih principa. Zakon će biti efikasno implementiran samo uz pažljivo provođenje i istinsku posvećenost otvorenosti svih uključenih aktera – poručili su iz OSCE-a.
Poslanici Predstavničkog doma PSBiH su u drugom čitanju podržali Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, ali su odbacili amandmane kojima bi se na drugačiji način regulirala žalbena procedura. Da bi zakon stupio na snagu potrebno je da ga u istom tekstu u drugom čitanju usvoji i Dom naroda PSBiH na sjednici koja je zakazana za 30. augusta.
Zakon je utvrdilo Vijeće ministara s oznakom EI (evropske integracije) kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima Evropske unije u toj oblasti, ali poslanici su tokom ranijih rasprava upozorili da uspostavljanje Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH ne ispunjava kriterije nezavisnosti drugostepenog tijela i ne bi garantiralo efikasnost i brzo postupanje po žalbama.
