MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

INKLUZIJA NA ČEKANJU: Sistem nema kadrove za moje dijete s autizmom

U septembru moj bi sin trebao krenuti u školu. Zašto koristim ovu potencijalnu formu umjesto budućeg vremena? Zato što ne znam da li će išta biti od toga. Sistem je protiv nas

ZDRAVSTVU MILIONI, PACIJENTI NA MUKAMA

U informatizaciju zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine uloženo je više od…

ZDRAVSTVO JE BOLESNO, A NI NOVINARSTVO NAM NIJE BAŠ NAJZDRAVIJE

IZDVAJAMO Da bi se osposobio jedan stručnjak iz oblasti medicine potrebno je između 12 i 18 godina kontinuirane edukacije, a da biste postali, recimo, član Predsjedništva BiH, dovoljno je 128.053 glasa, koliko je Dragan Čović osvojio na prošlim izborima. Za mjesto u jednom od brojnih parlamenata vjerovatno još i manje. Da smo društvo poremećenih vrijednosti, manje-više je poznata činjenica. Ako nam je normalno i prihvatljivo, kako javnosti tako i medijima, da, recimo, vrhunski obrazovan kardiohirurg koji radi višesatne operacije na otvorenom srcu zarađuje manje od političara čiji je posao da sjedi u nekom od parlamenata i da, kako su to analize pokazale, ne radi ništa – onda to ukazuje na ozbiljnu devijaciju.

MINISTRI I OSTAVKE: Zašto Hrvatska nikada neće biti Norveška

IZDVAJAMO Ljudski je život u Hrvatskoj suviše tehničko pitanje da bi bio povod za ozbiljniju ministarsku nelagodu koja bi, zajedno sa ostalim, brojnim nedostacima u zdravstvu, dovela do ostavke. Ministrova odlučnost u dokazivanju da je Ružić umro jer je morao, nekako se čini najstrašnijom. Ako je sve kako treba, zašto ministar objašnjava što se dogodilo? Zato što je javnost uznemirena? U redu, ali javnost traži i ostavku. Što s tim?

ZDRAVSTVO NAM NIJE BOLESNO, ONO JE OPASNO PO ŽIVOT

IZDVAJAMO Prema zvaničnim podacima, obaveze Fonda zdravstvenog osiguranja i javnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske veće su od milijardu maraka. Ali kad? Na dan 31. decembra 2015. godine, i iznosile su, precizno, milijardu i 87,4 miliona KM. I da se razumijemo, ovo nisu paušalni podaci. Riječ je o zvaničnim podacima entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a. To je period od prije godinu i po, bezmalo. Od tada je situacija eskalirala sa goreg na lošije. Od tada, apsurdno do krajnjih granica, niti doktori niti pojedino osoblje u zdravstvenim ustanovama nemaju zdravstveno osiguranje. Liječe se “na teku”. I najlošija je finansijska situacija u Domu zdravlja u Banjaluci, koji je prijavio obaveze veće od 18 miliona KM.

KOLAPS SARAJEVSKOG ZDRAVSTVA: Reforma za bolestan grad

IZDVAJAMO Ono što se planira jest ukidanje jednog broja zdravstvenih ustanova bilo u potpunosti bilo kroz pripajanje drugim zdravstvenim institucijama. Tako će veći dio aktivnosti Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo organizaciono pripojiti drugim institucijama, dok će jedan dio biti ugašen.

KAKO SE DOLAZI DO POSLA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA: DIREKTORI ZAPOŠLJAVAJU KOGA HOĆE I KAD HOĆE

Zapošljavanje u javnim institucijama i ustanovama u Republici Srpskoj odavno je rezervisano…

MITO KAO DRUŠTVENI DOGOVOR

IZDVAJAMO Novinar ne mora biti liječnik da bi pratio zdravstvo, ali mora poznavati legislativu. Novinari koji pokrivaju korupcijske afere, pa i u zdravstvu, moraju se još bolje i više povezati s pojedincima i udrugama civilnog društva koji su fokusirani na zdravstveni sistem i koruptivne procese iz ugla transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti, pa ako hoćete, i javne kulture općenito. Za početak bi to bilo dovoljno i polučilo bi određene rezultate.

MITO I KORUPCIJA U ZDRAVSTVU: JEDNI OTKRIVAJU, DRUGI PRIKRIVAJU

IZDVAJAMO Govoreći o relativizirajućoj moći medija, treba se osvrnuti i na slučaj nevesinjske bolnice. Bolnicu u Nevesinju finansirao je iz vlastitih sredstava Mihajlo Labalo, koji je nakon radnog vijeka provedenog u Americi odlučio da zarađeni novac uloži u njenu izgradnju. Dostupne informacije ukazuju na to da su Labalo i njegovi nasljednici, koji su osnovali fondaciju sa njegovim imenom poslije Labalove smrti 2007. godine, u izgradnju ove ustanove uložili oko 10 miliona maraka. Radovi su stali nakon njegove smrti, te je bolnica dovršena tek 2014. godine ‒ reklo bi se, tek kada je njeno otvaranje bilo u interesu vladajućih struktura. Tada je većina medija o bolnici pisala afirmativno, poput Glasa Srpske, koji ju je u članku od 11. oktobra 2014. već u naslovu okarakterisao kao “ponos cijele Hercegovine”. Interesantno je da je u članak uvrštena i izjava Milorada Dodika, koji je u jednoj od ranijih posjeta Nevesinju i objektu u izgradnji rekao da je njegov cilj “da ovo bude objekat sa najsavremenijom opremom koja može da istrpi konkurenciju u narednih nekoliko desetina godina”. Očito je da je tako za nešto što je itekako većinski čin dobročinstva pojedinca (za dovršavanje bolnice je bilo potrebno pola miliona maraka) zasluge odjednom preuzela vlast, dok je bolnica otvorena u maju 2015. godine.

KAKO IZVJEŠTAVATI O KORUPCIJI U ZDRAVSTVU

IZDVAJAMO Korupcija u zdravstvu je izrazito zahtjevna tema za bilo kojeg novinara ili novinarku u BiH, prije svega, zbog same svoje problematike. U pitanju je potpuna antiteza ljekarskoj brizi, čija je primarna svrha fokusirati se na pojedinca ‒ samog pacijenta ili pacijenticu. Ta svrha postaje nemoguća kada nadležni, vođeni pohlepom, kroz razne vrste malverzacija odvraćaju ključne resurse od pacijenata, kojima su prijeko potrebni.