MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

DA LI JE BITKA ZA ZAKON O IZBORNIM JEDINICAMA ZAVRŠENA ILI JE TEK POČELA?

IZDVAJAMO S obzirom da Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata uslijed blokada zloupotrebom mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa nije usvojen, u ovome trenutku, Klub Hrvata, kako se očekivalo po usvajanju Zakona, neće ka Ustavnom sudu uputiti apelaciju za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na usvojeni Zakon, jer sada za to nema potrebe. Da bi se daljnja procedura oko usvajanja Zakona nastavila, potrebno je da se od Bradare i Puzigaće zatraži odluka o vitalnom nacionalnom interesu – član Poslovnika Doma naroda FBiH 117, stav 3, pa ako to nije u skladu sa članom 115, što je definicija vitalnog nacionalnog interesa – da se pokrene apelacija Ustavnom sudu FBiH, po ustavnosti te odluke, jer Ustav FBiH jasno propisuje na koje se elemente odnosi zaštita vitalnog nacionalnog interesa, a među tim elementima nigdje ne stoji da se takav mehanizam odnosi na imenovanja.

FAKE & SPIN: Rat za interpretaciju presude Ustavnog suda BiH

IZDVAJAMO Uprkos neumornoj prepirci o karakteru sadržaja presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića koja se direktno reflektira na polemiku oko usvajanja Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata, nijedna strana ne popušta. Rat za interpretaciju i implementaciju presude i nakon sjednice Doma naroda na kojoj će glasati o prijedlogu Zakona sigurno će biti nastavljen. Ishod je teško prognozirati.

O ČEMU ŠUTI ZELENIKA: Zašto postoje glasovi Hrvata i glasovi obespravljenih građana?

IZDVAJAMO Također, jedna od vrućih predizbornih tema bit će i odnos prema presudama Haškog tribunala, naročito odnos prema presudi Haškoj šestorci. Ako Zelenika računa sa podrškom građana izvan Čovićevog ideološkog kruga, onda joj zasigurno u tome neće pomoći činjenica da se predsjednik njene stranke Ilija Cvitanović, noć prije presude Haškoj šestorci, u Mostaru s nekolicinom poštovalaca tzv. “haških uznika”, ponizno molio za slobodu Prlića i ostalih zločinaca. Taj možda epizodni čin može pomoći u borbi za naklonost biračkog tijela koje ima običaj prisustvovati koncertima podrške za “haške uznike”, međutim, s priličnom sigurnošću se može ustvrditi da je to, uslovno rečeno, Čovićeva baza. Olakšavajuća okolnost za Zeleniku može biti to što je njen protukandidat Boriša Falatar u sarajevskoj javnosti na neki način uspio “dekriminalizirati delikt sjedenja“ sa isljednicima iz logora Heliodrom, pa bi, imajući to u vidu, bilo neukusno Zeleniki spočitavati eventualne izljeve sentimentalnosti prema Haškoj šestorci.

SDS PRIJETI RTRS-u IZ PRAZNE PUŠKE

IZDVAJAMO U politici su obično gubitnici oni koji su u pravu. SDS možda jeste u pravu kada izražava ljutnju prema RTRS-u. Možda doista građani Republike Srpske ne trebaju plaćati javni servis koji u interesu vlasti blati njihove političke protivnike, ili pak dobar dio građana koji živi u RS-u ne treba plaćati RTV taksu javnom servisu koji ih vrijeđa, recimo, negirajući pravosudno utvrđene činjenice o zločinima. Pa ipak, ljutnja je uvijek znak slabosti, a politički protivnik, u ovom slučaju SNSD, neće propustiti priliku da tu slabost iskoristi.

ANKETNI ODBOR, KLOPKA ZA OPOZICIJU U RS-u

IZDVAJAMO Borenović kao predsjednik Anketnog odbora nema apsolutno nikakve izvršne ovlasti koje su u rukama Dodikovog ministra unutrašnjih poslova. Posljedice neuspjeha rada Anketnog odbora pretrpjet će opozicija u RS-u, a naročito predsjednik PDP-a Borenović. Dodik i Lukač su sada u prilici da na pitanja građana u vezi s rješavanjem slučaja odgovornost nonšalantno prebace na Borenovića, koji to, narodskim (Dodikovim) rječnikom rečeno, vodi.

HOĆE LI USTAVNI SUD UVAŽITI MIŠLJENJA VENECIJANSKE KOMISIJE I OHR-a?

IZDVAJAMO Sudije Ustavnog suda BiH sada ponovo pred sobom imaju relevantna mišljenja OHR-a i Venecijanske komisije, koja nije uzeo u razmatranje u slučaju donošenja odluke po apelaciji Bože Ljubića iz samo njima znanih razloga.

NEPOVJERENJE NA LJEVICI

IZDVAJAMO Pažljiviji promatrač političkih zbivanja, predizbornih približavanja i udaljavanja mogao bi izvesti zaključak da su SDP i DF trenutno bliži strankama na vlasti nego jedni drugima. Potencijalni glasači ljevice ne mogu ništa drugo nego biti zbunjeni. U prilog dodatnoj zbunjenosti ide i to što je SDP priskrbio sebi potencijalno novu aferu koja se veže za ime generalnog sekretara ove partije. Sve u svemu, povjerenja među lijevim strankama nema, a izbori će pokazati koliko tog povjerenja imaju ili nemaju među biračima.

IZBJEGLIČKA KRIZA: Rasizma ne fali, rješenja malo

IZDVAJAMO U ostatku javnosti, prihvat ili odbacivanje migranata različito se komentiraju. Pa ipak, sve je šokirao javni istup Gorana Kovačevića, profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, koji je ustvrdio da vlasti prikrivaju stvarni broj migranata koji su ilegalno ušli u BiH, i po njegovoj procjeni ima ih između 35 i 50 hiljada. Takođe, Kovačević je kazao da to nisu migranti, nego odbjegli pripadnici ISIL-a koji bi vrlo lako mogli da pokrenu lanac terorističkih napada na tlu prvenstveno FBiH, jer RS je donijela odluku da nijednog migranta neće primiti u ovaj entitet. Bez ikakvih valjanih argumenata, Kovačević je iznio teške opužbe u stilu “orbaniziranog” Dodika.

DENIS BEĆIROVIĆ IZMEĐU DRŽAVNIH I PARTIJSKIH INTERESA

IZDVAJAMO Međutim, šta Bećirovićeva kandidatura u političkom smislu znači? Evidentno, najmanje dva kandidata lijevo-građanskog bloka koja ulaze u trku za člana Predsjedništva i definitivno odustajanje od zajedničkog kandidata ljevice za tu funkciju, jer je od ranije poznata kandidatura kandidata DF-a Željka Komšića. Imaju li i Bećirović i Komšić snage da glasovima glasača naklonjenih lijevo-građanskim opcijama obojica pobijede na izborima?

STARE TVRDNJE IZ HNS-a KAO ODGOVOR NA ANALIZU DANIELA SERWERA

IZDVAJAMO Ključna tačka prijepora između analize Daniela Serwera i zaključaka HNS-a u samoj je interpretaciji presude Ustavnog suda. Iz HNS-a tvrde da je Ustavni sud ukinuo ono što je ustavna norma, odnosno to da se iz svakog konstitutivnog naroda i iz svakog kantona u Dom naroda Federacije BiH bira po jedan delegat ukoliko je takav izabran u kantonalnim skupštinama. S druge strane, Serwer tvrdi da to nije slučaj i da se pogrešno tumači odluka Ustavnog suda BiH. On smatra da argumenti HNS-a nisu legalni, već politički.