Ako se bitka oko Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata želi nastaviti, mora se krenuti od utvrđivanja zakonitosti ili nezakonitosti pozivanja na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa

Prije deset dana održana je vanredna sjednica Doma naroda FBiH s jednom tačkom dnevnog reda – Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH, koji je u parlamentarnu proceduru upućen po hitnom postupku. Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH predložili su SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka, a on je prije mjesec dana usvojen na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma federalnog parlamenta, kojoj nisu prisustvovali poslanici Kluba HDZ-HNS. Zakon ima za cilj da implementira odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića te da omogući nesmetanu implementaciju izbornih rezultata.

Međutim, do glasanja o pomenutom Zakonu uopće nije došlo jer su dva od tri člana Kolegija Doma, predsjedavajuća Lidija Bradara i dopredsjedavajući Drago Puzigaća, Zakon proglasili štetnim za vitalni nacionalni interes. Na istoj sjednici koja je potom prekinuta, četiri delegata u Klubu Srba uputila su u proceduru zahtjev za smjenu dopredsjedavajućeg Doma naroda Drage Puzigaće, te da se zahtjev za imenovanjem novog dopredsjedavajućeg Doma naroda FBiH uvrsti u dnevni red redovne sjednice zakazane za 26. juli. U Klubu Srba smatrali su da Puzigaća nema pravo na potezanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa i da je takav potez donio jednostrano, bez konsultacija sa njima, vjerujući da po pitanju smjene Puzigaće ne postoji mogućnost korištenja vitalnog nacionalnog interesa, iako je Klub Hrvata najavio da će na redovnoj sjednici ako dođe do pokušaja smjene Puzigaće, pokrenuti baš to: pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. To se na redovnoj sjednici 26. jula i desilo. Predsjedavajuća Doma naroda Lidija Bradara de facto je proglasila Dragu Puzigaću vitalnim nacionalnim interesom hrvatskog naroda. Puzigaća nije smijenjen i do glasanja o Zakonu u Domu naroda ponovo nije došlo.

Vitalni nacionalni interes

Nakon što se Bradara izjasnila da smatra da je zahtjev o razrješenju Puzigaće pitanje od vitalnog nacionalnog interesa, delegat iz Kluba Srba Predrag Kojović rekao je da se ova procedura, onako kako je tražila Bradara, može pokrenuti jedino kada je u pitanju zakon, a ne i odluke o imenovanjima. To je kazao i potpredsjednik FBiH Milan Dunović, koji je rekao da je HDZ zloupotrijebio Dom naroda, kao i mogućnost pokretanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Predsjednik Kluba Srba Slaviša Šućur ocijenio je da je praksa vođena u ovom mandatu nemoralna.

“Puzigaća je vitalni interes hrvatskog naroda, to je nepobitna, ali i interesantna činjenica. Jedva čekam da ovo pitanje dođe na Ustavni sud i da vidim šta će ova pravosudna institucija reći”, naglasio je Šućur.

Dunović je dodatno pojasnio da u Ustavu FBiH piše da predsjednik i potpredsjednici FBiH mogu pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti za svaki predloženi ili usvojeni propis, te najavio mogućnost razmatranja ove odluke na Ustavnom sudu FBiH.

“Ukoliko predsjedavajuća Bradara smatra da propis, odnosno odluku o razrješenju Puzigaće treba razmatrati kao odluku od vitalnog nacionalnog interesa, onda isto tako odluku možemo poslati na Ustavni sud FBiH da vidimo šta će ova pravosudna institucija reći po tom pitanju”, rekao je Dunović.

Sve u svemu, do glasanja nije došlo, a onda se fokus javne rasprave prebacio na samo postojanje Drage Puzigaće iz SNSD-a na mjestu dopredsjedavajućeg Doma naroda, kojega su 2016. imenovali delegati koji dolaze iz HDZ-a, SDA i SBB-a. Potonje dvije stranke pretrpjele su ogromne kritike od strane opozicionih zbog imenovanja Puzigaće. Naročito je oštar bio predsjednik SDP-a Nermin Nikšić koji je kazao da je izbor Puzigaće, vjerovatno, jedna od najvećih grešaka SDA od Dejtona do danas. On je također kazao, da je SDA podržala Prijedlog zakona o izbornim jedinicama u decembru prošle godine, sve ove blokade mogle su biti prevaziđene. Uz to, iz SDP-a nisu propustili priliku da kritikuju SDA zbog toga što su prilikom izbora dopredsjedavajućeg dali prednost Puzigaći iz SNSD-a nad Slavišom Šućurom, Zlatnim ljiljanom iz SDP-a. Interesantno je ipak da, po svim do sada raspoloživim podacima, Slaviša Šućur uopće nije na listi SDP-a za sljedeće izbore, pa se otuda SDP-ova kritika zbog neimenovanja Šućura, iako djelomično opravdana, može smatrati i jednom vrstom politikanstva jer ostavlja prostora da se Puzigaća ponovo nađe na istoj funkciji i u sljedećem sazivu Doma naroda Parlamenta FBiH.

U SDA smatraju da se pokušavaju prikupiti jeftini politički poeni oko Zakona o izbornim jedinicama, a Šefik Džaferović, kandidat ove stranke za člana Predsjedništva BiH, najavljuje nastavak borbe.

“Znali smo svi od početka da neće biti lako taj zakon usvojiti u Domu naroda zbog mehanizama blokade koje HDZ tamo ima na raspolaganju. Ali smo svjesno krenuli u tu bitku vjerujući da jedinstvenim djelovanjem SDA, SBB-a, SDP-a, DF-a i Naše stranke možemo probiti te blokade. I još uvijek to vjerujemo. Nismo obeshrabreni trenutnim zastojem. Ovo je pitanje na kojem se svi moramo izdići iznad stranačkih razlika (…) i djelovati jedinstveno”, zaključio je Džaferović.

Kupovina vremena

Predsjednik DF-a i kandidat za člana Predsjedništva Željko Komšić također smatra da je privremena blokada klasična kupovina vremena, te uz to ilustrativno dodaje kako se i u Parlamentu FBiH pokazalo kako izgleda kada Dragan Čović i Milorad Dodik imaju mogućnost blokade institucija Bosne i Hercegovine.

S druge strane, u HNS-u su uvjereni da su, kako navode, spriječili entitetski udar na državu. Lidija Bradara kazala je da je Dom naroda, bez obzira na ranije nametnuta ustavna rješenja (odluke Visokog predstavnika), mjesto gdje se mogu štititi nacionalni interesi konstitutivnih naroda u BiH.

Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hvata u Domu naroda, istakao je da “bošnjački mediji” zapravo manipuliraju s pitanjem smjene gospodina Puzigaće.

“To što su četiri izaslanika iz Kluba srpskog naroda pokrenuli to pitanje, ne znači da iza tog zahtjeva stoji cijeli Klub ili bar njegova dvotrećinska većina. Ta četiri izaslanika su se zapravo deklarirali kao da su oni Klub, a zapravo nisu. U četvrtak kad je taj zahtjev iznesen, Klub srpskih izaslanika se nije mogao niti sastati, a kamoli da je mogao donositi bilo kakve odluke”, rekao je Martinović.

Borjana Krišto, članica Predsjedništva HNS-a BiH i dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH, ranije je  za Dnevnik.ba kazala kako bošnjačka elita vrši pravno nasilje, dok je Dragan Čović, član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, kazao kako odbacivanje Zakona o izbornim jedinicama ne znači nikakvu blokadu.

Bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehid Šehić smatra kako je davno kompromitovan pojam legitimiteta, s obzirom na to da se na njega svi pozivaju.

“Moram biti iskren, ukoliko BiH gledamo kao cjelinu, kao državu, vidjet ćete da sve tri strane osporavaju legitimitet nekih drugih koji pripadaju njihovom narodu, ali ga oni nisu predložili. U našoj zemlji sve je vitalni nacionalni interes, jer mi i dalje nismo istinski spremni da razlučimo šta je to što bi trebalo da štiti te interese”, napominje Šehić.

Pitanje za Klub Srba

Doktor političkih nauka Slaven Kovačević navodi da sve što su Bradara i Puzigaća uradili nema veze sa pravnom naukom i procedurama:
“Ne može Bradara ili dvije trećine Kluba Hrvata tražiti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa za Klub Srba. To je pitanje za Klub Srba. Pošto je Puzigaća na poziciju dopredsjedavajućeg došao iz Kluba Srba, koji traži njegovu smjenu, Bradara i dvije trećine Kluba Hrvata se ne mogu miješati. Ako ipak posegnu za tim, to će biti dodatna potvrda međunarodnoj zajednici da se Dom naroda zloupotrebljava, kao i pitanje vitalnog nacionalnog interesa, kako bi se ustanovili nečiji politički ciljevi. Uostalom, ukoliko Puzigaća bude smijenjen, a bude smatrao da je oštećen, ima sud kojem se može obratiti.”

I ekspert u oblasti ustavnog prava Nedim Ademović smatra da je Puzigaća zloupotrijebio položaj jer je, prvo, mimo konsultacija sa svojim delegatima iz Kluba donio samoinicijativno odluku, a drugo, odlučio da to pitanje ide po posebnoj proceduri zbog ugroženosti ne srpskog, već hrvatskog naroda. On smatra da takva uloga zaštite jednog naroda od navodne povrede vitalnog nacionalnog interesa putem predstavnika drugog naroda ne postoji u Ustavu FBiH.

Iz navedenog je jasno da HDZ-ov konstrukt “legitimni politički predstavnici naroda” nema za cilj zaštitu bilo kakvog vitalnog nacionalnog interesa, nego da kroz ovakav sistemski način blokiranja rada zakonodavnih organa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, na temelju ucjena i nedemokratskih principa, sebi priskrbe poziciju da se bez njih vlast ne može formirati.

S obzirom da Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata uslijed blokada zloupotrebom mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa nije usvojen, u ovome trenutku, Klub Hrvata, kako se očekivalo po usvajanju Zakona, neće ka Ustavnom sudu uputiti apelaciju za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na usvojeni Zakon, jer sada za to nema potrebe. Da bi se daljnja procedura oko usvajanja Zakona nastavila, potrebno je da se od Bradare i Puzigaće zatraži odluka o vitalnom nacionalnom interesu – član Poslovnika Doma naroda FBiH 117, stav 3, pa ako to nije u skladu sa članom 115, što je definicija vitalnog nacionalnog interesa – da se pokrene apelacija Ustavnom sudu FBiH, po ustavnosti te odluke, jer Ustav FBiH jasno propisuje na koje se elemente odnosi zaštita vitalnog nacionalnog interesa, a među tim elementima nigdje ne stoji da se takav mehanizam odnosi na imenovanja.

Ko će od predlagača Zakona takvu apelaciju pokrenuti i hoće li ona uopće biti pokrenuta, to u ovom trenutku ne možemo znati. Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović tvrdio je nakon sjednice da zbog eventualne odluke o razrješenju Puzigaće, oni koji bi njome bili nezadovoljni, imali bi mogućnost da tu odluku pošalju na ocjenu Ustavnom sudu FBiH. Hoće li Dunović ili neko drugi iz stranaka predlagača Zakona sada pokrenuti pred Ustavnim sudom apelaciju za ocjenu ustavnosti odluka Bradare i Puzigaće koje se odnose na zloupotrebu zaštite mehanizma vitalnog nacionalnog interesa, ostaje da se vidi. Ono što je ipak danas sasvim izvjesno jeste da sudbina Zakona o izbornim jedinicama ide putem sudbine HDZ-ovih prijedloga izmjena Izbornog zakona koji su još ranije propali. Do izbora je ostalo malo vremena. Ukoliko se bitka oko Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata želi nastaviti, ona prvo mora krenuti od utvrđivanja zakonitosti ili nezakonitosti pozivanja na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa da bi bila ponovo vraćena u parlamentarnu proceduru.