Slučaj „Dženan Memić“ razotkrio je nivo korumpiranosti pravosuđa i policije u Kantonu Sarajevo. Također, potvrdio je i činjenicu koju građani odavno znaju: živimo u gradu u kojem možeš opljačkati, oteti, privatizirati, silovati ili ubiti, a za to ne odgovarati. Naravno ukoliko ti je porodica bliska odgovarajućoj partiji  i raspolažeš sa dovoljno kapitala da jeftino kupiš policijske službenike, eksperte sa validnim diplomama te u konačnici i kantonalno tužilaštvo.

Prodaju se i to jeftino

Farsa oko istrage policijskih agencija i kantonalnog tužilaštva traje od 8. februara 2016. godine kada je Dženan Memić u Velikoj aleji na Ilidži u društvu svoje djevojke Alise Mutap zadobio povrede od kojih je nedugo kasnije preminuo.

U tom trenutku, prema riječima Muriza Memića, oca preminulog Dženana Memića, politika se uključuje u istražne procese nadležnih tijela. „U mom slučaju, politika se uključila od februara 2016. godine. Te iste noći. Od dešavanja na bolnici Koševo kada je Sebija Izetbegović tražila od doktora Kemala Dizdarevića da promijeni nalaz Alise Mutap. Ja sam se obratio Bakiru Izetbegoviću, rekao mi je da je dobro upoznat sa predmetom i ništa nije uradio.“

Navodi Muriza Memića o pritiscima na rad policije i tužilaštva u ovom slučaju su se obistinili nakon nalaza AD HOC tijela Komisije za sigurnost Skupštine KS, koje je izvršilo nadzor nad zakonitošću rada MUP-a KS i Uprave policije u predmetu „Dženan Memić“. U izvještaju koji je dostupan već nekoliko mjeseci, utvrđen je niz propusta i nezakonitih radnji policijskih službenika koji su radili na ovom slučaju.

„Ima dobrih ljudi u politici, evo Segmedina Srna je pokrenula inicijativu za formiranje Ad hoc tijela. Ćato Meriz je radio uviđaj i njemu je sugerisano tu noć da nije saobraćajna nesreća, a 4. februara je imao nalaz obdukcije koji mi nije želio pokazati. Taj isti tužilac i 20. decembra 2017. godine na sudu govori kako nema snimka uviđaja i nema skrivenih dokumenata, a 18. januara 2018. dolazi policajac koji je radio uviđaj i kaže da ima snimak uviđaja i taj snimak je dostavljen Tužilaštvu. Na snimku se vidi pet komada stakla, a vještaku mehaničke struke Jasminu Bijediću dostavljeno je 83 komada stakla.“

Da Tužilaštvo nema ambiciju da pred lice pravde izvede odgovorne za ovo ubistvo pokazuje i činjenica da je pred Kantonalnim sudom ovo djelo tri puta prekvalifikovano. Prvo kao saobraćajna nesreća, pa ubistvo, a nakon toga opet saobraćajna nesreća. Za šta su se teretili otac i sin Bekrija i Ljubo Seferović.

U toku suđenja, prvi put u istoriji Tužilaštva Kantona Sarajevo porodica unesrećenih i advokati odbrane bili su na istoj strani, dok su na drugoj strani bili tužioci Tužilaštva KS. Podsjećamo, na ovom predmetu je smijenjeno nekoliko tužilaca: Ivana Petković, Meriz Ćato, Amina Ruždić, Aida Topalović, Sead Kreštalica, Dragan Sljepčević, Šejla Heljić i Mladen Furtula.

Rad tužilaca obilježen je vođenjem istrage u pogrešnom smijeru, prikrivanjem dokaza kao i navođenjem svjedoka. Prema mišljenju Muriza Memića, zbog propusta u istrazi, Dalida Burzić kao i ostali tužioci koji su radili na ovom predmetu moraju snositi odgovornost.

„Sa Dalidom Burzić smo samo jednom imali sastanak, 15. marta 2016. Nakon presude mi smo krenuli da se sastanemo s njom, da mi ponovi ono što mi je onda rekla, da ‘nije on njega htio ubiti’. Ko to Dženana nije htio ubiti? Dalida Burzić zajedno sa ostalim tužiocima mora snositi odgovornost. Najtužnije, kod koga sam god došao rekao mi je da i on ima djecu. Imao sam i ja, pa sad više nemam. Olga Vukša iz MUP-a, koja je bila na obdukciji, rekla mi je šta je rekao doktor Žujo, a kasnije neće da se pojavi, sakrije svoju zabilješku i kaže mi da ima i ona dijete.“

Nagađanja da su Ljubo i Bekrija Seferović trebali preuzeti krivicu za smrt Dženana Memića potvrdio je Kantonalni sud u Sarajevu koji je polovinom jula 2018. godine prvostepenom presudom oslobodio iste svih navoda optužnice. Tužilaštvo KS je uložilo žalbu na ovu odluku.

„Tužilaštvo je korumpirano i ispolitizirano jer ovo se ne radi tek onako. Ja sam se obraćao Federalnom tužilaštvu i oni su rekli da je istraga provedena po pravilima u skladu sa zakonom, a vidimo šta je presuda pokazala. Sad je Tužilaštvo BiH formiralo predmet, čekamo da otvore istragu, ja sam počeo davati izjavu. U ovom trenutku čeka se imenovanje glavne tužiteljice i zbog toga se to razvlači. Također, čeka se drugostepena presuda Vrhovnog suda FBiH. Ne znam na šta je Kantonalno Tužilaštvo uložilo žalbu jer ovo je oslobađajuća presuda gdje je dokazano da se radi o namještenoj saobraćajnoj nesreći“, navodi Muriz Memić.

Iz Tužilaštva BiH do trenutka objave ovog teksta nisu potvrdili da li će pokrenuti istragu i kad.

Nisam ja imenovao Budnju, nego Tužilaštvo

Upravo je propust policijskog službenika Elvedina Konakovića prilikom izuzimanja snimke videonadzora iz hotela „Kristal“ na Ilidži jedan od razloga povezivanja Muamera Budnje, sina Alije Budnje, kontroverznog sarajevskog biznismena sa političkim vezama u SDA-u, sa ovim slučajem.

Naime, 19. februara 2016. godine policija je vidjela snimak s videonadzora hotela „Kristal“ iz perioda od 21:30 do 23:00 sati na kojem se vidi dolazak vozila iz suprotnog smjera, vozilo staje i zadržava se. Ali tog dana snimak nije izuzet zbog nestanka struje na ovom lokalitetu. Zbog nadolazećeg vikenda, policijski službenik Elvedin Konaković tek u ponedjeljak 22. februara 2016. godine odlazi u hotel „Kristal“, kada je konstatovano da se u sistemu videonadzora ne nalaze snimci iako je prethodno utvrđeno da su postojali.

Ubrzo nakon ovih informacija pojedini mediji kao glavnog osumnjičenog za ubistvo Dženana Memića imenuju Muamera Budnju. Ove medijske navode opovrgavaju Tužilaštvo KS i glavna tužiteljica Dalida Burzić koja u saopštenju za medije navodi da je  Budnjo od 7. do 10. februara 2016. godine boravio van BiH. Prema ovom saopštenju, to potvrđuju dokument Granične policije BiH i pasoš Muamera Budnje o prelasku državne granice između BiH i Hrvatske, te Hrvatske i Slovenije, kako u odlasku tako i u povratku.

Muriz Memić naglašava da je Tužilaštvo KS imenovalo Muamera Budnju. „Mi ga nikad nismo spomenuli. Njega je imenovalo Tužilaštvo, ne znam zašto. Ali postoji snimak sa njegovog hotela koji je namjerno obrisan. I ja imam taj dokument. Tužilaštvo je imenovalo Aliju i Muamera Budnju, ja ih nikad nisam spomenuo. Njih je tužilaštvo dovelo u tu vezu jer postoji istraga koja nikad nije završena jer je policajac Bešlija, koji je radio na tome, došao do toga da je snimak namjerno obrisan. Službenik Konaković, koji je to zataškao, na kraju je dobio čin i napredovao u službi. Svi policajci koji su radili na ovom predmetu su dobili činove. Smijenjen je jedan komesar, došao je drugi, gosp. Halilović, koji je sačekao da zastari disciplinski postupak.“

Iz MUP-a KS nisu odgovorili na upit da li su svi policijski službenici koji su bili angažovani na predmetu „Dženan Memić“ u protekle tri godine napredovali u službi.

Prema mišljenju Muriza Memića, ključni svjedok u predmetu „Dženan Memić“ je Alisa Mutap, djevojka koja je prisustvovla događajima 8. februara. Porodica Memić insistirala je da Alisa Mutap kao jedini živi svjedok pomogne Tužilaštvu u rasvjetljavanju ovog zločina, ali da je, prema njihovim navodima, glavna tužiteljica to odbila riječima da „Alisu ne da, kako je Alisa svašta pretrpila, išla hodžama“. Muriz Memić tvrdi da Alisa Mutap dosad nije valjano ispitana.

„Ne znam  o čemu pričaju. Imaju svjedoka Alisu Mutap za koju je 6. oktobra rekla da nema amneziju i imaju izvještaj sa obdukcije gdje je dr. Žujo rekao da nije saobraćajna nesreća. Alisa Mutap nikad nije valjano ispitana.“

Arijana Memić, sestra nastradalog Dženana, ističe da motiv za ubistvo njenog brata zna upravo njegova djevojka Alisa Mutap.

„Alisa Mutap najbolje zna koji je motiv. Dženan je jednom dobio prijeteće poruke od njenog bivšeg momka. Mi ne znamo ko je to, jer je samo tako napisano. Ona najbolje zna. Ja sam mu tad rekla ‘nemoj više nastavljati vezu s njom’, i tad sam rekla da ću reći Murizu, ‘jer ko si ti da plaćaš tuđe račune’. On je meni tada rekao da mu je poslala neku kilometarsku poruku kako je njena mama poslala kućnog prijatelja i kako je to riješeno. U kontekstu da je taj valjda pretukao tog bivšeg momka.“

Arijana Memić insistira da prilikom nove istrage Alisa Mutap bude adekvatno ispitana s obzirom na to da,  prema njenim riječima, Mutap nikad nije izgubila svijest.

„Prvu večer mi smo vidjeli da Alisa laže. Dok je trajala operacija, ja sam je nazvala. Ona je govorila da je došao svijesti u kolima Hitne pomoći. Pitala sam je ‘kako je moguće da niste čuli auto?’, jer je nemoguće, vidjeli bi svjetla ili nešto? Ona je rekla da se ničega ne sjeća osim da je on nju pogledao kao da je ona monstrum. Kasnije se objelodanilo da je ona bila sve vrijeme svjesna, da nije pozvala Hitnu pomoć. Hitna dolazi i prvo se pomoć njoj pruža, a onda Dženanu nakon nekih 20 minuta. Ona najbolje zna zašto je ubijen i ko ga je ubio.“

Alisa Mutap bila je nedostupna za izjavu. Podsjećamo na njeno obraćanje javnosti preko pisma u kojem je naglasila da se ne sjeća dešavanja od 8. februara 2016. godine.

Dženan Memić i David Dragičević moraju biti prekretnica

Uporedo sa pokretanjem istrage, otac ubijenog Dženana Memića i njegova porodica pokreću proteste kojima su željeli ukazati na nelogičnosti i zataškavanja koji se vežu za ovaj slučaj. Dosad je organizovano preko 10  protesta i mirnih šetnji, a novi protesti će biti organizovani u februaru na godišnjicu smrti Dženana Memića.

Muriz Memić naglašava da je u proteklom periodu bilo pritisaka na njegovu porodicu. Također naglašava da mu dosta ljudi na ulici, poznanici, kao i određeni policijski službenici daju podršku u njegovoj borbi za istinu.

„Hoću da znam istinu. Hoću da znam zbog Dženana. Ne postoje pare koje mi mogu ponuditi, niti su mi nuđene, jer znaju da mi ne smiju ponuditi. Bilo je pritisaka preko Tužilaštva. Prijava Arijani, prijava MUP-a meni zbog protesta koje sam najavio. Ima ljudi koji mi daju podršku, a ne smiju se pojaviti ni na jednom skupu. Ima policajaca, tužioca koji mi daju podršku, ali žive u strahu jer će ostati bez posla. Ja ne mogu imenovati te ljude, ali jednom ćemo se uslikati zajedno pa će se druga strana iznenaditi. Neću zaboraviti policajca koji  je u hodniku, kad sam davao izjave, prolazio kraj mene i rekao mi ‘samo nastavi, u pravu si’. A također neću zaboraviti ni mog rođaka, isto policajca, koji me je ubjeđivao da je Dženan nastradao od saobraćajne nesreće.“

Ifet Feraget, advokat porodica Memić i Dragičević, smatra da su ova dva predmeta pokazala da u BiH ne postoji nezavisno pravosuđe.

„Postoje veliki problemi sa funkcionisanjem pravosuđa i  prebacivanje slučaja na Tužilaštvo BiH je pokušaj da se dobije na vremenu. Ljudi upadaju u zamku i kažu: situacija je takva i pravosuđe se ne može osloboditi političkog uticaja. Ja sam preuzeo ova dva slučaja svjestan da se ovdje ne očekuje od postojećeg sistema da riješi predmete. Ova dva slučaja moraju biti prekretnica da se stvori sistem koji će riješiti problem. Dakle, ovo bi trebao biti način na koji će sistem ozdraviti. E sad, u kojoj ćemo mjeri mi u tome uspjeti? Ali, glupo je posmatrati stvari na način sistem ne valja, Ifete, nećeš ništa uspjeti.“

Feraget naglašava da bh. društvo nema kapaciteta da bi izvršilo pritisak na politiku te da je za bilo kakvu reformu pravosuđa potrebna podrška međunarodne zajednice.

„Mislim da nam treba podrška međunarodne zajednice, a ne politike koja je stvorila ovakvo pravosuđe, preciznije: koja ga je uništila. Strane vlade pomažu finansijski, prisutni su tu i određeni mehanizmi. Ljudi upadaju u zamke govoreći da treba da se vrši monitoring ovih istraga. To ne ide. Mi imamo dovoljno domaćih institucija, pa između ostalog i Ombudsmena za ljudska prava, koje po službenoj dužnosti moraju da pokrenu određene istrage i procese kad je u pitanju povreda ljudskih prava. Evo, oni su se sad uključili vezano za najnovija događanja u Banjaluci.“

Reakcija domaćih i stranih institucija u ova dva predmeta je zakašnjela, što, prema Feragetovom mišljenju, otvara pitanje smisla postojanja ovih institucija.

„Ta reakcija je gotovo uvijek zakašnjela i postavlja se pitanje smisla postojanja takvih institucija. Nažalost, i Ustavni sud donosi odluke koje se ne poštuju. U slučaju Dženana Memića, donošenjem prvostepene presude dokazano je da saobraćajne nesreće nije ni bilo. Obični čovjek kad napravi krivično djelo, traži se ‘početna sumnja’ i to ne predstavlja nikakav dokaz, to može biti samo mogućnost da ste vi napravili to djelo. Tužilac vas pozove, provede istragu, i ako ima osnova, određuje pritvor. Najmanji grijeh je voditi istragu kad treba. U Dženanovom slučaju, istraga se pokreće tek 30. dan, što je katastrofa. U Davidovom još gore. Tužilac pokreće istragu 100. dan. Ovdje ima toliko dokaza i propusta, da je sigurno da se radi o organiziranom kriminalu unutar pravosuđa i policije.“

Feraget smatra da su upravo slučajevi Dženana Memića i Davida Dragičevića pokazali da VSTV kao institucija ne funkcioniše.

„Uloga VSTV-a je primarna, ali na ova dva slučaja se pokazalo da to tijelo ne funkcioniše. To je jedan od projekata međunarodne zajednice, koji, po mom mišljenju, treba preispitati. VSTV je pao na ispitu, imaju mehanizme, ali nisu poduzeli ništa. Ti mehanizmi su brojni, poput komisije koja se bavi efikasnošću tužilačkog sistema, Ureda disciplinskog tužioca, koji procesuira tužioce zbog pogrešaka. Disciplinski postupak je pokrenut protiv Dalide Burzić nakon skoro tri godine na osnovu dva materijalna dokaza koji su stari gotovo tri godine. Ako neko javno komentariše slučaj pred kamerama a to ne smije raditi, zašto se onda to nije ranije pokrenulo. Zatim, ako je ocu rekla da je Dženan ubijen i objasnila pokrete, mislim, jasno je o čemu se radi. Generalno govoreći, ako pokrenete istragu protiv tužioca, to predstavlja mogućnost za njegovu prijevremenu diskrecionu suspenziju. Zašto se ti mehanizmi ne koriste?“

Iz VSTV-a su nas obavijestili da je Ured disciplinskog tužioca (UDT) tek 12. decembra podnio disciplinsku tužbu protiv Dalide Burzić zbog javnih istupa vezanih za predmet „Dženan Memić”. Pripremno ročište je zakazano.

Međutim, UDT, nakon provedene istrage, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, nije našao da postoji dovoljno dokaza za pokretanje disciplinskog postupka vezano za druge navode o povredi dužnosti glavne tužiteljice u vezi s postupanjem u istom predmetu.

Ko to želi unitarnu BiH?

Medijski natpisi o Davoru Dragičeviću te Murizu Memiću kao izmanipulisanim očevima koji za cilj imaju stvaranje unitarne Bosne i Hercegovine, te advokatu Ifetu Feragetu kao stranom faktoru koji za cilj ima rušenje RS-a, Feraget smatra notornim neistinama.

„Mediji su dio klime u društvu i ne možemo reći da mediji u jednom dobrom dijelu i nisu posljedica ovog stanja. Mediji imaju vlasnike, vlasnici imaju interese, a interesi su vječni.“ Feraget smatra da se fokus medija  oko Dženana Memića i Davida Dragičevića pomjerio na politički aspekt, što je, po njegovom mišljenju, pogrešno.

„Sve njih da podsjetim da se ovdje radi o borbi očeva za istinu ko im je ubio djecu. Šta će se desiti ako Muriz uzme pravdu u svoje ruke? Ja sam i Davoru rekao: nemojte da napravite pogrešan korak jer ćete onda izgubiti moju podršku. Nakon tri godine, uvijek se sjetim onoga što je Davor rekao na samom početku: „Ja neću da budem Muriz’. Šta to znači? To znači tri godine borbe kroz sistem. Predmet je na Vrhovnom sudu FBiH, očekujem da žalba bude odbijena. Nije fino komentarisati postupak u toku, ali nije fino ni krasti vrijeme i ne provoditi istragu protiv tužilaca koji su sve ovo napravili. Dakle, nakon tri godine legalne borbe, ako žalba bude odbijena, kao što to očekujem, predmet „Dženan Memić“ se vraća u istu fazu u kojoj se nalazi predmet Davida Dragičevića. Dolazimo na čistu nulu. Idemo ispočetka. I to je ta šizofrena situacija da legalnom borbom možete potrošiti cijeli život, a da vam neko sa druge strane da odgovor: Gospodine, imate pravo na žalbu.“

Zvanične institucije očigledno nemaju kapacitet niti kredibilitet, kao ni interes da riješe ova dva slučaja. Razloge treba tražiti isključivo u političkom uticaju na tužilaštvo, sudstvo i policiju. I dok očevi ubijenih Dženana i Davida pretpostavljaju ko im je ubio djecu, imena okrivljenih još uvijek nisu saopštena od zvaničnih institucija, niti se, nažalost, u ovakvom ambijentu to može očekivati.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo do trenutka objave ovog teksta nije odgovorilo na naš upit o političkom uticaju na njihov rad.