Radijski programi prethodne su sedmice nekritički izvještavali o “uspjesima” vlasti, bilo da se radi o kapitalnim projektima, dobijenim uz enormna kreditna zaduženja, bilo da je riječ o politikantskim potezima ili pak o veličanju ministara koji – rade svoj posao
NA IZBORIMA ĆUPRIJA: BH Radio 1 ponovo je bio najprofesionalniji. Primjer izvještavanja uz prikazivanje svih aspekata jeste priča o gradnji mosta Svilaj na Savi (Dnevnik, 14. septembar). Slušateljima je dat precizan izvještaj o izgledu mosta, ali i o zaduženjima koja su napravljena da bi se projekt ostvario, te kompanijama koje su uključene. Sasvim drugačije je ova priča predstavljena na Radiju Republike Srpske. Da vlast uvijek radi pravilno i da nije kriva ni za kakav izostanak napretka dokazuje i informacija iz Dnevnika 14. septembra o gradnji pomenutog mosta. Spomenuto je da je takav most trebao biti napravljen i u Gradišci, ali nije. No, ne zbog ekonomskog propadanja RS-a, nego zbog “zatezanja hrvatske strane”. Već i sam izbor riječi stvara dojam da se umjesto o infrastrukturnom projektu govori o – ratu.
MEDICINSKO POTICANJE BIRAČA: Na Radiju Federacije BiH su desetog septembra napravljene priče o tome kako je Vlada FBiH poticala zapošljavanje u Tešnju. Priča je koncipirana kao pozitivna vijest, ali nije propušteno da se napomene kako se planiraju sredstva već i za 2017. godinu, što može djelovati kao predizborni marketing s obzirom da raspodjela sredstava u budžetima uvijek zavisi od volje Vlade. Pa, iako su izbori lokalni, odnosno neće se birati saziv Federalne vlade, ne smije se izgubiti iz vida realnost stranačkih vertikala kroz razne nivoe vlasti.
Slična stvar je i s prilogom, istog dana, u kojem je govoreno o pokretanju Medicinskog fakulteta pri Univerzitetu u Zenici. Istaknuto je da kantonalna vlada daje podršku, a sugovornici su premijer Miralem Galijašević i dekan Salih Tandir. Spomenuto je i da su obezbijeđeni svi uslovi da se Kantonalna bolnica Zenica transformira u univerzitetski klinički centar. Na kraju je zaključeno da će to dovesti do razvoja i poboljšanja zdravstva u kantonu. No, kako će proizvodnja novog medicinskog kadra dovesti do poboljšanja uslova u bolnicama koje su u katastrofalnom stanju i koje imaju probleme s netransparentnošću u zapošljavanju te nedostatkom osnovnog sanitetskog materijala, nije odgovoreno.
I MI POVRATNIKE ZA TRKU IMAMO: Kao i prethodnih godina, povratnici su jedan od glavnih predizbornih uloga. Tako je Federalni radio 14. septembra napravio priču o tome kako je Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice, na čijem je čelu Edin Ramić, dodijelilo sredstva za povratak u Kotorsko te da ovo ministarstvo godišnje za održivi povratak izdvaja 16 miliona KM. Po čemu su redovne aktivnosti jednog ministarstva, odnosno činjenica da radi svoj posao, zaslužile da budu vijest?
Ako je vjerovati Dnevniku RTRS-a od 12. septembra, i tamošnja vlast se pobrinula za povratnike. Ovaj put za srpske, u Glamoču.
VODIČ ZA AUTOSTOPERE KROZ VLAST: Otvaranje dionice autoputa “Deveti januar” je na programu Dnevnika Radija Republike Srpske zaslužilo čak dvije najave i dvije vijesti. Prva je da je autoput otvoren, a druga je reakcija premijerke Željke Cvijanović na činjenicu da je put otvoren. Na kraju priloga o otvaranju, u kojem nisu spomenuta zaduženja i brojne afere koje su pratile izgradnju, izrečeno je da se ideja za autoput javila 2006., kada je Milorad Dodik bio premijer RS-a, a Nedjeljko Čubrilović (aktuelni predsjednik NSRS-a) bio “zadužen” za puteve. Istaknuto je i da se gradnja puta “nastavlja u ponedjeljak”, čime je stavljeno do znanja građanima RS-a da je za autoput zaslužan niko do li aktuelna vlast i da će, žele li da se završi, opet morati glasati za njih.
VLADO, HVALA TI… Odmah nakon vijesti o autoputu, u Dnevniku 11. septembra istaknuto je da je u Šamcu završen projekt stambenog zbrinjavanja boračkih porodica, ali i da je Vlada u Prnjavor uložila 64 miliona maraka, kao da to nije Vladina obaveza i kao da je Vlada neki strani dobrotvorni fond. A nije nebitno da se spominju ulaganja od 2006., otkada je Milorad Dodik na vlasti.
RADIO TEČE PLANIRANOM DINAMIKOM: U Dnevniku 12. septembra Radija Republike Srpske prva je vijest bila referendum. Način na koji je vijest koncipirana ostavlja dojam da se u prilogu više brani vlast od navodne “promjene odluke o referendumu”. Tako je prilog svojevrstan mozaik stavova Željke Cvijanović, koja je “demantovala promjenu mišljenja”, Milorada Dodika i Dragana Lukača, koji je rekao da je “MUP RS formirao štab za referendum i oktobarske izbore”. Otkada to MUP-ovi formiraju štabove za izbore? Naveden je i stav predstavnika boračkih udruženja RS-a Milana Savčića, a istaknuto je i da pripreme u lokalnim zajednicama teku “planiranom dinamikom”, što je jedan od omiljenih izraza Radija Republike Srpske u odbrani vlasti. Nakon što je napravila autoput i odbranila referendum, aktuelna vlast u RS-u je i preko Elektroprivrede RS uložila sredstva u revitalizaciju postrojenja TE Ugljevik. A i to je zaslužilo da bude posebna vijest u Dnevniku 12. septembra.
Dvanaestog septembra udarna je vijest bila da se Milorad Dodik treba sastati s Vladimirom Putinom “u okviru redovnih konsultacija o raznim temama”. Ozbiljna novinarska priča bi kritizirala činjenicu da se predsjednik jednog entiteta o tekućim stvarima konsultuje s predsjednikom jedne daleke, strane zemlje. No, Radio Republike Srpske je od toga napravio propagandno izviješće koje bi trebalo da svjedoči snazi i međunarodnoj relevantnosti pozicije.
POSTOJI LI UOPĆE OPOZICIJA? Zanimljivo da u pričama centralnih informativnih emisija uopće nije bilo opozicije. Izuzetak je priča u centralnoj informativnoj emisiji Vijesti u pet Radija Federacije BiH (12. septembar) o nalazima Ureda za reviziju FBiH o poslovanju Gradske uprave Mostar, u kojoj su sagovornici, pored Ljube Bešlića, bili i Rijad Durkić iz Naše stranke te Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke Mostar.