RTRS: Šta bi Trump bez Dodikove podrške
- – 22. decembar 2019.
RTRS U MOSKVI: Novinarska ekipa RTRS-a bila je među 1.895 njihovih kolega iz Ruske Federacije i svijeta na godišnjoj press-konferenciji Vladimira Putina. Iz izvještaja koji je prezentiran gledateljima, razlog njihovog boravka u Moskvi ostao je nejasan pošto je sadržajno odgovarao bilo kojoj agencijskoj vijesti, a nisu bili ni u prilici postaviti pitanje ruskom predsjedniku. Gledatelji su upoznati s Putinovim mišljenjem o opozivu Donalda Trumpa, sigurnosnim stanjem u Rusiji te globalnim naoružanjem u okviru projekta Start 3.
Jedino zanimljivo za gledatelje bilo je reportersko javljanje s ulica Moskve neposredno nakon pucnjave ispred Federalne službe bezbjednosti u kojoj je nekoliko lica izgubilo život.
NIŠTA BEZ DODIKOVE PODRŠKE: Predsjednik SAD-a Donald Trump, bez obzira što mu je Predstavnički dom Kongresa izglasao opoziv, može biti zadovoljan. Razlog tome je kako podrška koju uživa u Senatu tako i ona koja stiže od lidera SNSD-a Milorada Dodika. Ovo izdvajamo jer je vijest o Trumpovom opozivu počela saopštenjem da ga je Dodik podržao jer je „Trump svojim djelovanjem pokazao da je odan patriotskim i suverenističkim vrijednostima za koje se i on zalaže“.
NATO PUT: Javnost u Republici Srpskoj će bez sumnje odahnuti nakon 23. decembra, za kada je zakazana posebna sjednica Narodne skupštine na kojoj će se razmatrati Program reformi za BiH, koji bi istog dana trebao biti upućen u glavnu komandu NATO saveza. Podsjetit ćemo da je taj dokument već mjesec dana predmet sporenja između vlasti i opozicije u RS-u zbog različitih tumačenja znači li on ili ne kontinuitet kretanja BiH u taj vojni savez.
No osim tehničkih detalja vezanih za materijale koji će se naći pred poslanicima te vremena održavanja sjednice, gledatelji su ostali uskraćeni za ključnu stvar: šta Program reformi sadrži. Uz napomenu prezentera da, ako ih zanima, mogu ga pročitati na portalu RTRS-a.
SNAŽNA RS REPREZENTACIJA: Krajnje škrte informacije u dnevnicima su objavljene i u vezi s kandidatom za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH. Iako je odluka Zorana Tegeltije da se ogluši o stav zvaničnih organa DNS-a da za tu poziciju bude imenovan Draško Aćimović, te prihvati prijedlog potpredsjednika te stranke da ministarska fotelja pripadne Mlađenu Božoviću, izazvala žestoke turbulencije u DNS-u, o tome gotovo da ništa nije rečeno. Uz konstataciju da lider DNS-a Marko Pavić nije odgovarao na telefonske pozive, jedino što su gledatelji saznali jeste da je Tegeltijina odluka zasnovana na želji da „RS ima snažnu reprezentaciju u Sarajevu“.
IZBORI U HRVATSKOJ: O danu izbora za predsjednika/predsjednicu Hrvatske, gledatelje je izvijestio reporter Dnevnika 2 iz Zagreba. Uz podatke o prvim rezultatima izlaznih anketa, prezentirana su i očekivanja građana s posebnim fokusom na srpsku zajednicu, kao i stavovi političkih analitičara. Pošto su građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo glasali i u BiH, donesena je i anketa o njihovim očekivanjima u Banjaluci.
Ocjena: 3
BNTV: Čuvaj se prehlade u Sarajevu
- – 22. decembar 2019.
VELIKE RAZLIKE U PLATAMA: „Mi tu ništa ne možemo promijeniti“, komentar je jednog Banjalučanina u anketi koju je uradila Danina Milaković. Vrlo slične odgovore dali su i ostali njegovi sugrađani na pitanje kako komentarišu visoke disproporcije u platama direktora i radnika u javnom sektoru Republike Srpske. Naime, novinarka je pojasnila da plate direktora u javnim preduzećima iznose tri ili više hiljada konvertibilnih maraka, dok većina zaposlenih ostvaruje primanja ispod 600 maraka. I navela primjere da, ima li se u vidu niska finansijska dobit, rukovodioci ne opravdavaju svoje zarade. Spomenuta anketa slika je letargije i beznađa građana koji smatraju kako nemaju nikakvu snagu da mijenjaju loše stvari u društvu (Dnevnik 2, 16. decembar).
SUKOB INTERESA: Treba li RS-u Zakon o sukobu interesa? To se pitanje nametnulo nakon teme koja se bavila političarima koji su dio vlasti u ovom bh. entitetu i koji obavljaju i političke funkcije i istovremeno su na čelu javnih kompanija. Tijana Milinković objasnila je da je zakon u tom domenu potpuno nedorečen i da vladajućim strukturama ostavlja širok prostor za manipulacije. Primjer kojim je to prezentovano jeste da se direktori javnih preduzeća imenuju za vršioce dužnosti kako bi istovremeno bili i narodni poslanici, jer je v.d. privremena funkcija. Jedan od njih je i Dragan Čavić, koji je predsjednik NDP-a, poslanik u Narodnoj skupštini i v.d. direktora Elektrokrajine.
EKONOMSKA POLITIKA: Poslanici vladajuće većine u Narodnoj skupštini usvojili su mjere ekonomske politike, budžet i odluku o zaduženju RS-a za 2020. godinu. Gledatelji su podrobno informisani o sadržaju ovih dokumenata koji su, uz diskusije pozicije i opozicije, komentarisali i ekonomisti. Izneseni stavovi su bili suprotni, a javnosti je ostavljeno da na osnovu njih sama procijeni koliko su planovi o privrednom napretku, rastu BDP-a, budžetskom suficitu i povećanju plata u javnom sektoru utemeljeni ima li se u vidu podatak da je planirano i novo zaduženje RS-a u iznosu od milijardu maraka.
Izdvojeno
Gledatelji Dnevnika se u vijestima iz regiona uglavnom informišu o dešavanjima u Srbiji, odnosno o aktivnostima srpskog predsjednika i premijerke. Otuda je i kampanja za izbor predsjednika Hrvatske ignorisana. U Dnevniku 22. decembra donijete su tek osnovne informacije o izlaznosti na izbore, predviđanjima rezultata na osnovu izlaznih anketa, očekivanjima građana i ključnih kandidata. U Dnevniku 16. decembra bilježimo agencijsku vijest o „najčudnijem govoru u kampanji Kolinde Grabar Kitarović“, uz emitovanje izjave o obećanju plata od osam hiljada eura i rečenice „Luka Modrić je kao moj sin, moj Lukica“.
Za BiH je itekako bitno ko će u narednih pet godina biti na čelu Hrvatske, te smatramo da je stoga ta tema zahtijevala više pažnje.
Ocjena: 7
Komparativna analiza
Nakon što se Narodna skupština RS očituje o Programu reformi BiH, koji bi istog dana (23. decembar) trebao biti upućen u NATO, očekujemo da će se obje medijske kuće više usredotočiti na teme koje su za građane daleko bitnije. Odnosno da će RTRS, ako ne prestati, ono barem umanjiti aktivnosti na uvjeravanju javnosti da RS ostaje na principu vojne neutralnosti. Ali i da će BNTV ili prestati ili u manjoj mjeri forsirati stavove opozicionih političara koji tvrde suprotno.
