Sastanak LAREG-a u Parizu o medijskoj situaciji u zemljama Balkana

Radno zakonodavstvo u BiH podijeljeno je po entitetima i Distriktu Brčko što dovodi do podjele sindikata kao instrumenata za zaštitu radnog statusa novinara i svih ostalih medijskih djelatnika

Sastanak LAREG-a u Parizu o medijskoj situaciji u zemljama Balkana
Foto: maldivesindependent.com

Stručna grupa za radna prava Evropske federacije novinara (LAREG+) i Slobodna stručna grupa (FREG) sastali su se u Parizu s ciljem izgradnje mostova i bolje koordinacije njihovog djelovanja i rada.

Predstavnici 20 evropskih novinarskih organizacija razmijenili su dobre prakse i znanja o kolektivnom pregovaranju, socijalnom dijalogu kao i pravima slobodnih novinara.

Također se raspravljalo o provedbi Direktive o autorskim pravima i očekivanim novim smjernicama o pravilima tržišne konkurencije EU-a za freelancere.

Predstavljeno je stanje u ovim oblastima u zemljama Balkana – Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu navodi se da samo 16 posto medija ima organizirane sindikalne organizacije koje se bave zaštitom radnika i položajem novinara i drugih medijskih djelatnika.

Još jedan manji broj formirao je ono što se zove Vijeće zaposlenika, ali to nije dovoljno da bi se mediji uključili u socijalni dijalog i pregovarali o najnižoj cijeni rada.

Udruženje BH novinari djelomično provodi sindikalne aktivnosti, štiti radna prava medijskih radnika putem besplatne Linije za pomoć medijima, ali to opet nije dovoljno jer oni nisu u mogućnosti biti pregovarač s entitetskim vladama, niti kod poslodavaca, jer nema zakonske ovlasti za to.

U bh. entitetu Republika Srpska aktivan je postojeći sindikat koji učestvuje u socijalnom dijalogu, dok je u Federaciji BiH situacija potpuno nejasna zbog nedavnog penzoniranja predsjednika.

Također je vrijedno napomenuti da je radno zakonodavstvo podijeljeno po entitetima i Distriktu Brčko što dovodi do podjele sindikata kao instrumenata za zaštitu radnog statusa novinara i svih ostalih medijskih djelatnika.

Posebno je teška situacija u lokalnim medijima. U BiH ili njenim entitetima ne postoji udruženje izdavača, niti su vlasnici medija na bilo koji način organizirani kako bi omogućili novinarima da pregovaraju o svom statusu – to se posebno odnosi na novinare i druge medijske djelatnike u štampanim i internetskim medijima, kojih ima više od 650 u BiH.

Ne postoje ukupni podaci o broju freelance novinara. Udruženje BH novinari broji 62 freelance medijska djelatnika u svom članstvu. Ti novinari i blogeri također nemaju nikakvu zaštitu.

Činjenica da ne postoji zakonska odredba koja bi ih štitila (radna prava, pravo na zdravstvo i penziju) važno je pitanje koje se mora razmotriti. Pandemija koronavirusa ostavila je značajne ekonomske posljedice na rad novinarima s honorarnim ugovorima.

Osim kolektivnog pregovaranja, trebalo bi se provesti i niz drugih mjera, poput jačanje rada na zaštiti od zlostavljanja, borba protiv SLAPP-a, odbrana radničkih prava mladih novinara i ravnopravnost žena.

Nakon kratkog osvrta na situaciju, zaključak skupa je da postoje zajednička pitanja u svim zemljama na Balkanu o kojima se razgovaralo te da je važno povezati se, razmijeniti iskustva, ideje, dokumente na kojima se radilo s medijskim stručnjacima.

Njemački sindikalni advokat Dennis Amour održao je predavanje o kolektivnom pregovaranju, a talijanska sindikalistica Anna Del Freo podijelila je svoja iskustva pregovaranja za talijanski kolektivni ugovor koji pokriva sve medije.

Izvor: Evropska federacija novinara (EFJ)

About The Author