Ruski Vrhovni sud presudio je da se najistaknutija nacionalna organizacija za ljudska prava mora zatvoriti, signalizirajući dugogodišnju odlučnost predsjednika Vladimira Putina da kontrolira narativ nekih od najbolnijih i najrepresivnijih poglavlja ruske historije.

Sud je naredio zatvaranje Memorial Internationala, koji je bilježio mučne progone u zloglasnim radnim logorima iz Staljinovog doba u nastojanju da se sačuva sjećanje na žrtve.

Grupa, koju su prije više od tri desetljeća osnovali dobitnik Nobelove nagrade za mir Andrej Saharov i drugi, postala je simbolom nove demokratije u zemlji nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Odluka dolazi nakon godinu dana širokog gušenja opozicije u Rusiji dok je Kremlj agresivno išao na gušenje neslaganja – u medijima, u vjerskim grupama, na društvenim mrežama, a posebno među aktivistima i političkim protivnicima, od kojih su stotine maltretirane, zatvorene ili prisiljene na progonstvo.

Gašenje Memorijala također je još jedan korak u nastojanju Putina da preobrazi rusko naslijeđe u niz veličanstvenih postignuća i ublaži sliku često brutalnog sovjetskog režima.

Dok je država otvorila sveobuhvatni muzej historije Gulaga u Moskvi, a Putin položio cvijeće na novi spomenik žrtvama sovjetske represije, sve više ohrabreni Kremlj krenuo je agresivno da ukloni alternativna tumačenja ruske historije od strane organizacija koje on ne kontrolira.

Putin posebno želi uvjeriti Ruse da je njihova zemlja okružena neprijateljima koji žele nadzirati njezinu propast, što je potez koji je nedavno poduzeo tražeći da NATO garantira da se neće širiti dalje na istok prema Rusiji. Kao takav, Kremlj želi da se ruska javnost usredotoči na strane neprijatelje umjesto na zločine koje su počinili domaći diktatori.

Saslušanje je privuklo desetke ljudi koji su protestirali ispred zgrade suda, a potom su porodice onih koji su pogođeni Staljinovim represijama i osobe iz opozicije izrazili bijes, ukazujući na produbljivanje nivoa represije pod Putinom.

Memorial International čuva sjećanje na žrtve sovjetskog progona, uglavnom u doba gulaga, logora prisilnog rada u kojima su Rusi bili zatvoreni u teškim, iscrpljujućim uvjetima. Njegova baza podataka sadrži više od tri miliona imena – što je oko četvrtine svih žrtava, prema procjenama organizacije.

Advokati Memoriala odbacili su sve optužbe protiv te grupe kao neutemeljene i nazvali njihov progon “politički motiviranim”. Memorial je u saopćenju naveo da njegovi članovi namjeravaju “pronaći legalne načine” za nastavak rada.

Jan Z. Raczynski, predsjednik uprave Memorial Internationala, rekao je da se grupa namjerava žaliti na presudu i da će joj biti dopušteno djelovati najmanje mjesec dana dok je žalba u toku.

Nejasno je što će se dogoditi s arhivom Memoriala i drugim fizičkim predmetima, uključujući one koje su izložene u moskovskom muzeju.

Izvor: New York Times