RTRS STANDARDNO LOŠ, BNTV UOBIČAJENO PODBACI KADA NA DNEVNI RED DOĐE RAT

Plus nedjelje

RTRS

Nijedan izvještaj.
BNTV
Sva tragikomičnost aktuelne vlasti u RS-u oslikala se u izvještaju o bizarnom događaju zvanom početak radova na uklanjanju naplatnih kućica na autocesti Banjaluka – Laktaši, kojem su prisustvovali ministar saobraćaja RS-a i direktor JP “Autoputevi RS”. Kako su naplatne kućice postavljene na neadekvatnom mjestu, nikada, iako je za njihovu gradnju uloženo više miliona konvertibilnih maraka, nisu bile u funkciji, a prouzročile su i niz saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom. Stoga su na ovaj događaj stigli i predstavnici banjalučke gradske opozicije, kako bi “presjekli crvenu vrpcu”, a građane podsjetili kako se i na sve troši javni novac.

Minus nedjelje

RTRS

Način  predstavljanja izbjeglica koje se nalaze na području BiH. U izvještajima se svjesno želi stvoriti utisak da je riječ o svojevrsnoj pošasti, koja prije svega predstavlja prijetnju po RS i Srbe u BiH.
BNTV
Fascinacija likom i djelom ratnih civilnih i vojnih vođa bosanskih Srba jedna je od konstanti uređivačke politike Dnevnika. Tome smo svjedočili u izvještaju posvećenom deceniji od hapšenja, kako se navodi, “prvog predsjednika RS-a Radovana Karadžića”. Citirani su dijelovi intervjua njegove kćerke Sonje Karadžić, koja kaže da njen otac “živi u nadi da će doći vrijeme kada će se saznati istina ko je šta radio i ko je za što odgovoran u ratu u BiH”. Potom je slijedila i izjava Karadžićevog advokata, i tek na kraju podatak na koliko je godina i za koje ratne zločine, uključujući i zločin genocida, Karadžić nepravomoćno osuđen pred Haškim tribunalom.

RTRS STANDARDNO LOŠ, BNTV UOBIČAJENO PODBACI KADA NA DNEVNI RED DOĐE RAT

Na RTRS-u je susret Trumpa i Putina komentirao niko drugi do – Milorad Dodik. Na BNTV-u ne kriju fascinaciju likom i djelom Radovana Karadžića

RTRS: Na granici komedije

16. – 22. juli 2018.

EMPATIJA NESTALA: Empatija je, ako je suditi prema onom što se gledaocima nudi na uvid, osjećaj koji je potpuno nestao kod naših građana. Ovaj zaključak izvlačimo na osnovu izvještaja iz Bihaća o izbjeglicama koje su se na svom putu zatekle u tom gradu.

Istina je da vlasti BiH ne nalaze adekvatan odgovor na migrantsku krizu, no da li je to dovoljan razlog da se ti ljudi kvalifikuju i u javnosti predstavljaju na najgrublji mogući način? Za razliku od ranijih sedmica, kada su se novinari RTRS-a trudili da razgovaraju s nekim od njih, sada je fokus stavljen isključivo na građane Bihaća ili susjednih naselja. A koji listom o migrantima govore kao o “prljavim, smrdljivim osobama, kriminalcima koji izazivaju strah”.

NASTAVAK KAMPANJE: Mogućnost otvaranja prihvatnog centra na području opštine Bosanski Petrovac bio je dodatni povod da novinari RTRS-a nastave kampanju usmjerenu protiv ovih ljudi. I to tvrdnjom da bi, dođe li do toga, uslijedilo iseljavanje Srba s tog područja. Na koji način bi migranti tu smješteni ugrozili srpsko stanovništvo, njihovo bavljenje poljoprivredom, odgovor niko nije dao.

Ne možemo umjesto zaključka tek ne postaviti pitanje: kako je malo vremena trebalo proći pa da se zaboravi da su i građani naše zemlje prolazili identičnu sudbinu i kako im je tuđa pomoć tada bila prijeko potrebna?

NAJUGLEDNIJI ANALITIČAR: Susret predsjednika SAD-a i Ruske Federacije, Donalda Trumpa i Vladimira Putina, održan u Helsinkiju, bio je 16. jula vijest dana u cijelom svijetu, pa je tom informacijom i otvoren Dnevnik 2 RTRS-a. Ali, svakako je na granici komedije ostala činjenica da je gledaocima umjesto reakcija iz svijeta predočen samo stav predsjednika ovog bh. entiteta Milorada Dodika. Jer u glavama uredništva Dnevnika bit će da je upravo Dodik najpozvaniji da isti analizira i komentariše.

OPET PO MEKTIĆU: Na udaru novinara Dnevnika ponovo se našao ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. Povod je bio neobraćanje novinarima 19. jula u vezi s migrantskom krizom. Dovoljno da ga Branka Kusmuk, koja je sve samo ne novinarka kakva bi po profesionalnim standardima trebala biti, obaspe nizom negativno konotiranih epiteta. Pa smo, pored toga da je Mektić imao “estradni dio svoje karijere”, čuli da je “imao svoje stand up nastupe” te da je “ljubimac stranih ambasada”. Zanimljivo je i kako se na ljepak animoziteta RTRS-a prema državnom ministru sigurnosti uhvatio i analitičar (tako je barem potpisan) Žarko Papić. Uz konstataciju da za sve što je loše urađeno u našoj državi na polju sigurnosti i borbe protiv kriminala i korupcije odgovornost snosi isključivo Mektić. Jer je, zaključuje Papić, “loš ministar”.

PREDIZBORNA ZAPOŠLJAVANJA: Jedna od tema kojom su se bavili novinari Dnevnika 2 bila je posvećena, kako se tvrdi, predizbornom zapošljavanju u institucijama BiH. Dragana Knežević za sugovornike je koristila predstavnike Centra civilnih inicijativa (CCI) i SNSD-a, koji su dio opozicije u institucijma vlasti na državnom nivou, a koji su ovu praksu kritikovali.

Bilo bi zanimljivo čuti, ali od novinara javnog servisa RS-a teško za očekivati, šta se dešava u javnom sektoru RS-a? Jer vjerujemo da CCI s jednakom pažnjom prati kako u predizbornom periodu teče zapošljavanje u entitetskim institucijama i javnim ustanovama i preduzećima.

Javne nabavke u BiH, upozoravaju već niz godina i Transparency International BiH i druge nevladine organizacije, prostor su u kojem se dešava niz nezakonitih aktivnosti u kojem politika nastoji pogodovati sebi bliskim kompanijama. Ovaj problem jedino ne žele prepoznati na RTRS-u. Otuda i izvještaj o Rudniku i termoelektrani Gacko koja najavljuje tužbu protiv Kancelarije za žalbe BiH, koja odlučuje ima li u oblasti javnih nabavki neregularnosti. Zanimljivo je iz spomenutog izvještaja potenciranje izjave ministra industrije i energetike RS-a koji tvrdi da “Zakon o javnim nabavkama ne štiti javni interes”. Na koji način bi ga zakon trebao štititi, pitanje je koje novinari RTRS-a ne postavljaju niti traže jasan odgovor.

BOSANSKI SRBI: Kako to odrednica bosanski Srbi, koju je upotrijebio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, mijenja nacionalni identitet Srba u BiH, pitanje je na koje u izvještaju Branka Kusmuk nije dala odgovor. No zato je u samo njoj svojstvenom maniru navela da “aveti prošlosti vaskrsavaju u Sarajevu”, da Zvizdić “baštini naslijeđe austrougarskog okupatora Benjamina Kalaja”. Pa onda kroz usta svojih sugovornika poručuje da “Austro-Ugarska nije od jednog naroda napravila dva, pa neće ni Zvizdić”.

Izdvojeno

Kolike je razmjere povijesni revizionizam poprimio u bh. entitetu Republika Srpska svjedočili smo i kroz izvještaj o obilježavanju stogodišnjice od ubistva ruske carske porodice Romanov koje je upriličeno u Banjaluci. Svako, istina, ima pravo da iznosi svoja viđenja povijesnih događaja, no obaveza je novinara da takve stavove propituju. Jer u suprotnom, u izvještaju smo čuli najnoviju verziju zbog koje se Rusija umiješala u Prvi svjetski rat. Iz usta predsjednika Imperatorsko palestinsko pravoslavnog društva. Koji ne trepnuvši ustvrdi da je “jedini razlog za to bio odluka cara Nikolaja da pomogne Srbiji“. I da su tu odluku platili “mučeničkom smrću i on i cijela carska porodica”. Svaki komentar, doista, smatramo izlišnim.

Ocjena: 1

 

BNTV: Žal za Radovanom Karadžićem

16. – 22. juli 2018.

IZBJEGLICE NE POSTOJE: Koliko god upadljivo uredništvo Dnevnika 2 RTRS-a potencira temu migrantske krize s nizom negativnih konotacija spram migranata, toliko se ovo pitanje upadljivo ignoriše na BNTV-u. Ekipe ove TV kuće nisu donijele nijedan izvještaj s područja sjeverozapada BiH (Bihać, Velika Kladuša), a sve što je na tu temu rečeno u nedjelji iza nas stalo je u vijesti, povremeno pokrivene agencijskim snimcima ljudi koji borave u našoj zemlji. Uz šture  informacije da će opštinsko vijeće Bihaća zbog problema vezanih za smještaj doći na proteste u Sarajevo, te da je ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda ocijenio da je “situacija s migrantima sve gora”.

REGISTAR JAVNIH SLUŽBENIKA: Od tema vezanih za svakodnevne interese javnosti izdvajamo onu novinarke Danine Milaković koja se bavila pitanjem koliko će vremena proteći prije nego RS ispuni obavezu koju od entitetske vlade zahtijeva Svjetska banka a tiče se izrade i objavljivanja registra javnih službenika. Prema zvaničnim podacima starim gotovo deceniju, platu iz budžeta u RS-u primalo je 22.000 uposlenih, ali opravdano je za očekivati da se ta brojka u međuvremenu znatno uvećala.

DIREKTNA UKLJUČENJA: I u ovoj je nedjelji BNTV nastavio s praksom svakodnevnog direktnog uključivanja u Dnevnik s protestnih okupljanja u Banjaluci na kojima porodica i građani pod sloganom “Pravda za Davida” traže istinu o ubistvu Davida Dragičevića. U Dnevniku 21. jula emitovan je i izvještaj sa sarajevskog skupa “Pravda za Dženana”, mladića za kojeg porodica tvrdi da je ubijen u februaru 2016. godine. Skupu je prisustvovao i Davidov otac Davor Dragičević, a prezenter je izvještaj najavio riječima  “Dva čovjeka – jedna tuga”.

DOMAĆI MIGRANTI: Izdvajamo i temu vezanu za podatak da je BiH, prema analizi Evropske komisije za Zapadni Balkan i Tursku, u posljednjih godinu dana napustilo dva posto radno sposobnog stanovništva. Na osnovu ovih podataka, upozoreno je u izvještaju, demantuju se tvrdnje Vlade RS da je došlo do porasta zaposlenih. Naime, smanjenje broja radnika na evidenciji entitetskog Zavoda za zapošljavanje ne prati i broj zaposlenih radnika.

Bez ikakvog promišljanja relevantnosti povijesnih činjenica, jednako kao i kolege s RTRS-a, i novinari BNTV-a su javnosti donijeli izvještaj o obilježavanju stogodišnjice ubistva članova ruske carske porodice Romanov. Jednako kao što nisu ni propitivali na koji način je posljednji ruski car Banjaluku zadužio pa mu je u tom gradu podignut spomenik. Ili zar u RS-u nema većih prioriteta pa Vlada izdvaja milione maraka za gradnju ruske pravoslavne crkve u Banjaluci?

Izdvojeno

Uz sve svoje mane, bh. entitet RS, posebno Banjaluka i Bijeljina, imaju dovoljno kvalitetnih ekonomskih eksperata koji mogu analizirati tu oblast. No, evidentno zbog rada “linijom manjeg otpora”, u dnevnicima konstantno ugošćavaju tek jednog ekonomskog eksperta, pa nije rijedak slučaj da se isti sugovornik pojavi u Dnevniku dva puta, u dva Izvještaja zaredom. Upozoravamo i na činjenicu da je neprofesionalno ekonomskog eksperta političke partije potpisivati kao analitičara.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

Kao i pred svake izbore, RTRS i BNTV jasno su se pozicionirali spram stranaka / političkih blokova koje podržavaju. I dok BNTV kao privatni medij ima slobodu da favorizuje određenu političku opciju, ipak javnosti donosi izbalansirane stavove vlasti i opozicije o ključnim pitanjima iz političke i ekonomske sfere, dok RTRS ostaje čvrsto uz aktuelnu vlast. I nastavlja s politikom da svaku priliku koristi kako bi diskreditovao nekog od čelnih ljudi opozicionih stranaka u RS-u.

About The Author