RTRS I BNTV: POVRŠNOST I RUTINA

Plus nedjelje

RTRS
U mjesecu u kojem se obilježava 16 dana aktivizma s naglaskom na zaustavljanju nasilja nad ženama, novinarka Ljiljana Preradović skrenula je pažnju kako je ta borba uglavnom načelna, i to kroz primjer porodilje koju je suprug nožem napao na bolničkom odjelu Univerzitetsko-kliničkog centra Banjaluka. Sjajan prikaz i nastojanja bolničkog osoblja na čelu s načelnicom Klinike za ginekologiju da ovaj nedopustiv incident marginalizuje i dobra konstatacija “nikad više kampanja i više nasilja nad ženama”.
BNTV
Izvještaj novinarke Mirjane Minić posvećen Međunarodnom danu borbe protiv HIV-a. Novinarka je ovu problematiku osvijetlila sa svih strana koristeći stavove ljekara, nevladinih aktivista i anketu među mladima. I što je najvažnije ‒ ukazujući na neosnovanu, a i dalje kod nas prisutnu stigmatizaciju osoba oboljelih od AIDS-a ili onih seropozitivnih.

Minus nedjelje

RTRS
Iz ove nedjelje izdvajamo uradak Branke Kusmuk o odnosima unutar vladajuće koalicije u Federaciji BiH. Iz njenog ugla najmanje je bitno kako se odnosi koalicionih partnera odražavaju na interese i potrebe građana. Time se ne stiže baviti, ali, u već njoj svojstvenom maniru, sve vrvi od komentara i ličnih zapažanja: da su “vrištale izjave Fahrudina Radončića o potrebi smjene Denisa Zvizdića”; ili da u stvarnosti od “epski proklamovanog bošnjačkog jedinstva nema ništa”.
BNTV
Implementacija Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koja se odnosi na pravo u ratu oduzete ili zamijenjene imovine i danas je jedan od problema u BiH. U dnevnicima emitovanim 28. i 30. novembra, novinari Dnevnika izvještavali su o protestu Radomira Kuzmića zbog deložacije iz kuće koju je tokom rata mijenjao s jednim banjalučkim Hrvatom. Najavljena deložacija u skladu je sa zakonom. Kuzmić može ući u posjed svoje imovine u Hrvatskoj, no to ne želi.
Ovo izdvajamo kao primjer jednog od onih poratnih prava/pitanja koja se već dvije decenije marginalizuju. U konačnici imamo površne izvještaje kojima je cilj izazivanje empatije javnosti, bez istinske analize samog problema. Ljudi koji su gotovo u pravilu tokom rata bili primorani mijenjati na neviđeno svoju imovinu koja se nalazila na teritoriji pod kontrolom bosanskih Srba nemaju ni ime, ni lice, ni pravo na svoju priču.

Čak i kada izaberu dobru temu, novinari RTRS-a površno je tretiraju. Urednici BNTV-a najviše su se interesirali šta su političari rekli, kazali, dodali, sugerisali…

RTRS: Ponavljanje je majka servilnosti

28. novembar – 4. decembar 2016.

KAMPANJA PROTIV USTAVNOG SUDA BiH: Udarni minuti Dnevnika 2 ponovo su bili u znaku predsjednika RS-a Milorada Dodika. Nakon još jedne sage o njegovom boravku u Rusiji (Sankt Petersburg), iz koje je ponovo sijao prazna obećanja o investicijama koje samo što nisu došle u RS i komentarisao regionalnu i međunarodnu politiku po povratku u Banjaluku, na red su došle domaće teme.

Za skretanje pažnje javnosti sa životnih problema, u nedjelji iza nas poslužila je odluka Ustavnog suda BiH kojom su poništeni rezultati referenduma o Danu RS-a. Zajedno sa srpskim političarima, RTRS se ponovo uključio u kampanju protiv državnog Ustavnog suda. I naravno, Milorad Dodik bio je “glavni lik”. U Dnevniku 2 prvog decembra, novinari su pročitali cjelokupan komentar predsjednika Republike Srpske o tome, a koji je dao za dnevne novine Glas Srpske. Idućeg dana Dodik je dao izjavu, potpuno identičnu RTRS-u, koja je emitovana u trajanju od deset minuta.

ČLANSTVO U NATO-PAKTU: Bilbordi o prednosti članstva BiH u NATO-u koji su postavljeni po gradovima u BiH samo su jedan u nizu primjera skretanja pažnje javnosti s onog od čega se živi. I nastojanja da se javnost u RS-u ne zapita ko je i kada u ime te iste Republike Srpske stavio potpise na dokumente o reformi odbrane koja je kao jedan od strateških ciljeva prihvatila i članstvo u NATO-u.

Izdvojeno

Čak i kada se novinari bave stvarnim problemima, površnost u njihovoj prezentaciji “pojede” dobre namjere. Izdvajamo prilog novinara Mladena Vujića o kvaliteti hrane na bh. tržištu. Mnogo priče o načinu kontrole kako domaće tako i uvozne hrane, ali bez pokazatelja kakvog je doista kvaliteta ono što se potrošačima nudi u prodaji.

Ocjena 2

BNTV: Sedmica obilježena protokolarnim vijestima

28. novembar – 4. decembar 2016.

RUTINSKI, ALI DINAMIČNO: Dnevnici su u ovoj monitorisanoj nedjelji obilovali pukim slaganjem vijesti (dnevnih događaja). Izdvajamo stoga kao dobru stranu da se barem u tako postavljenom konceptu (“rekao, kazao, dodao”) dobilo na dinamici jer je znatan broj vijesti prezentiran kroz najavu prezentera i samo izjavu nekog od ključnih aktera događaja o kojem se govorilo.

NEZADOVOLJSTVO U JAVNOM SEKTORU: Ostajući dosljedni sebi, urednici Dnevnika izvještavali su o rastućem nezadovoljstvu zaposlenih, prije svega onih u javnom sektoru. Naime, tokom izborne kampanje, svi granski sindikati budžetskih korisnika koji su potpisali posebne kolektivne ugovore sada su shvatili da su sami sebi postavili stupicu. Pa sada, koristeći medije voljne da im ustupe prostor, svakodnevno izlijevaju žuč spram Vlade Republike Srpske i prijete štrajkovima.

Izdvojeno

Blok vijesti emitovan u Dnevniku 30. novembra, urednika Slobodana Durmanovića, oslikao je zbilju bh. društva. U kojem se iz dana u dan počinju hapsiti ljudi iz političkog miljea pod optužbama za kriminal i korupciju, ali i oštre reakcije pravosudnih zvaničnika kada se na njihov nerad javno ukazuje, kako to čini ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Ocjena 5

Komparativna analiza

Da se sa svakim podatkom može manipulirati, već smo se u bezbroj navrata uvjerili. Iz monitorisane nedjelje izdvajamo podatke agencije Audience Measurement, koja mjeri gledanost TV stanica u BiH, objavljene prvog decembra. Prema RTRS-u, sa 13,16%, njihov Dnevnik 2 najgledanija je emisija ove TV kuće. BNTV pak iznosi podatak iste agencije o ukupnoj gledanosti centralnih informativnih emisija u RS-u prema kojem je njihov Dnevnik 2 sa šerom od 28,38% bio najgledaniji.