RTRS: Muke po genocidu

14. – 20. juni 2021.

POZNATE UREDNIČKE POZICIJE: Za RTRS, ratni zločinac Ratko Mladić neupitno jeste heroj. I od toga nemaju namjeru odustati. Zato i ne čudi što se u samom vrhu Dnevnika (14. juni) našao izvještaj o najavi Mladićevog advokatskog tima da će zahtijevati reviziju na pravosnažnu presudu Mehanizma za krivične sudove koji mu je potvrdio doživotnu kaznu zatvora.

U direktnu vezu s presudom Mladića dovodimo i nastavak „istraživanja„ RTRS-a o licima sahranjenim u Potočarima. Bez namjere da se upuštamo u razmatranje vjerodostojnosti podataka da se među blizu 7.000 hiljada žrtava ukopanih nalazi i nekoliko desetina koji su život izgubili prije genocida u julu 1995. godine, ne možemo ne pitati uredništvo Dnevnika da li je to jedini argument kojim negiraju genocid i žele relativizirati brutalnost  zločina počinjenih uz znanje i saglasnost ratnog vojnog i civilnog rukovodstva RS-a.

GENOCID I CRNA GORA: Deklaraciju o Srebrenici i zabrani negiranja genocida koju je usvojila skupština Crne Gore, Milorad Dodik i Aleksandar Vučić doživjeli su kao stavljanje soli na ranu. Tim prije jer se desila u trenutku kada zvaničnici RS-a, nakon presude Ratku Mladiću, nastoje svim sredstvima dokazati da „genocid nije počinjen, te drastično smanjiti broj ubijenih  bošnjačkih muškaraca i dječaka“. „Neprijateljski čin za srpski narod, Srbija će imati adekvatan odgovor; Srbi, ne dajte se“ – okosnica je poruka emitovanih u izvještaju 18. juna.

I POSLIJE TUĐMANA TUĐMAN: Dok hrvatski predsjednik Zoran Milanović svojim postupcima i neodmjerenim istupima već mjesecima u najmanju ruku sablažnjava veći dio hrvatske javnosti, a njegovu izjavu o zaštiti Hrvata u BiH književnik i kolumnista Jutarnjeg lista Ante Tomić naziva monodramom „I poslije Tuđmana Tuđman“, hrvatskoj desnici sada se podrškom priključila i Republika Srpska. Odnosno njeni probrani mediji.

Tako je u Dnevniku 14. juna hrvatski predsjednik obasut posebnom pažnjom zbog insistiranja da se u deklaraciji s NATO samita uz pominjanje BiH navede i Dejtonski mirovni sporazum. Šta to u konačnici znači kako za Hrvate, tako i za ostale konstitutivne i nekonstitutivne narode i građane ove zemlje, hoće li zbog toga bolje živjeti, izgleda da nije bitno. Bitno je samo da se javnosti pažnja skrene sa suštinskih problema.

Ocjena: 1

BNTV: Šta je Dodik potpisao u Turskoj?

14. – 20. juni 2021.

JEDAN I PO ZAKON: U kakvoj državi živimo i koliko su tvrdnje nosioca vlasti o spremnosti da BiH krene putem evropskih integracija samo deklarativne fraze, javnost se mogla uvjeriti u izvještaju sa sjednice Parlamenta BiH održane 15. juna. Vijeće ministara je za godinu i po dana svog mandata dostavilo parlamentarcima slovom i brojem jedan i po (1,5) prijedlog zakona, no nijedan nije usvojen jer su bili zaustavljeni ili u Predstavničkom ili u Domu naroda.

Tako BiH, odnosno njenim vlastima, što entitetskim što državnim, najbolje ide zaduživanje na međunarodnom i domaćem tržištu kapitala. BiH je dosegla nivo duga od 12 milijardi KM, od čega na Republiku Srpsku otpada 7 milijardi.

SVAKOG DANA U SVAKOM POGLEDU: No to ne sprečava premijera RS-a, ukazali su novinari, da i dalje tvrdi kako ovaj bh. entitet svakog dana u svakom pogledu sve više napreduje i da je po stepenu ekonomskog razvoja odmah iza Srbije.

Osim što su se nakon ove izjave Radovana Viškovića bez sumnje zapitali žive li u nekoj paralelnoj stvarnosti, gledatelji Dnevnika emitovanog 18. juna isto su si pitanje mogli postaviti poslije izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je na samitu u Turskoj ustvrdio kako se u BiH vraća sve više mladih visokoobrazovanih ljudi jer imaju bolje uslove za rad i napredak nego u zapadnoj Evropi?! Na ovu tvrdnju, mi pak, referirajući se na izvještaj Instituta za razvoj mladih „Kult“, postavljamo pitanje ko obmanjuje javnost? Naime, u Dnevniku 17. juna bilježimo istraživanje „Kulta“ prema kojem preko 50 posto mladih uzrasta od 16 do 25 godina ima interes da napusti BiH. Ključni razlozi su nezadovoljstvo radom svih nivoa vlasti i besperspektivnost života u BiH.

Od političkih tema dominirali su izvještaji sa Samita o procesu saradnje u Jugoistočnoj Evropi čiji je domaćin bila Turska. Gledatelji su podrobno informisani o temama sastanka u čijem se fokusu, ali ne voljom članova Predsjedništva, našla naša zemlja. Istupi i premijera Hrvatske i ministra vanjskih poslova Srbije zadirali su u unutrašnja pitanja druge suverene zemlje. Tražio je uz to Andrej Plenković i da Recep Tayyip Erdogan „iskoristi svoj utjecaj na bošnjačke političare, posebno SDA, oko izmjena Izbornog zakona“. Ipak, uredništvo Dnevnika ili nije to prepoznalo ili nije željelo prepoznati. Ili je pak na sceni toliki stepen pomirenosti da sudbinu BiH trebaju krojiti stranci da se više na to niko i ne osvrće.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

Manipuliranje činjenicama i njihova interpretacija Milorada Dodika na način „kome vi vjerujete, meni ili svojim očima?“ konstanta je izvještavanja novinara RTRS-a. Posljednji primjer je pokušaj da se prikrije sadržaj deklaracije o podršci euroatlantskim integracijama, na koju je svoj potpis stavio i Dodik na Samitu o procesu saradnje u Jugoistočnoj Evropi održanom u Turskoj. Pojednostavljeno, uobičajen način Dodikovog manipuliranja javnošću kao i dosljednost RTRS-a da takvo ponašanje prati i potvrđuje.

I dok je reporter RTRS-a iz Antalije Mladen Vujinović „pojašnjavao“ da se na prevod deklaracije čeka, ali da to što je potpisano nije tako kako piše, BNTV je njen sadržaj upravo u ključnom dijelu oko puta BiH ka EU i NATO-u uspio sam prevesti. I gledateljima ga saopštiti.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tema o jednoj u nizu propalih i pljačkaških privatizacija u RS-u iza koje je ostala samo pustoš. Riječ je o propasti govedarske farme Farmlend, prijeratnog nosioca razvoja stočarstva u Bosanskoj krajini. Scene snimljene dronom  apokaliptične su kao da su snimane iznad Černobila. Konačan skor je četiri hiljade radnika bez posla i desetine miliona maraka koje je Farmlend ostao dužan Investiciono razvojnoj banci, budžetu RS-a i koji je za sobom u stečaj povukao i Robne rezerve RS.

Minus sedmice

RTRS

Uz saglasnost aktuelne vlasti, čiji je ionako glasnogovornik, prešutnu podršku srpskih opozicionih stranaka koje su na istoj nacionalno-ideološkoj matrici kao i vlast, te odbijanje RAK-a da radi svoj posao, RTRS godinama grubo krši sve standarde profesionalnog izvještavanja. Tako jedino možemo i analizirati izvještaj iz Dnevnika 2 emitovanog 15. juna o „brutalnom linču, mobingu i neutemeljenom sankcionisanju srpskih novinara na BHRT-u“. Povod je bio prilog u kojem je novinarka Zorica Jorgić Armiju BiH nazvala „takozvanom“, odnosno koristila termin koji je uvriježen i „legitiman“ u većini medija u bh. entitetu Republika Srpska. Evidentno je da generalni direktor državnog javnog servisa takve greške neće tolerisati i da je slijedom toga pokrenuo disciplinski postupak protiv novinarke Jorgić i njene urednice Gordane Dragutinović Mutić. Ali njegovo nastojanje da spasi profesionalizam RTRS sad pokušava upakovati u svoja iskrivljena i izrazito neprofesionalna mjerila.

BNTV

Već nekoliko mjeseci unutar Boračke organizacije RS traju ozbiljni sporovi. Dio opštinskih i regionalnih organizacija traži smjenu predsjednika BORS-a, a uz to kontinuirano zahtijevaju od Vlade RS poboljšanje svog ekonomskog položaja. Vlada uglavnom ne reaguje, veterani konstantno prijete protestima, no na tome sve i ostaje.

Otuda smo i očekivali da će ova tema, osim konstantnog prenošenja izjava, biti analitički obrađena i sa jasno upućenim pitanjima zašto se nezadovoljstvo samo verbalno iskazuje, bez konkretnih koraka.