RTRS: BRICS umjesto EU

3. – 9. juni 2024.

EU I BRICS: Prošle sedmice se RTRS-u omaknuo jedan prilog posvećen Europskoj uniji, ali ove sedmice se u dnevnicima ove televizije ipak pokazuje stvarno opredjeljenje vlasti Milorada Dodika. To je sažeto u prilogu u Dnevniku 2 od petka (7. juni) i rečenici: „Iako je zvanični stav RS-a put ka EU-u, vrata za saradnju su otvorena svima – već duži period su se tražili načini kako se približiti organizaciji zvanoj BRICS.“ Ukoliko je još iko dovoljno naivan da vjeruje navedenom stavu, neka pogleda dnevnike RTRS-a i frekvenciju kojom se u afirmativnom tonu pominje BRICS nauštrb EU-a – od ponedjeljka (3. juni) i Dodikove izjave da su „visoko podignuti zahtjevi EU-a ovu zemlju doveli do totalnog debakla“, preko utorka i euforične vijesti kako Turska želi ulazak u BRICS, kao i natuknice kako su završeni izbori u Indiji „članici BRICS-a“, zatim četvrtka i izjave predsjednika NSRS-a kako „odlukom da se ne miješa u sukob u Ukrajini Republika Srpska nije naudila Ukrajincima, ali je ostavila mogućnost saradnje sa Rusijom i BRICS-om“, pa do navedenog priloga od petka. Kada djelić ove energije bude uložen u afirmaciju europskih integracija onda će i drugi osim onih najnaivnijih moći povjerovati u njih.

FORUM U SANKT PETERBURGU: „Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik učestvuje od danas u Sankt Peterburgu na ekonomskom forumu, gdje će o ekonomskoj i političkoj situaciji u Srpskoj razgovarati sa važnim ljudima iz te oblasti.“ Ovo nije vijest od prošle sedmice, nego iz 2017. godine. U zadnjih desetak godina Dodik svake godine posjeti forum u Sankt Peterburgu odakle najavi nove projekte saradnje i potpiše nove sporazume o saradnji, a ove je godine na red došla Ivanovska Oblast u Rusiji. Naravno, na RTRS-u nikad neće postaviti pitanje šta je sa realizacijom sličnih sporazuma odranije, poput onog protokola o saradnji sa Sankt Peterburgom. Oni su tu da iz Rusije poslušno prenesu (četvrtak, 6. juni) kako se „svi dogovoreni poslovi završavaju kako je planirano“, a o kakvim je poslovima riječ, i ko od njih ima korist, ionako nije dopušteno pitati.

SPORAZUMI I MEMORANDUMI: Kad smo kod sporazuma i memoranduma, RTRS je sa „svesrpskog sabora“ u subotu (8. juni) izvijestio kako je između Srbije i RS-a potpisan cijeli niz sporazuma i memoranduma o saradnji – od obrazovanja do vodoprivrede. Budući da sporazum koji reguliše specijalne i paralelne veze ovog bh. entiteta i Srbije postoji već decenijama, malo inteligentniji gledatelj bi sa pravom postavio pitanje šta je dvije strane do sada sprečavalo da potpišu i realizuju takve sporazume i zbog čega je saradnja između njih navodno na takvom nivou da se u 2024. predstavlja kao da ju je potrebno popravljati i u tu svrhu organizovati sabor. Srećom, RTRS niti ne cilja na takve gledatelje.

Ocjena: 1

BNTV: Rasulo u Stevandićevoj stranci

3. – 9. juni 2024.

OSIPANJE „UJEDINJENE SRPSKE“: Vršiteljica dužnosti direktorice Javnog preduzeća Aerodromi RS Natalija Trivić podnijela je ostavku na sve funkcije u stranci Ujedinjena Srpska i istupila iz nje. U dnevniku BNTV-a od ponedjeljka (3. juni) rečeno je kako se spekuliše kako je Trivić prešla u SNSD, te je naglašeno kako je od posljednjih izbora stranku Nenada Stevandića napustilo devet istaknutih članova, što ukazuje na moguće rasulo u redovima jedne od partija vladajuće koalicije. O ovome, razumljivo, nije bilo riječi u dnevnicima RTRS-a.

HOMOLOGACIJA: U proteklih dvadesetak godina su poslovi homologacije motornih vozila dodijeljeni preduzećima koja figuriraju kao bliska HDZ-u i SNSD-u, iako je na tenderima bilo daleko boljih ponuda. Procjenjuje se da je vrijednost poslova u kojima je na ovaj način tim firmama pogodovano oko 200 miliona maraka, i ovim se slučajem bavi komisija za borbu protiv korupcije državnog parlamenta. Ovoj temi koja nije toliko u fokusu javnosti je BNTV u ponedjeljak (3. juni) posvetio prilog od četiri i po minute, a možda se moglo više zabaviti tvrdnjom nadležnog ministra Edina Forte kako „nema političke volje da se izmijeni zakon“.

AKTUELNE TEME: Mogu li si građani priuštiti ljetovanje, kakvo je stanje u visokom obrazovanju u RS-u sa naglaskom na pogled iz vizure studenata (subota, 8. juni), kakve probleme imaju pčelari kojima migranti uništavaju košnice (petak, 7. juni), zašto aerodromi u Tuzli i Banjoj Luci bilježe pad prometa dok na onima u Sarajevu i Mostaru broj putnika raste (četvrtak, 7. juni)… Iz dana u dan dnevnici BNTV-a postavljaju prava pitanja, aktualiziraju teme koje prolaze ispod radara i u tom smislu su nezamjenjivi u javnom prostoru Bosne i Hercegovine.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Jedan narod, jedan medijski prostor – dvije paralelne realnosti, da malo karikaturalno parafraziramo slogan svesrpskog sabora koji je održan ove sedmice, a kojem su RTRS i BNTV pristupili na različite načine, što vjerovatno ne iznenađuje nikog. Dok je RTRS već dan uoči sabora (petak, 7. juni) zagrijavao atmosferu sa deset minuta dnevnika posvećenih ovom događaju, te mu je posvetio dvije trećine dnevnika od subote, naglašavajući njegovu historijsku važnost, BNTV je pristupio dosta racionalnije, posvetivši mu po deset minuta u petak i dvanaest u subotu, s tim da je u toj minutaži veliki dio bio posvećen stavu opozicije iz RS-a koja nije bila uključena u rad sabora.

Tako su opozicioni lideri iz RS-a putem BNTV-a poručili kako je riječ o „saboru vlasti Srbije i Republike Srpske“ i kako Republika Srpska traži pomoć od Srbije „jer se sama dovela u takvu situaciju“. Dok je RTRS svoje priloge počinjao potencirajući ličnosti iz aktuelne vlasti u RS-u, BNTV je svoje počinjao sa izjavama i potezima srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, ne ostavljajući prostora dilemi ko je za njih glavni.

Osim toga, BNTV je kao ključni element kritike uloge vlasti RS-a u svesrpskom saboru vidio najavu da će se kao dan državnosti RS-a obilježavati 15. februar, kao dan državnosti Srbije, što je protumačeno kao odustajanje od 9. januara. Predsjednik opozicionog SDS-a Milan Miličević podsjetio je kako je 680.000 građana RS-a svojim potpisima na referendumu podržalo 9. januar kao Dan Republike i da to niko ne može mijenjati potezom pera, a i narativ BNTV-a je pratio ovu liniju.

Što se SDS-a tiče, odluku CIK-a i Suda BiH da ne dozvoli ovoj stranci nastup na izborima pod originalnim imenom RTRS je dočekao kao priliku da očigledno docira ovoj opozicionoj stranci šta treba uraditi. Prema RTRS-u i dnevnicima ove televizije od ponedjeljka i srijede (3. i 5. juni), SDS se treba prikloniti većini i usprotiviti „strancima“, ali „u SDS-u zbog podaničke politike neće da prozovu CIK i američku ambasadu“, ali „ne propuštaju priliku da prozovu SNSD“. Vrhunac je ipak konstatacija RTRS-a da je SDS-u onemogućen izlazak na izbore „uprkos činjenici da kadrovi SDS-a sjede u toj instituciji“ – jasno je da na ovoj televiziji izgleda ne mogu ni u snu pomisliti da se u radu moguće voditi ičim drugim osim lojalnošću i poslušnošću.

Kada govorimo o Sudu BiH, zanimljiv je tretman odluke ovog suda da ostavi na snazi pravilnik Instituta za mjeriteljstvo BiH o mjerenju gledanosti, protiv kojeg su se pobunili gotovo svi komercijalni mediji u državi. Izvještavajući o ovome, RTRS je u srijedu (5. juni) javio kako „Sud BiH nije podlegao pritisku“, iz čega je jasno da ni prezreni sud o kojem u dnevnicima RTRS-a možete čuti samo najgore nije loš kada presudi po njihovom ukusu. S druge strane, BN televizija je uporna u kritici SNSD-ove direktorice spomenutog instituta Milice Ristović Krstić, tvrdeći i pozivajući se na mišljenja stručnjaka kako „mjerenje gledanosti nigdje na svijetu ne kontrolišu institucije vlasti“, nego da se ta mjerenja vrše u skladu sa dogovorom unutar medijske industrije.

Na kraju, najzabavniji kontrast između dviju televizija ove sedmice nalazimo u izvještavanju o suđenju nekadašnjem čelnom čovjeku Doboja Obrenu Petroviću zbog propusta u odbrani od poplava 2014. godine. U srijedu (5. juni) je RTRS sasvim korektno prenio svjedočenje tadašnje premijerke RS-a a današnje članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović kako su „poplave bile viša sila koja se nije mogla predvidjeti“ te kako su lokalne vlasti na čelu sa Petrovićem uradile sve što je bilo u njihovoj moći.

Da ovo ne prođe tek tako, BNTV je dan poslije opširno izvijestio o krivičnoj prijavi zbog davanja lažnog iskaza protiv Cvijanovićeve koju je podnio dobojski Centar za humanu politiku. U prilogu nešto dužem od četiri minute BNTV je tvrdnju o davanju lažnog iskaza potkrijepio snimcima izjava koje je tadašnja premijerka davala o propustima lokalnih vlasti, a koje je emitirao – RTRS! Javna televizija je tada za Petrovića (u to vrijeme člana SDS-a koji je u međuvremenu prešao u SNSD) govorila kako štetu od poplava „Obren Petrović nije vidio jer ga među građanima nije bilo i pojavio se tek kada se voda povukla“, a izjave Cvijanovićeve su bile kako „sa gradskim vlastima nije bilo koordinacije i saradnje“ te da „sistem zaštite i spašavanja nije funkcionisao“.

Što se RTRS-a tiče, čini se da su prelaskom Obrena Petrovića u SNSD zaboravili sve što su protiv njega govorili deset godina ranije.

Plus sedmice

RTRS

U zadnjih pet minuta dnevnika od utorka (4. juni) gledali smo koristan prilog o tome šta se ne bi smjelo prenositi preko granice, zatim vijest o otvaranju Olimpijskog centra Jahorina za ljetnu sezonu, crticu o otvaranju teatarskog festivala u Banjoj Luci te malu reportažu o izmještanju starog drveta u Derventi koje je oboreno u nevremenu, a od kojeg će lokalna vlast napraviti turistički eksponat – sasvim dovoljno da vas obuzme dojam da gledate drugu polovinu jednog pravog normalnog dnevnika.

BNTV

Dekonstrukcija svjedočenja Željke Cvijanović na suđenju Obrenu Petroviću, sa isječcima njenih izjava sa RTRS-a iz 2014. koje u potpunosti pobijaju ono što govori pred sudom deset godina kasnije, ne samo da je plus nego i medijska pobjeda sedmice.

Minus sedmice

RTRS

Javna televizija Republike Srpske je propagandno glasilo režima u ovom entitetu, ali čak ni u tom kapacitetu ne bi smjela sebi dopuštati da u svojim prilozima savjetuje jednoj opozicionoj stranci šta bi trebala ili ne bi trebala raditi. Radio-televizija Republike Srpske bi, makar teoretski, trebala pripadati svima i ne bi sebi trebala dozvoliti priloge poput onog o nastupu SDS-a na izborima (četvrtak, 6. juni) i tome šta bi SDS trebao raditi umjesto što, kao i svaka druga opozicija, kritikuje vlast.

BNTV

U subotu je BN televizija čitavih pet minuta dnevnika odvojila na čitanje 17 najzanimljivijih od 49 tačaka deklaracije koja je donesena na svesrpskom saboru u Beogradu. Ovo samo po sebi nije ništa loše, naprotiv, ali pristup ovoj rezoluciji otkriva potpuno drugačiji tretman koji je ona imala u odnosu na rezoluciju Generalne skupštine UN-a o obilježavanju genocida u Srebrenici. Tekst rezolucije o Srebrenici je u integralnoj verziji kraći od odabranih tačaka deklaracije koje je BN televizija čitala, a jasno je koliko bi sličan postupak za javnost i gledatelje bio koristan u svjetlu svih manipulacija koje su pratile usvajanje rezolucije UN-a.