RTRS I BNTV: Javni servis ponovo protiv građana

RTRS nastavlja s kampanjom protiv aktivista, opozicije i građana Lopara, koji se oštro protive rudarenju litija na području Majevice

RTRS I BNTV: Javni servis ponovo protiv građana

RTRS: Dodik kod Putina

  1. – 26. februar 2024.

PROTIV SVIJETA: U trenutku kada su oči svog demokratskog svijeta bile uprte prema Ruskoj Federaciji zbog, u najmanju ruku, kontroverzne smrti Alekseja Navaljnog u sibirskom kazamatu i dvogodišnjice ruske agresije na Ukrajinu, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik sastao se s Vladimirom Putinom.

Bez i trunka zadrške, u dnevnicima emitovanim tokom protekle nedjelje izvještavalo se do najsitnijih detalja o razgovoru Dodika i Putina, a potom se „gradivo utvrđivalo“ kroz brojne Dodikove izjave, uključujući i posebnu konferenciju za novinare o posjeti Rusiji i Bjelorusiji.

„ISTORIJSKI SUSRET“: Iako je i najpovršnijim poznavateljima geopolitičkih odnosa jasno da Putin Dodika, ali i cijelu BiH, koristi tek kao monetu za potkusurivanje sa SAD-om i Evropskom unijom, novinari javnog servisa svim su silama nastojali da nas uvjere da je riječ o još jednom „istorijskom susretu“. Kada se sabere sve što su gledatelji imali priliku vidjeti, nameće se samo dojam da se ne zna ko je tragičniji u tom igrokazu. Putin, za koga važi da je trenutno najjači čovjek na svijetu, koji razgovara s predsjednikom nekog malog entiteta male države na zapadnom Balkanu, ili Dodik, koji zakićen Putinovim ordenom sipa hvalospjeve Rusiji.

DVA PREDSJEDNIKA: Izdvojit ćemo i izvještaj novinara Jasenka Todorovića, koji je Dodika pratio u stopu, u kojem nam je saopšteno da su „dva predsjednika imala vremena i da razgovaraju o ekonomskim pitanjima“. Kojim – ne zna se, ali ono što je evidentno jest činjenica da građani RS-a, koji su, kako je navedeno u najavi Dnevnika 2 emitovanog 21. februara, “s oduševljenjem čekali sastanak Dodika i Putina“, ekonomsku korist od srpsko-ruskog prijateljstva do sada nisu vidjeli.

Osokoljen sastankom s Putinom, Dodik je ponovo počeo prijetiti „nezavisnošću RS-a“. I ponovo zbog „pokušaja otimanja“ njene imovine. U pozadini stoji reagovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta na odluku Vlade RS o prodaji zemljišta na Jahorini jednom od SNSD-ovih biznismena.

SMRT NAVALJNOG: A Putinu se valjalo odužiti, pa je u Dnevniku 2 od 26. februara emitovan izvještaj u kojem su se beogradski provladini analitičari i novinari ponovo utrkivali da dokažu kako predsjednik Rusije „nema nikakve veze sa smrću Alekseja Navaljnog“. Jer ga podržava 75 posto građana, a kako Rusija „napreduje u svakom pogledu“, samo „zlonamjerni Zapad optužuje Putina za Navaljnovu smrt.

SPECIJALNA OPERACIJA: Od vijesti iz svijeta izdvojit ćemo izvještaje koji su se bavili dvogodišnjicom ruske agresije na Ukrajinu. Koju još samo provladini mediji u RS-u i Srbiji zovu „specijalnom operacijom“, čime vlast RS-a najslikovitije demonstrira svoj „neutralni stav povodom rusko-ukrajinskog sukoba“ i zanemarivanje temeljnih normi međunarodnog prava. Izdvojit ćemo i posebno podvlačenje izjave Dmitrija Medvedeva, zamjenika predsjednika Savjeta sigurnosti Rusije, koji je zaprijetio zauzimanjem Odese, a potom i Kijeva.

JAVNI SERVIS PROTIV GRAĐANA: RTRS i u ovoj nedjelji nastavio je s kampanjom protiv građana Lopara, aktivista i opozicije koji se oštro protive rudarenju litija na području Majevice. I dok je u Narodnu skupštinu RS upućena peticija kojom se zahtijeva odustajanje od kopanja litija na tom području, novinari Dnevnika 2 fokus stavljaju na tvrdnje predstavnika kompanije Arkor kako su tvrdnje o štetnosti otvaranja rudnika „obične spekulacije i neistine“.

Ocjena: 1, jer nižu nemamo

 

BNTV: Dodikov napad na opoziciju

  1. – 26. februar 2024. 

NAPAD I REAKCIJE: Sa susreta Milorada Dodika i Vladimira Putina uredništvo Dnevnika 2 odlučilo je da u prvi plan stavi žalbe predsjednika bh. entiteta Republika Srpska na opoziciju, koja, kako je naveo, “radi protiv interesa RS-a“.

Očekivano, uslijedile su i promptne reakcije opozicionih lidera, prvenstveno predsjednika SDS-a Milana Miličevića, koji je naveo da je „neprihvatljivo da Dodik kleveće opoziciju“.

Da li čistim nemarom ili nezainteresovanošću, novinari nisu obratili pažnju da je Dodik osim opozicije optužio i predstavnike civilnog društva. Ima li se u vidu činjenica da je vlast RS-a usvojila, ili se sprema da usvoji, krajnje rigorozne zakone kojima se ograničava sloboda govora i organizovanja i djelovanja civilnog društva po ugledu na Rusiju, itekako trebaju zabrinuti svi Dodikovi javni istupi vezani za ova pitanja.

OTVORENO UZ RUSIJU: Kako na jednoj strani predsjednik RS-a i ne pokušava sakriti svoju otvorenu naklonost prema ruskoj politici, a na drugoj barem verbalno podržava članstvo BiH u Evropskoj uniji, novinari su otvorili i pitanje koju politiku zapravo vodi. Iz komentara kako opozicije tako i analitičara, jedno je sigurno: više niko nema odgovor na to pitanje.

KRAH RAFINERIJA: I dok se Dodik hvalio svojom posjetom Rusiji i susretu s Putinom, kao pandan bliskih veza i podrške Rusije RS-u novinari Dnevnika donijeli su izvještaj o krahu rafinerija u Brodu i Modriči čiji je većinski vlasnik ruska kompanija Zarubežnjeft odnosno NeftegazinKor. Obje rafinerije već nekoliko godina ne rade, a akumulirani gubitak Rafinerije nafte Brod dosegao je 810 miliona KM.

Gledatelji su informisani i o još jednom, svojevremeno najavljenom velikom investicionom ciklusu ruskih biznismena u RS-u, sada problemu koji je na noge digao radnike Rudnika i termoelektrane Ugljevik. Naime, radnici su održali već nekoliko štrajkova upozorenja, a od Vlade RS zahtijevaju da odustane od koncesije date kontroverznom ruskom tajkunu Rašidu Serdarovu za kopanje uglja na tom području čime se direktno ugrožava rad RITE Ugljevik.

Uredništvo Dnevnika i dalje drži fokus na borbi građana Lopara i cijelog područja Majevice, aktivista i opozicije protiv otvaranja rudnika litija.

Ocjena: 7

Komparativna analiza

Otuđeno od građana, uredništvo Dnevnika 2 RTRS-a nastavlja s praksom forsiranja samo onih pitanja koja su od interesa za aktuelnu vlast i drži fokus na svemu što radi i govori Milorad Dodik. I kada se u Dnevniku otvaraju teme od interesa za ekonomsko-socijalni položaj građana krivica se u pravilu svaljuje na, kako se to poručuje iz Vlade RS, „neodgovorne i socijalno neosjetljive“ poduzetnike, trgovce, stanodavce. Na drugoj strani, BNTV u Dnevnicima 2 nastoji razobličiti način  političkog djelovanja predsjednika RS-a i posljedice koje to po RS ima.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

U nizu sumornih vijesti kojima je javnost svakodnevno izložena, postoje ljudi koji vraćaju vjeru da još ima ljudskosti. U Dnevniku 2 donesena je mini reportaža o Vidaku Simiću, ljekaru/patologu iz Bijeljine, i Nihadu Suljiću, volonteru iz Tuzle, koji su se pobrinuli za dostojanstveno obilježavanje grobova migranata utopljenih u Drini. Grobovi su obilježeni sa NN, ali je dr. Simić uzeo sve DNK uzorke i pohranio ih kako bi porodice koje tragaju za svojim članovima mogle jednog dana da ih identifikuju.

Minus sedmice

RTRS

Iza nas je serija Dnevnika 2 i izvještaja između kojih se teško bilo odlučiti šta da izdvojimo u ovoj rubrici. U konačnici smo se opredijelili za podrobno izvještavanje o posjeti ljekarskog tima Univerzitetskog kliničkog centra Republika Srpska ratnom zločincu Ratku Mladiću, koji i dalje boravi u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala. O trošku svih građana RS-a, dakle i porodica žrtava za čije je stradanje Mladić osuđen, Gvozden Šarac pratio je ljekare tokom njihove posjete Hagu. I s krajnjom, ne možemo to nazvati drugačije nego drskošću, zaključio da je i „ljekarima, ma kakvi bili profesionalci, teško bez emocija govoriti o prvom generalu Vojske RS“.

BNTV

Izvještaj s protesta koje je pred zgradom OHR-a organizovao Nebojša Vukanović, predsjednik Stranke za pravdu i red. Kada bismo i zanemarili pretjeranu dužinu izvještaja, ostaje pitanje zašto novinari nisu propitivali nijednu od izrečenih tvrdnji. Jer cijelo obraćanje zasniva se na tvrdnji o tajnom sporazumu Milorada Dodika i visokog predstavnika Christiana Schmidta o krčmljenju imovine RS-a, a da zauzvrat ne dođe do tehničkih izmjena Izbornog zakona.

About The Author