RTRS: Otuđeni od građana

16. – 22. maj 2023.

GRUBA ZAMJENA TEZA: Čak ni vremenske nepogode nisu bile razlog da uredništvo RTRS-a pokaže svoje ljudsko lice. Otuđeni od građana, gledateljima su ponudili zbir izvještaja s poplavljenih područja bez postavljanja suštinskog pitanja: Šta se moglo, a nije učinjeno nakon iskustva s katastrofalnim poplavama iz 2014. godine? Otuda i ne treba čuditi što ni izvještavanje o ovim događajima nije moglo proći bez povlađivanja vodećim političkim ličnostima. Tako se u gruboj zamjeni teza, u najavi Dnevnika 18. maja, ističe da „Bećirović pokušava da politizuje poplave“. Tvrdnja je to predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je neprihvatljivim ocijenila prijedlog člana  Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da se iz budžetskih rezervi izdvoje sredstva za pomoć lokalnim zajednicama pogođenim poplavama. Jer je to pokušaj „prijenosa nadležnosti s entiteta na državu“. Tako smo svjedočili još jednom u nizu primjera kada se tema nadležnosti zloupotrebljava ne birajući pri tom cijenu koju građani plaćaju. Ili pojednostavljeno: predstavnici vlasti RS-a i javni servis ovog bh. entiteta udruženi u zaštiti nadležnosti, a protiv potreba i interesa građana.

NA ČIJOJ SU STRANI? U Republici Srpskoj okončane su javne rasprave o Nacrtu izmjena Krivičnog zakonika RS kojima se predviđa vraćanje verbalnog delikta. Prilozi emitovani u Dnevniku 17. maja, kao i u prethodnoj nedjelji kada je o tome izvještavao sa javne rasprave u Istočnom Sarajevu Gvozden Šarac, ponovo su otvorili pitanje na čijoj su strani novinari RTRS-a: novinarskih i građanskih prava na javnu riječ zbog koje neće biti krivično progonjeni ili na strani vlasti koja ne odustaje od nakane da slobodu govora po svaku cijenu ušutka? U izvještaju s javne rasprave u Trebinju, Slobodan Stajčić začuđen je što su je novinari napustili; navodi da su to učinili na zahtjev novinarke portala Direkt. Ako Stajčić ne zna zašto većina medijske zajednice nije željela o kriminalizaciji uvrede i klevete raspravljati, već je tražila da se sporne zakonske odredbe povuku, onda je to, u najmanju ruku, začuđujuće. Također, on prenosi i čuđenje ministra pravde RS-a koji „ne razumije zašto, kada im je dana prilika, novinari nisu iznijeli svoje primjedbe“.

Ništa manje farsična, ako je suditi prema onome što je gledateljima predočeno, nije bila ni stručna rasprava organizovana na inicijativu predsjednika Narodne skupštine RS o kriminalizaciji klevete. Ko je stručnjake/učesnike birao, nije poznato, no ono što smo u izvještaju vidjeli bilo je ništa drugo do utrkivanje da se dokaže kako se javni prostor može „očistiti“ samo kaznenom politikom.

NIVO NERVOZE: „Dodik se ne boji američkih prijetnji“, najava je izvještaja o svjedočenjima pred Senatom SAD-a američkih diplomata Dereka Cholleta i Daniela Escobara, koji su posebno istaknuli da se neće i ne smije tolerisati secesionistička politika Milorada Dodika. U svom komentaru Dodik nije kazao ništa novo, pa je od njegovih riječi daleko interesantnije bilo gledati nivo nervoze koju je jedva susprezao.

Ocjena: 1

BNTV: Povratak verbalnog delikta

16. – 22. maj 2023.

ON JE PORUČIO: U nedjelji iza nas okončane su javne rasprave o Nacrtu izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se predviđa vraćanje verbalnog delikta. U Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Trebinju medijska zajednica zatražila je povlačenje spornih zakonskih odredbi; podršku su dobili od civilnog sektora i mnogobrojnih pravnih eksperata, kao i opozicije. No u analizi šta dalje, gledatelji su upoznati s time da Vlada RS nema namjeru odustati od kriminalizacije klevete i uvrede. Očekivano, jer zadnju riječ ima predsjednik RS-a Milorad Dodik. Koji je poručio da će zakon biti usvojen.

GRANICE STRPLJIVOSTI: A da Dodik ne odustaje od ispitivanja granica strpljivosti građana ne samo RS-a nego i cijele BiH te međunarodnih zvaničnika, potvrdila je njegova odluka o odlasku u Rusiju i najava susreta s Vladimirom Putinom, unatoč jasnoj poruci komesara za proširenje Evropske unije Olivera Varhelyija da „naši saveznici ne idu u Rusiju“. U izvještaju emitovanom 21. maja novinari su ukazali i na nemušto obrazloženje premijera RS-a Radovana Viškovića o razlozima Dodikove posjete. On, navodi Višković, ne ide tamo samo zbog susreta s Putinom, nego da prisustvuje velikom skupu. Kakvom, ostalo je krajnje nejasno, osim da će se „razmatrati globalna situacija o kojoj Republika Srpska treba biti upoznata da se za nju može spremiti“!?

KO SU SAVJETNICI? Iz bloka političkih tema izdvajamo istraživanje o savjetnicima angažovanim u Vladi RS. Njih 18 su na platnom spisku, za svoje savjete mjesečno primaju po 2.500 KM. U prilogu je ukazano na to da nije ključni problem što ministri imaju savjetnike, nego što se od javnosti kriju njihova imena i što te pozicije u pravilu služe za uhljebljivanje stranačkih kadrova bez da se vodi računa o njihovoj stručnosti.

DAN „D“: I dok se vlast rasipa javnim novcem, građani tvrde da im inflacija svakodnevno ugrožava egzistenciju. Izdvajamo dobar prilog urađen u Bijeljini, gdje sve veći broj građana tvrdi da im je meso, zbog visokih cijena, postalo luksuz.

Sve ovo se dešava dok je, kako upozoravaju ekonomisti, pred Republikom Srpskom dan „D“ , odnosno 28. juni, kada za isplatu stiže zaduženje na Bečkoj berzi u visini 180 miliona eura. I dok ministrica finansija tvrdi da je novac za to osiguran, premijer je umjereno optimističan jer se boji da bi to moglo dovesti do kašnjenja isplata budžetskim korisnicima. Sugovornici novinara podsjećaju da Republika Srpska u ovoj godini treba vratiti ukupno 1,2 milijarde KM i da bi zbog toga mogla upasti u dužničko ropstvo.

Izdvojeno

Potpuno je nejasno zašto Jelenu Trivić, nakon što je i zvanično osnovala političku stranku, u pojedinim izvještajima urednici potpisuju kao doktoricu ekonomskih nauka. Trivić nije jedina osoba u političkom životu koja je dio akademske zajednice i ima određenu titulu, ali za razliku od drugih koji su u izvještajima označeni funkcijom koju obavljaju, ona ima poseban status.

Ocjena: 6

O čemu javni servis šuti

Ekonomsko-socijalne teme, zaduženje Republike Srpske i siromašenje stanovništva teme su koje se ne otvaraju na javnom servisu. Umjesto toga, javnosti se samo upućuju poruke vrha vlasti ovog bh. entiteta o ekonomskoj stabilnosti bez da ih ijedan podatak potkrepljuje. Na drugoj strani, o čemu smo u više navrata pisali, BNTV ostaje fokusiran upravo na ključna pitanja koja su od egzistencijalnog značaja za građane.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tematski pristup poplavama koje su pogodile nekoliko opština u sjeverozapadnom dijelu RS-a, ali i strahu stanovnika Semberije da se ne ponovi scenarij iz 2014. godine. Ukazano je na to da devet godina vlasti nisu ništa uradile kada je u pitanju izgradnja nasipa i odvodnih kanala unatoč brojnim obećanjima. Kao jedan od primjera izdvojena su dvije godine stara obećanja lidera SNSD-a Milorada Dodika o izgradnji sistema odbrane od poplava na području Prijedora i za to namijenjenom iznosu od 15 miliona KM. Obećanje je ostalo samo obećanje, koje Dodik pravda neažurnošću lokalne vlasti, strukture Prijedora odgovornim smatraju Vladu RS, a stanovništvu poplavljenih područja ostaje samo da ponovo zbraja štete.

Minus sedmice

RTRS

Na samitu Vijeća Evrope, predstavnik BiH, navodi se u izvještaju emitovanom 16. maja, podržao je izjavu o teritorijalnom integritetu Ukrajine. Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kazala je kako  Republika Srpska ostaje neutralna u rusko-ukrajinskom sukobu te dodala da je pripisati Rusiji odgovornost za taj sukob „ismijavanje međunarodnog prava“. No kada se sagleda sadržaj izvještaja o ruskoj agresiji na Ukrajinu sasvim je jasno da ta neutralnost na kojoj RS insistira jeste sve samo ne to. U prilog tome ide i boravak Milorada Dodika u Moskvi i najavljeni susret s Vladimirom Putinom. Jasno je da Dodik svjesno provocira SAD, Evropsku uniju i veliki dio javnosti u BiH, jer u ekonomskom smislu to za RS ne donosi nikakvu korist. No više nego o Dodiku, njegov boravak u Moskvi govori na jednoj strani o pokušaju Rusije da preko predsjednika RS-a izaziva destabilizaciju Zapadnog Balkana, ali i o nivou izolacije Putina.

BNTV

Da li je u pitanju marketing za kompaniju Zepter ili neupitna podrška gradonačelniku Banjaluke, nije jasno, ali sve to rezultiralo je krajnje neumjesnim hvalospjevom o izgradnji novog hotela u najužoj gradskoj jezgri, koji se nikako ne uklapa u postojeću arhitekturu u tom dijelu grada. No u izvještaju se podvlači tvrdnja Draška Stanivukovića da time „počinje nova epoha Banjaluke“.