Međunarodni institut za štampu (IPI) dokumentirao je više od 900 slučajeva fizičkih napada, cenzure, uznemiravanja, hapšenja i drugih kršenja slobode medija u Rusiji i Ukrajini otkako je prije godinu dana započeo agresorski rat Vladimira Putina u punom razmjeru.
Većinu ovih napada počinile su ruske snage ili vlasti, što naglašava da je Putinov rat protiv Ukrajine također rat protiv medija.
Podaci IPI-ja pokazuju da su novinari u Ukrajini pretrpjeli većinu fizičke brutalnosti ovog rata, dok su se mediji u Rusiji suočili s ozbiljnim zakonskim uznemiravanjem i represijom.
Najmanje 10 novinara ubijeno je u Ukrajini tokom obavljanja dužnosti, dok je IPI registrirao više od 100 drugih slučajeva fizičkih napada i prijetnji sigurnosti novinara u Ukrajini, pri čemu su deseci novinara koji su izvještavali o ratu bili pod ruskom vatrom ili granatiranjem.
U međuvremenu, IPI je dokumentirao više od 600 kršenja slobode medija u Rusiji od početka rata, uključujući 160 slučajeva hapšenja i krivičnih prijava protiv novinara, kao i 187 slučajeva u kojima su novinske stranice bile blokirane zbog izvještavanja o ratu.
Ključni nalazi iz IPI izvještaja govore o 910 slučajeva kršenja prava i prijetnji novinarima i medijima u Rusiji i Ukrajini od početka invazije, a ruske vlasti odgovorne su za 80 posto tih prijetnji. U drugih 10 posto slučajeva odgovorni akter je nepoznat, ali to uključuje kibernetičke napade za koje se sumnja da su porijeklom iz Rusije.
– Ovi podaci potvrđuju da su u ovom agresorskom ratu protiv Ukrajine mediji jasno na meti ruskih snaga i vlasti. Usred sve većeg popisa zločina i nesagledive ljudske patnje, Putinov agresorski rat protiv Ukrajine uzeo je posebno težak danak novinarima i nezavisnim medijima u regiji – kazao je izvršni direktor IPI-ja Frane Maroević.
Izvor: IPI
