Udruženje BH novinari ističu da u vrijeme pandemije koronavirusa (Covid-19), novinari i urednici nastoje publici pružiti provjerene podatke i dati pravovremene informacije, ali da u velikom broju vijesti koje pristižu iz minute u minutu, veoma je teško izbjeći stvaranje osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, kao i širenje dezinformacija i klikbejtova koje plasiraju pojedini internet portali.
Globalna neprofitna organizacija First Draft, koja se bavi provjerom informacija i edukacijom o dezinformacijama te podržava novinare, naučnike i tehnološke stručnjake koji rade na rješavanju izazova povezanih s nepovjerenjem i širenjem dezinformacija, objavila je set preporuka za odgovorno izvještavanje o koronavirusu.
Preporuke se temelje na razgovorima s novinarima, zdravstvenim radnicima i profesorima novinarstva, kao i na postojećim obrazovnim materijalima te do sada objavljenim preporukama za izvještavanje o koronavirusu drugih relevantnih organizacija.
Neki od njihovih savjeta su da se izbjegava senzacionalistički jezik koji može izazvati pretjerani strah i paniku, poput fraza bez kraja na vidiku, virus-ubica, katastrofa i slično. Takvi izrazi mogu privući pažnju i povećati broj klikova, ali novinari i urednici trebaju biti svjesni i njihovog utjecaja na emocije publike.
Preporučuju i izbjegavanje korištenje fotografija koje podržavaju stereotipe ili potiču još veću paniku, na primjer, fotografije osoba iz Azije s maskama na licu ili ljudi u zaštitnim odijelima, posebno kada to nisu autentične fotografije direktno povezane s pričom.
Potrebno je izbjegavati nagađanja o najgorim mogućim scenarijima, kao i postavljanje takvih pitanja stručnjacima te da se potrebno fokusirati na informacije.
– Obavijestite čitaoce ili gledaoce o konkretnim mjerama, preporučenim od stručnjaka, koje mogu poduzeti kako bi spriječili širenje virusa, jer to ljudima pruža osjećaj kontrole. Uputite čitaoce ili gledaoce na službene izvore informacija, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija – navodi se u preporukama, prenosi Udruženje BH novinari.
Ističe se da je potrebno biti vrlo oprezan kada se prenose rezultati novih istraživanja koja još nisu objavljena i recenzirana. Prije objave potrebno se svakako konsultirati s neovisnim stručnjakom.
– Razgovarajte s više stručnjaka jer svako može vidjeti neki dio slike. Budite sumnjičavi prema onima koji tvrde da znaju sve. Imajte na umu da se ne morate baviti baš svakom glasinom i dezinformacijom, osobito ako im je doseg ograničen, a utjecaj zanemariv – jedna je od preporuka.
Prilikom raskrinkavanja dezinformacija, potrebno je da se novinar usredotoči na činjenice u naslovima i objavama na društvenim mrežama kako ne bi doprinijeli širenju dezinformacija, s obzirom na to da mnogi ljudi ne čitaju dalje od naslova.
– Učinite komplicirane podatke razumljivima koristeći, na primjer, grafičke prikaze. Neka fokus bude na činjenicama i savjetima o konkretnim koracima koje ljudi mogu poduzeti. Izbjegavajte ismijavanje i pogrdan jezik jer strah od virusa kod ljudi je stvaran, iako su neke teorije i ideje pogrešno usmjerene i djeluju iracionalno – navodi se u preporukama.
Novinar je dužan saznati koja pitanja vezana za COVID-19 zanimaju publiku te odgovoriti na njih, a na nedoumice odgovoriti kvalitetnim sadržajem, ali dužan je i jasno navesti izvore podataka, datume i kontekst na kartama širenja virusa i drugim grafičkim prikazima.
