Samantha Power, koja je kao novinarka izvještavala o ratu u Bosni i Hercegovini u svojim 20-im godinama, vratila se ove sedmice u zemlju kao čelnica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), nudeći američku podršku nezavisnim novinarima.
Power je najviša američka dužnosnica koja je posjetila BiH od Joea Bidena 2009. godine, kada je bio potpredsjednik SAD-a. Njezina posjeta imala je za cilj pokazati podršku Bidenove administracije teritorijalnom integritetu BiH i Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine u vrijeme kada je i jedno i drugo pod prijetnjom ponovnog pritiska Srba na podjelu.
Power se u petak sastala sa sva tri člana Predsjedništva zemlje, uključujući secesionističkog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, koji je zaprijetio povlačenjem Srba iz nacionalne vojske, pravosuđa i poreznog sistema ove godine.
Naglasila je “opasnost secesionističke retorike i djelovanja” i rekla čelnicima da joj je svaki mladi čovjek iz BiH kojeg je upoznala rekao “da im je sve teže i teže vidjeti budućnost za sebe u zemlji koja se suočava s toliko korupcije i podjela”.
Samo u protekloj godini zemlju je napustilo oko 170.000 ljudi, od ukupno tri miliona stanovnika, piše The Guardian.
Power je u intervjuu iz glavnog grada BiH kazala da njena poruka dolazi direktno od predsjednika Bidena da baš kao što su SAD bile tu za ljude BiH 1990-ih i danas su s njima. “Angažiramo se, vršimo politički pritisak, namećemo ekonomske sankcije za one koji potpiruju podjele ili pogoršavaju ekonomska kriza u zemlji”.
Tokom rata u BiH, Power je bila slobodni novinar sa sjedištem u Sarajevu. Ove sedmice jedna od njezinih prvih posjeta bilo je počivalište prijatelja i kolege Kurta Schorka.
Schork, koji je vodio ured Reutersa u Sarajevu kada je grad bio pod opsadom, ubijen je 2000. godine u zasjedi u Sierra Leoneu, ali je pokopan na sarajevskom višekonfesionalnom groblju zajedno s ubijenim Bosancima čije je živote i smrt opisao kroz svoje izvještavanje.
Power je kazala da je Schork postao legenda zbog svoje hrabrosti i svoje sposobnosti da uhvati ljudsku cijenu besmislenog sukoba.
Opisala je i kako je bilo vratiti se u Sarajevo na čelu humanitarne agencije s budžetom od 28 milijardi dolara, od čega se 25 miliona godišnje izdvaja u BiH, a trećina odlazi za bh. entitet Republika Srpska.
– Jedno od iskustava koje je svaki novinar doživio tokom rata je onaj osjećaj da samo prepisujete patnju ljudi i pokušavate upotrijebiti pero da zabilježite kako je to bilo. Ali drugačiji je osjećaj biti u prilici crpiti iz alata USAID-a, jer smo u mogućnosti uložiti novac u sve, od nezavisnih medija i antikorupcijskih tijela do vakcina protiv Covida i inicijativa koje otvaraju radna mjesta za mlade – kazala je Power.
Otkako je prošlog aprila preuzela dužnost administratorice USAID-a, Power je nastojala proširiti podršku agencije naporima civilnog društva u borbi protiv korupcije, a posebno novinarstvu. Jedna od njezinih inicijativa bila je pokretanje globalnog fonda za klevetu kako bi se dala sigurnost novinarima žrtvama politički motiviranih tužbi usmjerenih na njihovo ušutkivanje.
– Ove su tužbe novi alat korumpiranih elita – kazala je Power.
Ona je u četvrtak održala sastanak s bh. novinarima u uredima sarajevskog dnevnika Oslobođenje i rekla da joj je jedan od njih rekao da je teže biti novinar sada nego u ratu.
– I dalje ima uznemiravanja i prijetnji nasiljem i svega toga. To je sve još uvijek tu, ali sada su za to tužbe oružje – stava je Power.
Power se susrela i s trojicom bivših ratnih zarobljenika koji su pričali svoje priče u okviru sheme pomirenja koju financira USAID. Amirom Omerspahićem Bošnjakom koji je mučen u srpskom logoru, Jankom Samoukovićem Srbinom koji je bio zatočen u logoru bosanske vojske izvan Sarajeva i Stanislavom Krezićem Hrvatom kojeg je bosanska vojska držala u Mostaru.
– To je skroman trud. To ne mijenja svijet preko noći, već je to primjer jednostavnog pokušaja da se na osnovnom nivou ljudi upoznaju s patnjom koja se dogodila tokom rata, posebno danas kada se ponovo potpiruje vatra podjela – kazala je Power.
Izvor: The Guardian
