FEDERALNA TV: „Dnevnik D“ – Elmedin Konaković, 3. oktobar

SVAKODNEVNI PROBLEMI GRAĐANA: Tokom  razgovora s premijerom KS Elmedinom Konakovićem, urednica Aida Mujan postavila je dosta zanimljivih pitanja o aktuelnim temama u ovom kantonu. Podsjećajući da je problem snabdijevanja gasom riješen tek nakon dugotrajnih pregovora i subvencijama Kantonalne vlade do Nove godine, pita koliko je takvo rješenje dugoročno, a zbog štrajka zdravstvenih radnika šta im Kantonalna vlada može ponuditi. Nakon otvaranja intervjua temama koje se direktno tiču svakodnevnog života građana Sarajeva, Mujan prelazi na kompleksnija politička zbivanja.

SPORNA IMENOVANJA: Od Konakovića je zatraženo da pojasni šta se dešava u Skupštini KS s obzirom na ocjenu Ustavnog suda FBiH da je Skupština prekršila Ustav Federacije usvajanjem autentičnog tumačenja člana 138. Zakona o visokom obrazovanju KS. Značajno vrijeme posvećeno je i razgovoru o imenovanju Envera Zornića i drugih osuđenih ili optuženih za krivična djela na značajne funkcije u javnim institucijama. Kada je Konaković rekao da je Amar Trbović dostavio dokaze o tome da nije krivično procesuiran niti osuđen, uslijedilo je sugestivno pitanje o tome da li bi trebao postojati etički kodeks na svim nivoima vlasti koji bi spriječio imenovanje na javne funkcije osoba koje su izdržale kaznu za krivična djela. Nakon Konakovićeve priče o brojnim „političkim spinovima kojima SDA ljaga ljude zabavljajući javnost“, Mujan je ukazala sagovorniku na njegovo često spominjanje SDA pitajući: „Troši li se previše vremena na političko prepucavanje umjesto na rješavanje problema građana?“ Pitanje je na mjestu, ali ga treba postavljati i predstavnicima SDA.

PODRŽAVANJE ZUKORLIĆA? Kako je intervju odmicao, pitanja su postajala zanimljivija i neprijatnija, kakva i trebaju biti za predstavnike vlasti. Odnosila su se na opstrukcije u izgradnji Prve transverzale, stabilnost Kantonalne vlade, 300.000 KM budžetskog novca dodijeljenog pojedincima i udruženjima i još nekoliko stotina hiljada konvertibilnih maraka koje će, kako je najavio Konaković, biti dodijeljene na isti način. „Jeste li dali novac i Zukorliću?“, pitala je Mujan zbog medijskih objava o njihovoj povezanosti. Nakon Konakovićevog negiranja, uslijedilo je još konkretnije pitanje: „Ne podržavate Zukorlića?“, na što je kantonalni premijer odgovorio da on nema nikakve veze s njegovim kandidovanjem za  reisu-l-ulemu BiH. Među zanimljivim, pa i provokativnim pitanjima koje je Mujan postavila bilo i ono „Kako biste Vi sebe opisali?“. Uslijedilo je nakon uvoda o tome da ga javnost smatra populistom. Takođe, referirajući se na Konakovićeve izjave da ga podržavaju stranci, zatražila je da konkretizuje koji su to pojedinci i institucije.

FEDERALNA TV: „Dnevnik D“ – Bakir Izetbegović, 26. septembar  

Takav pristup treba primijeniti i s predstavnicima drugih političkih partija, naročito vodećih. Ipak, u intervjuu s Bakirom Izetbegovićem neprijatnih pitanja gotovo da nije bilo. Pitanja koja su postavljena više su bila prilika da sagovornik ponovi i obrazloži svoje poznate stavove nego da odgovori na optužbe političkih oponenata i građana. Urednica Mujan otvorila je razgovor pitanjem o zaključcima razgovora sa SNSD-om i HDZ-om, te ponašanju Dodika i Čovića. Programska deklaracija SDA bila je predmet samo jednog pitanja – šta ona zapravo znači? Zatražen je komentar o blagom stavu Vučića nakon sastanka predstavnika srpskih stranaka u Beogradu, izostanku reakcija visokog predstavnika na političke opstrukcije u BiH, te načinu provođenja temeljitih reformi u BiH. Nešto konkretnija bila su pitanja o tome da li je Dodik jedini krivac za neformiranje vlasti u BiH, te je li moguće da institucije u tehničkom mandatu funkcionišu još tri godine nakon jedne „izgubljene“. Izetbegović je negirao da je godina izgubljena obrazlažući to investicijama u izgradnju bloka 7 u TE Tuzla, rekonstrukcijom tunela Vranduk i gradnjom dionica koridora 5C. Nije postavljeno potpitanje o dinamici realizacije ovih projekata. Nisu spomenute ni primjedbe političkih oponenata da je SDA svojim ranijim ustupcima SNSD-u i HDZ-u u zakonodavnoj vlasti doprinijela političkoj blokadi državnih institucija. Nije bilo ni pitanja o optužbama vladajuće šestorke na račun SDA za kriminal u javnim preduzećima tokom njenog mandata. 

FEDERALNA TV: „Dnevnik D“ – Željko Komšić, 19. septembar

SKRETANJE PAŽNJE: Intervju sa Željkom Komšićem bio je nešto dinamičniji. On je, između ostalog, govorio o tome kako je Deklaracija SDA poslužila kao povod Dodiku, a i Čoviću, za proglašavanje SDA glavnim krivcem za trenutno stanje u BiH, a radi zaboravljanja priča o osamostaljenju RS-a i veličanju ratnih zločinaca. Zbog Komšićevog spominjanja ruskog utjecaja u BiH, Mujan je konkretno pitala šta je to Dodik dužan Rusiji, te kojim mehanizmima se mogu spriječiti dalje opstrukcije na putu prema članstvu u EU. Uslijedilo je i pitanje o tome da li neka strana treba popustiti u svojim zahtjevima. Dok je Komšić obrazlagao ograničenost dometa Dodikove politike pozivajući se na legislativu, intervjuerka je upozorila na činjenicu da je Dodik „zajedno s Vama na čelu države koju ne priznaje“.

NEREAGOVANJE VISOKOG PREDSTAVNIKA: Zbog intenzivnog uplitanja susjednih država u unutrašnje stvari BiH, od Komšića je zatraženo da prokomentariše izjavu Stjepana Mesića o tome kako se problem negiranja BiH može riješiti jedino u Beogradu i Zagrebu. Komšić je bio koncizan: „Beograd i Zagreb, ako nam žele dobro, treba samo da se sklone i da nas puste na miru.“ Osim izmjena Izbornog zakona kojima HDZ uslovljava formiranje vlasti na federalnom nivou, razgovarano je i o ulozi međunarodne zajednice u BiH. Hoće li visoki predstavnik ikada reagovati i kolika je realna vjerovatnoća raspisivanja vanrednih izbora – s razlogom su postavljena pitanja. Ovo drugo uslijedilo je tokom Komšićeve priče o mehanizmima prevazilaženja političke krize.

DEZINFORMACIJA: Zbog spekulacija o mogućem imenovanju Željane Zovko za izvjestiteljicu Evropskog parlamenta za BiH, postavljeno je i pitanje o tome kako bi se ono odrazilo na BiH. Budući da je HDZ-ova predstavnica Hrvatske u Evropskom parlamentu poznata po odbacivanju presude haškog suda čelnicima „Herceg Bosne“ za udruženi zločinački poduhvat, te zagovaranju pravnog i teritorijalnog preuređenja BiH po etničkom principu, bojazan iz koje je proizašlo ovo pitanje je razumljiva. Međutim, s obzirom da je već tada Zovko izjavila da bi tako nešto bilo vrlo neobično jer je ona i državljanka BiH, javni servis je ovu informaciju morao provjeriti bolje nego portali koji su je proširili.

Intervju s Konakovićem dobar je primjer kako treba oblikovati pitanja namijenjena političaru, i u sadržajnom i u formalnom smislu. Što se tiče sadržaja, pitanja su se odnosila na aktuelne i sporne događaje, utemeljena su na primjedbama koje se pripisuju Vladi. Uzeta su u obzir i oprečna mišljenja, a pritom je iskazana i poželjna doza novinarskog skepticizma. U formalnom smislu, intervju se kretao od neutralnijih ka neprijatnijim pitanjima. Intervjuerka je potpitanjima više puta zatražila konkretnije odgovore. Intervju s Izetbegovićem nije donio ništa naročito novo. Neutralna, uopštena pitanja i očekivani odgovori. Uglavnom poznati stavovi. Bilo bi opravdano i njemu postaviti manje prijatna pitanja koja se odnose na dinamiku realizacije infrastrukturnih projekata te procesuiranje odgovornih za stanje u javnim preduzećima. U intervjuu s Komšićem indirektno je ukazano na jaz između normativne regulative i političke zbilje u BiH. Spekulacije o imenovanju Željane Zovko za izvjestiteljicu Evropskog parlamenta za BiH, koje su objavili portali, trebalo je bolje provjeriti prije njenog spominjanja na javnom servisu.

Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja