Bez obzira na usvojene dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz jula 2021. godine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, još nije podignuta niti jedna optužnica protiv negatora genocida, iako je podneseno na desetine krivičnih prijava, navedeno je izvještaju koji je zasnovan na monitoringu i analizi zastupljenosti negiranja genocida u periodu od maja 2022. do maja 2023. godine.
Autori izvještaja su identificirali 90 slučajeva negiranja u javnom, odnosno medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, a u usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem, u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se pad broja takvih slučajeva.
Prema ovom izvještaju, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice Branimir Kojići i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije Miodrag Linta i dalje su glavni negatori genocida.
Pored Dodika, Kojića i Linte, među negatorima su se, prema monitoringu izvještaja, našli i tabloidi iz Srbije Informer i Alo, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević i profesor i bivši Dodikov savjetnik Nenad Kecmanović.
Jedan od autora izvještaja, Nikola Vučić primjećuje kako, uprkos svim negodovanjima i osporavanjima, zabrana negiranja genocida ipak ima svoju težinu i pravi izmjene u javnom diskursu.
– Iako i dalje imamo izazove sa institucionalnim negiranjem genocida u Srebrenici, možemo ustanoviti da je praksa negiranja značajno smanjena u odnosu na ranije godine. Razlog pronalazimo u izmjenama Krivičnog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko – kaže Vučić za Detektor, dodajući da vjeruje da je ovo tek početak procesa lišavanja javnog prostora od govora mržnje i negiranja genocida.
Za predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murata Tahirovića, tokom ove godine je posebno zanimljivo što negiranje, odnosno veličanje i glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca, više nije samo na prostoru Republike Srpske, nego i u Federaciji.
– Imamo čelne ljude Federacije, odnosno predsjednicu i ministricu koje su na neki način javno podržale istupe i nastupe ratnih zločinaca, ali isto tako na neki način dale podršku njihovoj rehabilitaciji i vraćanju u normalne kolotečine našeg društva. Smatramo da svakako treba pronaći model ili rješenje kako da se ta glorifikacija i veličanje ratnih zločina zaustavi – zaključuje Tahirović.
Kako je objašnjeno, negiranje genocida je u najvećoj mjeri zabilježeno kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u devet slučajeva, i priznavanje zločina, ali ne i genocida, u dva slučaja. Političari iz Republike Srpske i dalje su najprisutniji u negiranju genocida u Srebrenici u 2023. godini.
Zoran Milanović je sve više uključen u praksu negiranja, što, prema ovom izvještaju, predstavlja ključnu promjenu u odnosu na prethodne, a njegova pojava kao negatora genocida i relativizatora značajna je zbog njegove visoke političke pozicije i utjecaja koji ima kao predsjednik Hrvatske.
Iz Memorijalnog centra objašnjavaju da se, pored navedenih oblika, negiranje genocida upisuje i u javne prostore – kroz grafite, poruke te nazive javnih ustanova i ulica, dok je nasilje usmjereno protiv neistomišljenika također prisutno i u digitalnom i u fizičkom prostoru.
U izvještaju, koji Memorijalni centar objavljuje svake godine od 2020. godine, navode se i preporuke te se naglašava da je ključno riješiti ovo pitanje jasnim i efikasnim odgovorom, a što uključuje iznošenje svih dostupnih činjenica o genocidu u Srebrenici na sveobuhvatan i pristupačan način.
Preporuke koje se odnose na BiH navode kako je ključno procesuiranje ratnih zločina, zalaganje za reformu obrazovanja te zaštitu aktivista i zagovornika istine.
Izvor: BIRN
