FTV: „Odgovorite ljudima“, 13. novembar

PROSTOR ZA STRUČNJAKE I RAZLIČITE STRANE: U dijaloškoj emisiji o zaključcima NSRS-a o navodnoj neustavnoj transformaciji dejtonske BiH i položaju RS-a, najviše prostora dato je trojici profesora prava na univerzitetima u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli. Preciznije: Suadu Kurtćehajiću, Miletu Dmičiću i Zlatanu Begiću. Ovakva odluka urednika Darjana Babića opravdana je budući da je emisiju započeo viješću da je Vijeće za provedbu mira upozorilo RS da pogrešno tumači Dejtonski sporazum. Kako treba tumačiti njegove odredbe, šta one podrazumijevaju i čime pojedini političari obmanjuju građane, trebaju razjasniti pravni stručnjaci. Temi je s razlogom pristupljeno primarno iz pravnog, a tek onda iz političkog ugla. Iako bi se takav pristup trebao podrazumijevati u medijskom tretmanu ovakvih i sličnih tema, nije uvijek tako. Zbog površnih i ostrašćenih informacija, bez tumačenja pravnih stručnjaka, građani često ostaju zbunjeni, a nerijetko i izmanipulisani političkim tumačenjima pravnih pitanja. Stolica u studiju namijenjena gostu s Univerziteta u Banjoj Luci, profesoru ustavnog prava Miletu Dmičiću, ostala je, ipak, prazna. Babić je objasnio da je Dmičić pred emisiju otkazao učestvovanje zbog zdravstvenih problema. Iako su ovim gledaoci ostali uskraćeni za njegovo mišljenje, urednik je ispoštovao novinarske standarde dajući priliku različitim stranama da obrazlože svoje stavove. Isti standard ispoštovan je i davanjem prostora predsjedniku Ujedinjene Srpske Nenadu Stevandiću, koji je takođe bio gost u emisiji, te zastupniku SDS-a u NSRS-u Nebojši Vukanoviću.

TEMELJIT PRILOG: U argumentovanom prilogu s više izvora, Maja Popović je dobro uvela gledaoce u temu. Počinjući izjavama tumača Dejtonskog sporazuma iz 1997., predstavila je okolnosti u kojima su utvrđene dodatne ovlasti visokog predstavnika u BiH, zatim kratku hronologiju provedbe sporazuma, kao i reakcije tadašnjih važnih aktera na bh. političkoj sceni. Brzo se vraća u 2019. podsjećajući na ključne zaključke NSRS-a. Njihovo pravno tumačenje zatražila je od stručnjaka za ustavno pravo Nedima Ademovića i od dekana Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Gorana Markovića. U prilog je uvrstila i izjave zastupnika u NSRS-u iz različitih stranaka. Novinarsko zapažanje o tome kako je SNSD drastično promijenio mišljenje o nadležnostima države BiH potkrijepila je izjavom tada predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Nikole Špirića iz 2002. godine. U njoj kaže da je usvajanjem seta zakona koje je ranije proglasio visoki predstavnik napravljen „dobar iskorak u parlamentarnom životu BiH“.

NADGLASAVANJE SAGOVORNIKA: Jesu li nadležnosti koje su s nivoa entiteta prenesene na BiH u skladu s Dejtonskim sporazumom? Da li je u ovakvoj situaciji moguć odlazak visokog predstavnika? Je li moguć novi Ustav za RS? Hoće li ovo izazvati nove političke tenzije u BiH? Ovo su pitanja kojima je Babić otvorio razgovor s gostima. Odgovori na njih dati su tokom emisije, ali su u njenom većem dijelu sagovornici prekidali i nadglasavali jedni druge, pa je u nekim momentima bilo teško pratiti njihovu argumentaciju.

PITANJA ZA ŠUTLJIVOG GOSTA: Babić je od Kurtćehajića zatražio da protumači zaključke NSRS-a o prijenosu nadležnosti s državnog na entitetski nivo i vraćanju „izvornom“ Dejtonskom sporazumu. Vukanovića je pitao da li je vraćanje na „fabričke postavke“ sporazuma koje je zatražio Dodik opasno za RS. Od Begića je zatražio mišljenje o tome koliko je mogućnost samoopredjeljenja RS-a, koju najavljuje Dodik, realna, odnosno koliko je ona opasna po BiH. Istom sagovorniku postavio je i pitanje o tome koliko su zaključci NSRS-a plodno tlo za nove političke tenzije u BiH. Od predsjednika Ujedinjene Srpske zatraženo je da obrazloži svoju izjavu. „Rekli ste da BiH nije stvorila entitete pa da odlučuje o njima, nego da entiteti odlučuju o BiH. Na koji način, g. Stevandić?“, pitao je Babić. Budući da se Stevandić manje uključivao u diskusiju u odnosu na druge goste, voditelj ga je povremeno podsticao na to. Zatražio je od njega, između ostalog, da prokomentariše Vukanovićeve optužbe na račun Dodika i vladajuće koalicije u RS-u.

N1: „Pressing“, 13. novembar

KOJI JE GLAVNI GRAD BiH? Nakon što je u prethodnoj emisiji intervjuisao Milorada Dodika, Amir Zukić je u posljednjem „Pressingu“ ugostio njegovog glavnog oponenta – predsjednika SDS-a Mirka Šarovića. Igraju li lideri vodećih stranaka u BiH opasan politički rulet, zapitao se Zukić u efektnom uvodu u kojem se osvrnuo na ključne probleme političke krize u BiH. Nastavio je navođenjem nekih poznatih Dodikovih stavova i tipičnih ponašanja kako bi odgovorima Šarovića ukazao na razlike između ova dva političara. „Vas ne moram pitati kako Vam je u Sarajevu. Dodik od svakog dolaska u Sarajevo napravi spektakl.“ Ovim je Zukić otvorio intervju. Kada je Šarović odgovorio kako je to dio Dodikove strategije da Sarajevo poredi sa Teheranom, dodajući da u posljednje vrijeme mijenja retoriku, koja postaje mirnija, Zukić se nije složio. Dobro je primijetio kako se to baš i ne može reći zbog Dodikovih posljednjih istupa. „Dodik kaže da su mu glavni gradovi Banja Luka i Beograd, a Vama?“; „Dodik kaže da BiH nije država, da je to RS, a za Vas?“, pitao je još Zukić.

ŠAROVIĆEVA TRANSFORMACIJA: Nakon predstavljanja Šarovića kompariranjem njegovih stavova s Dodikovim, Zukić je prešao na temu zaključaka NSRS-a. Zatražio je od predsjednika SDS-a da objasni razloge zbog kojih opozicija u RS-u nije podržala te zaključke. Takođe, referirajući se na optužbe opozicije da su Dodikove tvrdnje „gomila laži i falsifikata“, pitao je šta je on to slagao i falsifikovao. Kada je Šarović ispričao kako se upravo Dodik najviše okoristio bonskim ovlastima visokog predstavnika, te kako mu one ranije nisu  smetale jer je vlast i moć dobio zahvaljujući njima, Zukić je podsjećanjem na sve ono za šta je Šarović bio optužen, pomogao gledaocima da bolje razumiju o čemu on govori. Naime, Šarović je 2003. podnio ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. U „Pressingu“ je ispričao kako je to uradio da bi preduhitrio svoju smjenu, te kako je bilo dogovoreno da preuzme mjesto predsjednika SDS-a, što se tada ipak nije desilo. Visoki predstavnik Paddy Ashdown smijenio je 2005. Šarovića s mjesta potpredsjednika te stranke, zabranjujući mu političko djelovanje zbog neprovođenja odredbi Dejtonskog sporazuma. Zukić je podsjetio da je Šarović iste godine bio optužen za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, kao i za skrivanje Radovana Karadžića. „Ako iko ima da govori nešto loše o OHR-u i NATO-u, to sam ja“, rekao je Šarović nakon što je ispričao kako je proveo godinu dana u zatvoru, za što je kasnije dobio odštetu jer je oslobođen optužbi. Zukić je, podsjećajući na to da se Šarović vratio u politiku Odlukom Valentina Inzka, koji ga je amnestirao, pitao: „Kako se desilo da čovjek koji je bio optužen za teška krivična djela danas može biti tretiran kao jedan od najumjerenijih političara i najuspješnijih ministara? Kakva se to transformacija desila u Vama?“ Bilo je još dosta zanimljivih pitanja, poput onoga o tome šta je danas za Šarovića Karadžić.

LISAC IZ BASNE: Iz prošlosti, Zukić se vratio na aktuelnu političku situaciju pitajući sagovornika da li Vučić favorizuje Dodika u odnosu na druge političare u RS-u, hoće li uspjeti deblokirati Predstavnički Dom BiH, da li će SDS pristati na redukovani ANP, te da li će na izborima nastupiti zajedno s PDP-om. Prvo gostovanje Šarovića u „Pressingu“ Zukić je iskoristio da mu postavio još brojna, konkretna pitanja. Neka od zanimljivijih bila su i ova: „Šta će nove snage ponuditi bolje građanima BiH u odnosu na Dodika?“, „Zašto ste ga nazvali ‘liscem iz basne’?“, „Dodik kaže da putuje s pasošem Srbije, a Vi?“, „Ide li BiH, umjesto u euroatlantske, u euroazijske integracije?“, „Kada će ljudi prestati napuštati BiH?“

ZAKLJUČAK: U emisiji „Odgovorite ljudima“ uključeni su brojni izvori i dat je prostor predstavnicima različitih strana. Pohvalno je i to što su ovaj put o pravnim pitanjima govorili prvenstveno univerzitetski profesori prava, a ne političari. S druge strane, može se reći da su u nekim momentima sagovornici, a ne voditelj, vodili glavnu riječ, odnosno određivali tok i dinamiku emisije. Da se to ne bi dešavalo, voditelj treba češće intervenisati i moderirati tok rasprave. Nakon dinamičnog intervjua s Dodikom u prethodnoj emisiji, u „Pressingu“ prvi put njegov glavni oponent – Mirko Šarović. Zahvaljući dobro pripremljenom voditelju i brojnim pitanjima, gledaoci su mogli čuti konkretne odgovore na konkretna pitanja. Mnoga od njih bila su pažljivo oblikovana, ukazujući na ključne razlike i neke sličnosti između ova dva političara.