Hrvatska vlada pokušala je ograničiti pravo medija da zaštite svoje izvore i kritiziraju sudove i tužitelje, navodi Vijeće Evrope u svom godišnjem izvještaju o slobodi medija i dodaje da su radni uvjeti novinara u Hrvatskoj su zabrinjavajući.
Iako su broj ubijenih novinara i nasilje prema njima u padu, paneuropska organizacija je u svom izvještaju upozorila na prijetnje, pritiske i ograničenja u radu novinara širom Evrope.
Izvještaj, napisan na gotovo stotinu stranica, izrađen je u saradnji s Platformom za sigurnost novinara, koja okuplja niz novinarskih organizacija iz Evrope, a Hrvatska se u njemu navodi na nekoliko mjesta, dok najveću pažnju privlači tzv. “lex AP”.
Bude li novi hrvatski zakon o medijima usvojen, “primorat će novinare da se registriraju”, zabraniti im da „kritiziraju rad sudova i javnih tužitelja”, primorati ih da otkriju svoje izvore svom uredniku na zahtjev, uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon „ilegalnog” stjecanja informacije te uvesti mjere medijskog vijeća koje će birati većina u parlamentu.
– Kritičari upozoravaju da će, ako bude usvojen, taj zakon dokrajčiti nezavisno novinarstvo u Hrvatskoj i oblikovati novu eru medija pod državnom kontrolom, u neskladu s evropskim standardima – tvrde iz Vijeća Evrope.
U dokumentu se navodi se istraživanje Monitora pluralizma medija, projekta koji sufinansira Evropska unija, u kojem stoji da samo četiri od 32 analizirane evropske zemlje imaju dobre radne uvjete za novinare i to su Danska, Njemačka, Irska i Švedska.
– Rezultati studije pokazuju posebno zabrinjavajuću radnu situaciju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Rumuniji, gdje novinari nemaju status zaposlenika te često ni adekvatnu socijalnu zaštitu – navode iz Vijeća Evrope.
U izvještaju se govori i o „teškim vremenima” za karikaturiste u Evropi, navodeći između ostaloga i primjer tužbe protiv hrvatskog crtača Nikole Plečka, poznatijeg po pseudonimu Nik Titanik, kojeg je tužio bivši član uprave Dinama Krešimir Antolić.
Kao najveće probleme za slobodu novinarstva izdvojene su prijetnje i zastrašivanja, pritvaranja, restriktivni zakoni, SLAPP i druge tužbe, preuzimanja medija i napade na javne servise. Naglašavaju se prijetnje političara i kriminalnih organizacija medijima, što nekad rezultira i fizičkim nasiljem.
Ove godine se navode i „nove prijetnje” profesiji poput umjetne inteligencije, utjecaja društvenih mreža, dezinformacija, represije izvještavanja o klimatskim promjenama te politička atmosfera radikalizacije i polarizacije.
S pozitivne strane, Vijeće Evrope piše kako su evropske institucije i niz zemalja pokazale da su shvatile ozbiljnost krize i prihvatile ključnu ulogu slobodnih medija kao javnog čuvara koji informira građane i poziva centre moći na odgovornost.
Izvor: Hina/Slobodna Bosna
