Prije deset godina, novinarka i aktivistica za ljudska prava Natalia Estemirova (51) oteta je iz svog doma u Grozniju, upucana na smrt i bačena u susjednu Ingušshetiju. Niko nije krivično gonjen za njeno ubistvo. Estemirova je izvještavala o mučenju, nestancima i ubistvima ljudi u Čečeniji i znala je da je to opasno po život.
Dvije godine ranije njena prijateljica Ana Politkovskaja, novinarka i istaknuta kritičarka Kremlja, nasmrt je upucana u svom stanu u Senkt Peterburgu.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj u Washington Postu, žene dobitnice Nobelove nagrade i dobitnice Nagrade “Ana Politkovskaja”, koja se svake godine dodjeljuje novinarkama ili aktivistkinjama u zonama sukoba u ime organizacije RAW in War, napisale su da “nije provedena nikakva adekvatna istraga Natalijinog ubistva, niti je iko odgovarao za njeno ubistvo”.
Autorice zajedničke izjave su napisale da se međunarodna zajednica doima bespomoćnom da spriječi napade i ubistva i da pruži zaštitu i sigurnost onima koji se suočavaju s ozbiljnom opasnošću.
– Politička volja je najosnovniji način da novinari budu sigurni, rekla je Clarke. Bez nje, novinarke i aktivistkinje su prisiljene riskirati živote, jer odbijaju dozvoliti da kršenja ljudskih prava prođu nezabilježena, jer pišu istinu – dodale su.
Amnesty International i Human Rights Watch su, također, među organizacijama koje su podigle uzbunu na ovu godišnjicu. Ove su organizacije zahtijevale od Rusije da nešto poduzme.
Mariana Katzarova iz organizacije RAW in War, koja je bila bliska s Estemirovom i Politkovskajom, kazala je da se Estemirova usprotivila čečenskom lideru Ramzanu Kadirovom tokom sastanka u Grozniju 2000. godine, na kojem je prijetio da će ubiti Politkovskaju.
– Srela sam ih obje samo nekoliko sati nakon ovog sastanka. Prvi put sam vidjela Anu da plače. Bilo je čudo da su sigurno otišle ovaj put. Sve zbog Natalijine hrabrosti – dodala je.
Estemitova je 2007. godine postala prva dobitnica Nagrade “Ana Politkovskaja”, koja se dodjeljuje jednom godišnje, za svoj rad u Čečeniji.
– Nikada nije bilo opasnije biti novinar i aktivista za ljudska prava – kazala je šefica odjela za Evropu i centralnu Aziju u nevladinoj organizaciji ARTICLE 19 Sarah Clarke, koja staje u odbranu slobode govora i napominje da su prijetnje protiv novinara su na najvišem nivou u proteklom desetljeću.
Deseci novinara bivaju ubijeni svake godine širom svijeta u ratnim zonama ili u državama sa slabom vladavinom zakona, gdje počinitelji bivaju privedeni pred lice pravde u jednom od deset slučajeva. Novinarke i aktivistkinje za ljudska prava suočavaju se s većim prijetnjama.
Izvještaj Međunarodne ženske medijske fondacije – IWMF iz 2018. godine otkrio je da su dvije trećine novinarki i medijskih radnica iskusile fizičko, seksualno i/ili online nasilje. Dvadeset posto žena nije prijavilo taj incident, više od polovine ove grupe nije mislilo da je to dovoljno važno ili da bi time nešto postigle.
Izvor: Al Jazeera/Madeline Roache
