Pitanje seksističkog govora mržnje je posebno učestalo kad su u pitanju novinarke, i online i offline. Oblici tog seksističkog govora mržnje su izravna manifestacija nasilja uperenog prema ženama i djevojkama, što ostaje i dalje najočitiji izraz neravnoteže moći između žena i muškaraca, jedan od korijena diskriminacije prema ženama. Počinitelji mogu biti anonimni, a mogu biti i kolega ili šefovi.
Anketa koju je u Ujedinjenom kraljevstvu 2014. proveo Nacionalni sindikat novinara (NUJ) u elektroničkim medijima otkrila je da neke žene doživljavaju užasan tretman na svojim radnim mjestima. 43% anketiranih je izjavilo da na svom radnom mjestu doživljava seksističko ponašanje, a 45% ih je seksistički stav iskusilo kod svojih rukovodilaca.
Najnoviji je fenomen sksistički govor mržnje online. Novinarke će na društvenim mrežama 3 puta vjerojatnije primiti uvredljive komentare nego novinari.
Online seksistički govor mržnje obično se pojavljuje u dva oblika:
– online gluma: Počinitelj može otvoriti lažni tweet ili facebook i predstaviti se kao novinarka te u njeno ime poslati uvredljive primjedbe
– uvrede, prijetnje i uznemiravanje e-mailovima ili na društvenim mrežama
Mediji se moraju zamisliti nad tim kako prikazuju žena. Oni zaista utječu na javnu predodžbu uloga koje su vezane uz žene i muškarce. Sve dok žene budu zauzimale samo 24% medijskog prostora u vijestima (GMMP 2014.), javna percepcija žena i njihova uloga bit će pristrane.
