Predstavnici deset organizacija civilnog društva saopćili su da su Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal podnijeli krivičnu prijavu protiv “N.N. osoba” u Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA) i Policiji Srbije jer su, kako su naveli, telefoni aktivista i novinara prisilno otključavani i “zaraženi” špijunskim softverom.
U nedavnom izveštaju međunarodne organizcije Amnesty International, ukazali su na konfrenciji za novinare u Beogradu, iznijeti su dokazi o širokoj primjeni špijunskog softvera i forenzičkog alata što je težak napad na ljudska prava, slobodu izražavanja, privatnosti građana, a naročito se tako ugrožava rad novinara i aktivista.
Navodeći neke od primjera, predstavnica SHARE fonadacije Nevena Martinović je opisala da su u policiji mobilni telefoni oduzimani aktivistima, ako nisu hteli da ih dobrovoljno predaju kada su pozivani na razgovor, odnošeni u drugu prostoriju gdje su „zaraženi“, da bi sa njih moglo svakodnevno da se prikupljaju podaci.
– Analizom (ubačenih) aplikacija, njihovog koda i mrežnog saobraćaja, utvrđeno je da su podaci sa inficiranih uređaja slati na server koji je hostovan na IP adresi koja je već dovođena u vezu sa BIA. Svi podaci iz sistemskih evidencija se vremenski poklapaju sa periodom boravka aktivista u prostorijama policije i BIA – navela je Martinović.
Predstavnik Beogrdskog centra za ljudska prava Dušan Pokuševski je precizirao da je krivična prijava protiv „N.N. osoba“ u Bezbjednosnoj informativnoj agenciji (BIA) i policiji podnijeta zbog sumnje na tri krivična djela: neovlašteno prikupljanje ličnih podataka, pravljenje i unošenje računarskih virusa i neovlašten pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka.
Po njegovim rečima, prijava je test za nadležne da se vidi koliko su spremni da ispitaju dokaze, kao i svaki navedeni konkretni slučaj, pogotovo što se ovde sumnja na kontiuirano i obimno špijuniranje novinara i aktivista.
Međutim, kako je naveo, ton kojim je Ministarstvo unutrašnjih poslova negiralo takve navode, onemogućava dijalog o ovome, ali je rekao i da današnje obraćanje civilnog sektora treba da se shvati kao poziv da se što ozbiljnije pristupi ovoj temi.
Rekao je da je civilni sektor podnio i zahtjeve da postupke pokrenu Zaštitnik građana i Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka ličnosti.
Upućeno je, rekao je, i pismo Komesaru za ljudska prava Vijeća Evrope, a informacije su dostavljene i tijelu Vijeća za ljudska prava UN za specijalne procedure.
Obraćenje novinarima organizirali su i Beogradski centar za ljudska prava, Beogradski centar za bezbjednosnu politiku, Građanske inicijative, CRTA, Inicijativa mladih za ljudska prava, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), YUCOM, Udruženje „Krokodil“, Partneri Srbija i SHARE Fondacija.
Izvor: N1
