Novinari freelanceri su zbog posljedica pandemije koronavirusa u najtežem položaju od svih medijskih radnika, jer su medijske kuće zbog smanjenih prihoda prvo njima otkazale ugovore kako bi mogle sačuvati poslovanje, ističu predstavnici novinarske profesije.
Iz Vijeća za štampu i online medije Bosne i Hercegovine kažu da je pandemija uzrokovala brojne ekonomske poteškoće bh. medijskoj industriji, te da su posljedice i dalje prisutne.
– Ovo se svakako najteže odrazilo po zaposlenike u medijima jer su brojne medijske kuće, suočene s drastičnim smanjenjem prihoda od oglašavanja, bile prinuđene smanjivati njihov broj kako bi se uspjelo sačuvati poslovanje – kazali su iz Vijeća za štampu BiH.
Nažalost, kako navode, koliko god su bili oštećeni zaposleni po osnovu ugovora o radu, utoliko više su se štetne posljedice pandemije odrazile na freelancere, kojima nisu nuđeni novi angažmani.
– U fokusu medija i javnosti od marta prošle godine je pandemija, tako da su se drastično smanjili prostor i potreba za izvještavanjem o drugim temama – naglašavaju iz Vijeća za štampu BiH.
Dodaju da će sužavanje medijskog prostora i snižavanje nivoa medijskog pluralizma, bez reakcije vlasti i pomoći medijima, prouzrokovati nesagledive i nepopravljive posljedice po stanje medijskih sloboda u zemlji.
Freelance novinarka Brankica Smiljanić kaže da su oni u nepovoljnom položaju jer nemaju stalno zaposlenje, nisu prijavljeni na biro, bez zdravstvenog osiguranja su, a pandemija je samo dodatno pogoršala njihov položaj.
– Mnogo novinara je dobilo otkaze. Niko ne traži novinare saradnike, a jedino što nam sada pomaže su grantovi iz inostranstva, koji nam omogućavaju da dobijemo priliku za rad – kazala je Smiljanić.
Ona je, kako navodi, nedavno osnovala grupu na Facebooku pod nazivom “Freelance novinari”, čiji su članovi novinari freelanceri, ali i studenti iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, s kojima razmjenjuje prilike za poslove.
Iz Udruženja “BH novinari” kažu da su brojni novinari freelanceri od početka pandemije do sada ostali bez angažmana u medijima za koje su radili, što je direktna posljedica pandemije, odnosno nastojanja mnogih medija da znatno reducira svoje troškove.
– Nakon proglašenja vanrednog stanja u martu prošle godine, oko 10 posto novinara i drugih medijskih radnika u BiH je ostalo bez posla, a ugovori s honorarnim saradnicima i freelancerima su prekinuti u mnogim medijskim kućama – rekli su iz Udruženja “BH novinari”.
Dodaju da se procjenjuje da su komercijalni prihodi medija u BiH u proteklih godinu dana smanjeni između 30 i 50 posto, te da je očekivano da su se u takvim okolnostima među prvima “na udaru” našli upravo freelanceri, bez stalnih ugovora o radu i zakonskih prava koja podrazumijeva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme.
– Jedan od najvećih problema je u tome što freelanceri, ali i brojni drugi medijski profesionalci ne poznaju dovoljno svoja radna prava – kazali su iz Udruženja “BH novinari”.
Dodaju da, kada se govori o unapređivanju njihovih prava, prvenstveno treba raditi na kvalitetnijem definiranju zakonskih odredaba o radu freelancera, kao i na jačanju njihovih kapaciteta u oblasti poznavanja radnih prava.
Smiljanić kaže da je pričala s članovima Udruženja “BH novinari” kako bi napravili klub za novinare freelancere, te očekuje i vjeruje da će uspjeti da ga osnuju.
U Udruženju “BH novinari” imaju čak 83 freelancer novinara i blogera, a oni im se najčešće obraćaju za pomoć i podršku kada je u pitanju ostvarivanje njihovih radnih prava, kao i u slučajevima fizičkih i verbalnih napada i prijetnji koje doživljavaju.
Izvor: Nezavisne novine
