Prema najnovijim statistikama Eurostata 53,92 posto stanovništva Evropske unije posjeduje barem osnovne digitalne vještine, što nije odlično s obzirom na to da gotovo 90 posto ljudi u EU koristi internet barem jednom sedmično.
Osnovne digitalne vještine omogućavaju ljudima da se snalaze u složenostima digitalnih platformi koje su ključne na modernom radnom mjestu.
U zemljama poput Finske i Holandije zbog visokog procenta (79 posto) digitalno pismenog stanovništva smatra se da se ekonomija razvija bolje i da ima više inovacija.
Veliki broj stanovnika i u Irskoj (70 posto) i Danskoj (69 posto) posjeduje osnovne i više digitalne vještine dok su na dnu Rumunija (28 posto) i Bugarska (32 posto).
Kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana one se ne mogu pohvaliti digitalno pismenim stanovništvom. Prosječna digitalna kompetentnost pokazuje 36,31 posto ljudi.
Albanija se rangira najniže, sa samo 23,8 procenata stanovništva koje ima osnovne ili više digitalne vještine, što predstavlja ozbiljan izazov u integraciji u digitalnu ekonomiju.
Oko 32 procenta makedonskog stanovništva je digitalno pismeno i to najviše mladi. U regionu vodi Crna Gora sa 47,21 posto, ali ipak zaostaje u poređenju s prosjekom u Evropskoj uniji.
Razlika u posjedovanju digitalnih vještina stanovništva između Balkana i EU ukazuje na hitnu potrebu za obrazovnim reformama i poboljšanjima politika za prevazilaženje digitalnog jaza.
Usklađivanje obrazovnih kurikuluma sa zahtjevima digitalne ere, fokusiranje na praktične vještine kao što su programiranje, analiza podataka i digitalna sigurnost može znatno povećati nivo digitalne pismenosti budući da će potražnja za naprednim digitalnim vještinama nastaviti da raste i otvarat će se nova radna mjesta za koja će biti neophodne.
I EU i zapadni Balkan moraju da prioritetizuju kontinuirano učenje i neprestano prilagođavaju svoje obrazovne sisteme kako bi pripremili građane za buduće izazove.
Izvor: WebMind