Da li se anonimna prijetnja smrću, upućena Miloradu Dodiku i njegovom kabinetu, može smatrati kulminacijom „bošnjačke netrpeljivosti“? Sudeći po RTRS-u – može
RTRS: Novo ime Armije BiH
26. novembar – 2. decembar 2018.
STARA METODA: Postavljanje i uklanjanje zastave RS-a u zgradi Predsjedništva BiH, a potom telefonske prijetnje, kako se tvrdi, smrću predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, samo su bile povod da se pažnja građana Republike Srpske po ko zna koji put skrene sa života.
OPET ONA: U izvještaju koji se bavio ovim temama, Branka Kusmuk svakako je doprinijela da se etnička netrpeljivost dodatno podiže iznoseći, u za nju već uobičajenim manirima, niz vlastitih komentara, tvrdnji, zaključaka. Pa pita: „Da li je prijetnjama upućenim Dodiku kulminirala bošnjačka netrpeljivost, ili ista pak slijedi?“ Tvrdi da istraga o istim neće biti od strane pripadnika SIPA-e profesionalno provedena. Ističe i „osam dana neprijatnosti prema srpskom članu Predsjedništva i srpskom znamenju“ posebno, zatim „horsku sarajevsku hladnu dobrodošlicu Dodiku“. Spominje i „puzajući sarajevski hegemonizam“, te poziva Sarajevo da „prekine s autističnom mržnjom“. Zašto je Dodik zaslužio „hladnu sarajevsku dobrodošlicu“, Branka Kusmuk se, očekivano, ne pita. Ne spominje stoga i da je Dodik godinama Sarajevo nazivao Teheranom i nimalo biranim riječima odnosio se prema svemu što je dolazilo iz glavnog grada BiH.
STRUČNJACI ZA SIGURNOST: U Dnevniku je 27. novembra emitovan i izvještaj o odluci direktora Direkcije za koordinaciju policijskih agencija BiH da naoružanim pripadnicima MUP-a RS onemogući da vrše osiguranje Dodika u Sarajevu. Cijeli izvještaj baziran je na isticanju upinjanja čelnih ljudi MUP-a RS i srpskih „stručnjaka za sigurnost“ da dokažu da je prisustvo naoružane policije RS-a u Federaciji BiH potpuno legalno. Kada bi RTRS imao profesionalno uredništvo Dnevnika onda tako koncipiran izvještaj ne bi bio emitovan. Zato što su se prije nepuna dva mjeseca predstavnici MUP-a RS kategorično usprotivili učešću naoružanih pripadnika policije Federacije BiH u akciji kontrole granice u sprečavanju neleganih ulazaka migranata u BiH, na teritoriju RS-a, uz tvrdnju da bi njihovo prisustvo bilo nezakonito.
NOVO IME: Armija BiH sada dobija novo ime –„muslimanska vojska“. Dan prije izricanja presude ratnom komandantu Srebrenice Naseru Oriću, pozivajući se na izvore iz Suda BiH, Branka Kusmuk je saopštila da će Orić biti oslobođen optužbi. Izvještaj ove novinarke, na dan izricanja presude, obilovao je njenim opaskama o „multietničkom Sarajevu“ koje je dočekalo s oduševljenjem oslobađanje Orića, te načinu glasanja sudija. O odluci Suda BiH, javnost u BiH je podijeljena, a pravna struka bez sumnje će se baviti ovim pitanjem. Svako komentarisanje slučaja u novinarskom izvještaju trebalo bi se izbjeći. Pogotovo u situacijama kada za to novinar može koristiti druge sugovornike.
BIJELI HLJEB: Ko će od poslanika u Narodnoj skupštini koji nisu obnovili mandat koristiti privilegiju naknade od 2.500 KM u roku od 6 mjeseci, tzv. bijeli hljeb, jedna je od tema kojom su se bavili novinari Dnevnika. Iako je 15 bivših poslanika zatražilo ovu privilegiju, oštrica novinara bila je usmjerena samo na Adama Šukala i Gorana Đorđića. Šukalova izjava da će pravo na bijeli hljeb koristiti kako bi taj novac mogao izdvajati za socijalno ugrožene građane iskarikirana je do krajnjih granica. S ciničnim zaključkom „vidjet ćemo kako će taj novac koristiti“. Autor izvještaja podsjeća da su se Šukalo i Đorđić kao poslanici zalagali za donošenje zakona o ukidanju bijelog hljeba, ali izbjegava da spomene da ga je bivša/aktuelna vlast u RS-u blokirala. Kao što izbjegava da spomene i činjenicu da je za ukidanje ove privilegije bio i Zdravko Krsmanović, bivši poslanik NDP-a i nekada jedan od najžešćih kritičara vlasti. Ali vremena su se promijenila: NDP sada je dio vlasti u RS-u, pa se i na Krsmanovića „zaboravilo“.
Proglašenje ratnog stanja u Ukrajini kao odgovor na rusku pljenidbu vojnih brodova i zarobljavanje posade, u Dnevniku 26. novembra bila je vijest dana. S posebnim fokusom na ono što su stavovi zvaničnika Moskve. Od regionalnih događaja, odnosi Kosova i Srbije u kontekstu kako uvođenja stopostotnih taksi na robu iz Srbije tako i hapšenja osumnjičenih za ubistvo Olivera Ivanovića praćeni su s posebnom pažnjom.
Izdvojeno
Iako to više nije ni novost ni iznenađenje, uredništvo Dnevnika 2 i dalje nastavlja s praksom revnosnog bilježenja svega što je vezano za Milorada Dodika.
Ocjena: 1
BNTV: Ljudi odlaze
26. novembar – 2. decembar 2018.
BOLNICA KOJA NE RADI: Uredništvo BNTV-a ponovo je pokazalo da su mu životne teme daleko iznad politike. Stoga su u dnevnicima dominirala ona pitanja koja određuju svakodnevnicu građana. Izdvajamo temu koja se bavila pitanjem nekorisnosti gradnje mini hidroelektrana koja je u RS-u uzela maha i prijeti da ugrozi životnu okolinu, a da od toga građani i entitet nemaju nikakve koristi.
Slađana Jašarević bavila se najavljenim generalnim štrajkom ljekara bolnice „Srbija“ u Istočnom Sarajevu. Kroz izjave članova Sindikata doktora medicine RS, ukazano je na niz problema s kojima se uposlenici te zdravstvene ustanove suočavaju. Od kašnjenja plata, preko osam godina neuplaćenih doprinosa, do činjenice da iako je u oktobru pompezno otvorena, nova bolnica ni do danas nije počela s radom.
Konstantan odlazak radno sposobnog stanovništva iz RS-a našao je svoje mjesto u Dnevniku i u ovoj nedjelji. Ovog puta povod je bila odluka Rumunije koja je najavila uvođenje mjera prema kojima bi njeni stanovnici na rad u inostranstvo mogli otići samo na pet godina. Sugovornici iz RS-a u ovom izvještaju pak smatraju da je takva mjera ne samo suprotna temeljnom pravu o slobodi kretanja stanovništva nego ne bi bila ni od koristi. Odnosno, ukazali su da vlast mora poduzeti mjere kojima bi se građani stimulisali da ostanu u BiH.
PROFESIONALAN IZVJEŠTAJ: Od tema koje su posebno pobuđivale pažnju, svakako je najbitnija, sa stanovišta javnosti u RS-u, ona koja se bavi oslobađajućom presudom Suda BiH ratnom komandantu Srebrenice Naseru Oriću. Slađana Jašarević donijela je krajnje profesionalan izvještaj sa izricanja presude, kao i reakcije predstavnika i srpskog i bošnjačkog naroda. Osim ovog izvještaja, gledaoci su vidjeli i reakcije političara iz RS-a koji su krajnje nezadovoljni oslobađanjem Orića od odgovornosti za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima.
PRIJETNJA I ZASTAVA: Gledaoci su upoznati i s aktivnostima SIPA-e oko utvrđivanja identiteta lica koje je predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku uputio, kako se tvrdi, prijetnje smrću telefonskim pozivom u njegov kabinet zbog isticanja zastave RS-a u Predsjedništvu BiH.
Vezano za priču oko postavljanja i uklanjanja zastave RS-a, Slađana Jašarević prenijela je i izjavu člana Predsjedništva BiH Željka Komišća, koji je na krajnje ironičan i zabavan način opisao kako se on i njegov bošnjački kolega iz Predsjedništva „noću po zgradi utrkuju ko će zastavu prvi ukloniti“.
PRAVDA ZA DAVIDA: Od vijesti iz regiona, fokus je bio na stanju u srpskim opštinama na Kosovu otkako su uvedene takse na robu koja se uvozi iz Srbije i BiH. Prilikom izbora vijesti sa svjetske scene, posebna pažnja posvećena je novom dizanju tenzija između Rusije i Ukrajine.
U Dnevniku se i dalje zadržava praksa svakodnevnog izvještavanja o protestima „Pravda za Davida“, koji se u Banjaluci održavaju preko 250 dana.
Izdvojeno
I u nedjelji iza nas BNTV se nastavio baviti razlozima kašnjenja procesa digitalizacije u BiH, koji bi trebao, ali nije, biti podjednako u interesu i javnih i privatnih elektronskih medija. Nova informacija stiže iz Regulatorne agencije BiH (RAK) o omogućavanju digitalizacije privatnim elektronskim medijima neovisno o stavovima javnih servisa.
Ocjena: 7
Komparativna analiza
Izvještajem o oslobađajućoj presudi ratnom komandantu Srebrenice Naseru Oriću, novinarka BNTV-a Slađana Jašarević održala je Branki Kusmuk lekciju iz profesionalizma. Pokazujući da se sve relevantne činjenice, svi bitni stavovi u vezi s ovako teškim pitanjima, oko kojih je javnost u BiH duboko podijeljena, mogu prezentirati bez komentara, opaski i zaključaka, čega je i više nego obilovalo u izvještaju Branke Kusmuk.
