BHT: „Jedan“, 1. oktobar

PROSJEČAN INTERVJU S ČAVAROM: Najveći dio intervjua s Marinkom Čavarom potrošen je na priču o Izbornom zakonu po mjeri HDZ-a i navodnoj neravnopravnosti Hrvata u BiH. Zbog Čavarinog opravdavanja potpune blokade državnih institucija BiH, koju zagovara Nikola Lovrinović, Benjamin Butković s pravom je reagovao. Doduše, blago i biranim riječima. Podsjetio je da je neprimjereno da državni zastupnik poziva na blokadu državnih institucija. Bio je ovo prosječan intervju u kojem je Butković neutralnim, odmjerenim pitanjima ukazao na neke sporne Čavarine izjave, tražeći pojašnjenje. Citirajući Čavarinu prognozu da bi izlazak na sljedeće izbore 2022. s ovakvim izbornim zakonom bio „sulud i samoubilački“, pitao je znači li to da HDZ na njima neće učestvovati. Zbog izjave gosta da su neki predstavnici međunarodne zajednice u BiH korumpirani, voditelja su zanimali konkretniji podaci o tome. Čavara ih nema, pa Butković opravdano zaključuje da su to samo nagađanja.

RTRS: „Telering“, 30. septembar

PREŠUĆENI PODACI O NOVCU I REZULTATIMA: Mato Đaković bi, kaže, volio biti Obrad Kesić. Umjesto uvodnog priloga ili voditeljskog predstavljanja gosta, Đaković ga pita šta on radi. Dozvoljeno je ovakvim i sličnim pitanjima aludirati na nečiji nedovoljan rad, pa i provocirati. Ali, prije toga, svakako treba reći gledaocima u kojoj funkciji se gost pojavljuje, pogotovo ako nije često na ekranima. Od šefa Predstavništva RS-a u SAD-u gledaoci su slušali kako je Milorad Dodik odlikovao mlade Afroamerikance i da Predstavništvo dobro sarađuje s Amerikancima izvan Washingtona. Koji su rezultati te saradnje, odnosno koje benefite RS ima od nje, voditelj nije pitao. Iako su za rad ovog predstavništva od 2010. potrošene desetine miliona konvertibilnih maraka iz entitetskog budžeta, Đaković za njih nije pitao. Samo je uopšteno, bez podataka i konkretnih argumenata, spomenuo da ih opozicija optužuje za velike troškove. Prešutio je i to da kritike ne dolaze samo iz opozicije, nego i iz Transparency Internationala BiH, i to za netransparentan rad i način trošenja budžetskog novca. O onome šta Predstavništvo radi, novcu koji troši i rezultatima koje postiže, gost i voditelj su ponudili malo informacija. Ali su zato gledaoci slušali o „licemjernoj podršci američkih medija Bidenu“, njihovim „floskulama da je Trump rasist“, a onda i o neravnopravnosti Hrvata u BiH.

FACE TV: „Centralni dnevnik“, 2. oktobar

ŠTA BOSANSKI POLITIČARI NE VIDE, A VIDI  BUGAJSKI? Vrijedilo je poslušati intervju Senada Hadžifejzovića s Januszom Bugajskim. Predavač, politički analitičar iz SAD-a i odličan poznavalac stanja na Balkanu, koje prati decenijama i o kojima je napisao nekoliko knjiga, nije okolišao u odgovorima. I voditelj je citiranjem dijelova iz publikacija Bugajskog i osvrtanjem na njegove ranije analize ostavio dojam dobro pripremljenog intervjuera. Objašnjavajući kako Aleksandar Vučić sanja o Velikoj Srbiji čekajući priliku za pripajanje RS-a Srbiji, ali da se Srbija ne može nositi s teretom koji joj nameće Rusija, voditelja zanima kako i kada će se Srbija spotaći. Parafraziranjem i sumiranjem odgovora gosta, voditelj je pomogao gledaocima u praćenju razgovora i razumijevanju suštine. Osim o Dodiku, bilo je riječi i o probosanski orijentisanim političarima. Zašto su promijenili stav o tzv. „Malom Šengenu“? Šta je Izetbegović radio u Zagrebu nakon što je tamo bio Dodik? Kako bh. političari ne vide opasnost za državu izvana?

Mišljenje o politici hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića prema BiH, Hadžifejzović je zatražio i od bivše premijerke Hrvatske. Tokom  mandata Jadranke Kosor Hrvatska je vodila drugačiju politiku, pa je voditelja zanimalo šta se dešava s ovom susjednom državom. Svojim pitanjima podstakao je gošću da objasni zašto je važno da ova članica EU poštuje institucije BiH čak i kada je ne poštuju oni koji je predstavljaju.

N1: „Dan uživo“, 1. oktobar

IZETBEGOVIĆEVI NEUVJERLJIVI ODGOVORI: U intervjuu s Bakirom Izetbegovićem, Tina Jelin Dizdar postavila je prava pitanja. Ukazala je na njegovu nedosljednost kada je odgovorio da je u Zagreb otišao i kao predsjednik SDA, ali i kao predstavnik naroda. Samo dan ranije, Šefik Džaferović okarakterisao je Izetbegovićevu posjetu privatnom. Podsjetila je i na to da se Predsjedništvo RH nije odazvalo ni na jedan poziv BiH, niti je njena tri člana Predsjedništva pozvala u posjetu. Zbog neuvjerljivih Izetbegovićevih odgovora, njene reakcije i potpitanja mogla su biti i oštrija. Naime, predsjednik SDA svoju posjetu zvaničnom Zagrebu opravdava potrebom da informiše hrvatske zvaničnike o dešavanjima u BiH. Neće to, kaže, prepustiti Draganu Čoviću. Izetbegović i nakon svih uvredljivih Milanovićevih izjava o BiH predstavlja hrvatskog predsjednika kao njenog prijatelja, koji ima najbolje namjere prema BiH, samo je loše informisan. I ideja o trećem entitetu, o čijem je oživljavanju pitala novinarka, prema Izetbegoviću, mrtva je čak i za Čovića. Novinarka se opravdano zanimala za reakciju Andreja Plenkovića na Izetbegovićeve kritike Čovića zbog HDZ-ovih opstrukcija federalne i državne vlasti. Preko ispraznog odgovora da je reagovao „vrlo pristojno“ nije trebalo olako preći.

BNTV: „Puls“, 1. oktobar

PROMOCIJA JELENE TRIVIĆ: U „Pulsu“, promocija kandidatkinje PDP-a za odbornika Skupštine grada Banje Luke. Iako je riječ o odgovornoj poziciji i predizbornoj kampanji, nije bilo teških pitanja za gošću. Suzana Rađen Todorić i Jelena Trivić uglavnom su govorile o lošim praksama aktuelne vlasti, uključujući gradonačelnike Banje Luke i Bijeljine, a mnogo manje o programima kojima će poboljšati kvalitet života u Banjoj Luci ako pobijedi. Ovaj put nije bilo direktnog uključenja gledalaca radi postavljanja pitanja gošći. Umjesto toga, voditeljica je postavila pitanje o kojem se šuška po kuloarima – postoji li dogovor između Jelene Trivić i Draška Stanivukovića o tome da ona bude kandidatkinja za predsjednicu RS-a.

BNTV: „Izazovi“, 5. oktobar

SDS-ovi KANDIDATI: U emisiji je dat prostor kandidatima SDS-a za gradonačelnika Bijeljine i načelnika Prnjavora, odnosno DNS-ov za načelnika Srbca. Pola emisije potrošeno je na klišeizirana pitanja o tome zašto su u politici i mogu li mladi kadrovi promijeniti stanje u RS-u. Nešto konkretniji bio je drugi dio emisije kada je razgovarano o političkim programima kandidata, odnosno stranaka iz kojih dolaze. Spomenut ćemo i televizijski bonton koji je narušen u oslovljavanju. Iako on obavezuje na oslovljavanje (funkcijom i) prezimenom, politički kandidati su oslovljavani imenom, što implicira bliskost i narušavanje profesionalne distance.

ZAKLJUČAK: Tokom predizborne kampanje, u političkim emisijima očekujemo odlično pripremljene intervjuere koji političare „rešetaju“ direktnim pitanjima, provjerenim podacima, podsjećanjem na ranije izjave, insistiranjem na konkretnim projektima. Zasad je malo takvih intervjua. Ono što je BNTV ponudila u emisijama u kojima su gostovali politički kandidati više je političko promovisanje nego novinarstvo u interesu javnosti. U RTRS-ovom „Teleringu“, umjesto podataka o budžetskom novcu za rad Predstavništva RS-a u SAD-u i njegovim rezultatima, dušebrižne priče o Trumpu i obespravljenim Hrvatima u BiH. U „Danu uživo“ primjerena pitanja, ali neuvjerljivi odgovori predsjednika SDA, na koje se moglo direktnije reagovati.