DO IZBORA TRI PUTIĆA VODE

IZDVAJAMO

Političke emisije u prethodnoj sedmici imale su niz promašaja. BHT i ATV imali su potencijal sa svojim gostima otvoriti niz pitanja, ali ga nisu uspjeli iskoristiti. N1 je upao u zamku biti zadovoljen floskularnim i diplomatskim odgovorima, dok je RTRS nastavio graditi imidž režimskog medija. FTV je uspješno dekonstruirao političko lice Mladena Ivanića, dok je BNTV vješto definirao problem odgovornosti medija i lažnih vijesti u predizbornoj kampanji u BiH.

DO IZBORA TRI PUTIĆA VODE

Političke emisije u prethodnoj sedmici imale su nekoliko uspjelih manevara i niz profesionalnih promašaja. Za voditelje i urednike najgora je solucija kad gosti preuzmu glavnu riječ i usmjeravaju tok razgovora

 

BHT1: Politički magazin – 14. mart 2018.

ZA KOGA POLITIČARI RADE? Gost Političkog magazina sociolog Esad Bajtal osvrnuo se na (ne)rad političara u BiH i njihovu sklonost da ne nude rješenja, već da “pričama opterećuju građane”. Ova opaska o opterećivanju uslijedila je kao odgovor na pitanje voditeljice Azire Hrustemović o pokušaju promjene izbornog zakona u BiH. Bajtal je naglasio kako slične izmjene takvih zakona u svijetu nisu anomalija i da to političari rješavaju bez potrebe za obavještavanjem građana. Nadalje, napomenuo je kako političari u BiH sebe smatraju “građanima prvog reda” jer imaju luksuz da rade kada im odgovara, dok se ostalima, tj. “građanima drugog i trećeg reda”, kako ih naziva, uvode elektronske kartice koje bilježe dolazak na i odlazak s radnih mjesta. Iako se svakoj politički pismenoj osobi iznošenje ovakvih i sličnih stavova može činiti suvišnim, zabrinjavajuće je koliko malo građana političare shvaća svojim radnicima, dok ih mnogi doživljavaju kao svojevrsne vladare. Bajtal je u ovom gostovanju pokušao upravo to poentirati.

O SVEMU POMALO: Pitanje o promjeni izbornog zakona je bilo jedino koje je Bajtalu postavljeno, a da je imalo uporište u jednoj konkretnoj političkoj temi. Ostatak razgovora je protekao u klišeiziranim pitanjima općeg tipa: Zašto odlaze mladi? Gdje se nalazimo sad? Kako dalje? S obzirom na to da je izborna godina i da su kampanje u punom jeku, voditeljica Hrustemović je imala na raspolaganju niz aktualnih tema koje je njen gost mogao prokomentirati. Ipak se odlučila razgovarati isključivo u općim kategorijama i time oduzela potencijal koji je emisija mogla da ima. Istini za volju, ovakva odluka dopustila je Bajtalu da u slobodnoj formi iznese jednu vrstu presjeka trenutne političke i društvene klime u zemlji, koji je izrodio izjave kao što su: “Ovdje narod ne odlazi, odavde se bježi. Bolje im je tamo gdje im niko ne spašava vitalni nacionalni interes.”

FTV: Pošteno – 12. mart 2018.

ZLATNA SRPSKA SREDINA: Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić nastavlja svoju predizbornu kampanju i u emisiji Pošteno, predstavljajući sebe kao staloženog čuvara interesa Republike Srpske. Jasno je da se pokušava postaviti kao svojevrsni antipod Miloradu Dodiku, ali je dovoljno mudar ne odstupiti predaleko od zajedničkog, nacionalnog biračkog tijela koje je i jednom i drugom potrebno za pobjedu. Upravo iz tog razloga imamo priliku čuti kako su mu “mir i stabilnost” na prvom mjestu u njegovoj kampanji, i da će to narod prepoznati, ali da uprkos tome ne odustaje od interesa RS-a kao što su pitanje 9. januara kao državnog praznika. Na repliku voditeljice programa Duške Jurišić da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku da je taj datum protuustavan, Ivanićeva krinka staložene srpske opcije odjednom postaje nepostojana i gubi se u čudnoj mješavini nepoznavanja činjenica i neprihvaćanja istih. Zatim počinje braniti svoj stav tvrdnjom da se ta odluka ne odnosi na datum, već na zakon o Danu Republike Srpske. Jurišićeva ga oštro prekida u nekoliko navrata i ne dopušta da se razgovor o toj temi završi na dezinformacijama koje je Ivanić pokušao iznijeti u eter.

POLITIČKA DIHOTOMIJA MLADENA IVANIĆA: Ovo Ivanićevo balansiranje nacionalnog interesa RS-a na jednoj i lika staloženog političara od kompromisa na drugoj strani nastavlja se tokom ostataka razgovora. Na pitanje da li je glasao na izborima u Srbiji, kao što je to uradio Dodik, Ivanić kratko odgovara sa “ne”, a odmah zatim imao je potrebu da objasni kako je tad obilazio srpske spomenike na Kosovu i Metohiji. Na pitanje o trećem entitetu, odgovara kako nije za formiranje istog, ali taj odgovor odmah prati pojašnjenjem da ne želi pričom o trećem entitetu narušiti Dejton i ono što je RS njime dobila. Vrhunac ove njegove političke dihotomije je bila izjava kako će “braniti interese Republike Srpske, ali da neće nikoga vrijeđati”. Voditeljica Jurišić odlučno ovu izjavu prati riječima “to nije moguće“, te pojašnjava kako je nedavno napuštanje SDS-a od strane značajnih funkcionera pokazatelj da Dodikova psihološka taktika “bolji smo, najjači smo“ ima, očigledno, efekta. Ivanić na to trese glavom i ostaje pri svom nabrajanju broja glasova koje je imao prije četiri godine i tvrdnji da “narod neće prestati glasati za opoziciju samo zato što su je neki ljudi napustili“. Da li će se ova taktika Mladena Ivanića isplatiti u oktobru, ili će ipak prevladati, kako je on naziva, “galama” Milorada Dodika, ostaje da vidimo.

NIŠTA SE NEĆE PROMIJENITI: Jedan odgovor Ivanića je vrijedan posebnog osvrta, a odnosi se na pitanje koje je voditeljica Jurišić postavila u vezi s prosperitetom BiH. Pitala ga je na koji način planira da se bori za napredak države ukoliko bude u oktobru izabran, na šta je Ivanić odgovorio kako ne vjeruje da “ova generacija može suštinski promijeniti stvari u BiH“, misleći na dejtonski sistem koji trenutno imamo. Naveo je također da oni ljudi koji se isključivo bave tim “velikim“ pitanjima ništa suštinski ne mogu promijeniti. Izostao je, međutim, odgovor na pitanje mjera u vezi s prosperitetom. To je Mladen Ivanić izbjegao.

N1: Pressing – 14. mart 2018.

KOMPARATIVNO NOVINARSTVO: Tokom intervjua s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem, direktor i voditelj Pressinga Amir Zukić u nekoliko navrata je spomenuo intervju iz prethodne sedmice s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, osvrćući se na njegovo “nerviranje” na određena pitanja koja su mu bila postavljena. Iako Čović uistinu djeluje smirenije od svoga kolege iz Predsjedništva Izetbegovića, ova opaska Amira Zukića odnosila se na sasvim različit tip pitanja koja su postavljena. Izetbegović jeste reagirao burno na neka od pitanja, ali su ona bila više vezana za nepotvrđene optužbe upućene njemu i SDA, a ne za politiku. U trenutku kada Zukić pohvali Čovića kako djeluje pribrano i kako se “ne da isprovocirati”, razgovarali su o temi izbornog zakona na koji Čović ima spreman arsenal odgovora, tako da i nije za očekivati da se zbog njih “nervira“. Činilo se da je i Zukić to primijetio, pa je odlučio Čoviću postaviti pitanje o odlasku mladih iz države, formulirajući ga na isti način na koji je to uradio u razgovoru s Izetbegovićem. Pitao ga je “da li ga je stid“, na šta je Čović počeo pripovijedati kako “svaki dan razgovara s ljudima” i time izbjegao odgovoriti na pitanje. Zukić je na kraju besjede prešao na sljedeće pitanje, poštedjevši sugovornika popratnih pitanja.

Čović je tokom intervjua naglašavao bitnost demokratije u donošenju odluka i provođenju politika, ali je na pitanje da li će ikada neko iz reda manjina moći biti predsjednik, diplomatski rekao: “Dok je Dejtona, to je nepromjenjivo.” Ovakvo profinjeno usvajanje pojedinih aspekata demokratije, dok se drugi zanemaruju,  nedopustivo je i treba od strane novinara biti popraćeno ozbiljnom analizom. Pressing je, nažalost, ovaj put propustio priliku upravo to da učini.

BNTV: Crno na bijelo – 11. mart 2018.

ODGOVORNOST MEDIJA: Među glavnim temama u RS-u je i ove sedmice huškanje o mogućem atentatu koje je prenio javni servis RTRS i za čije prenošenje opozicija zahtijeva istragu i posvećenost MUP-a. Aleksandra Pandurović je u prilogu novinarke Tijane Milinković dala svojevrsni crash course o tome kako funkcioniraju portali koji spinuju vijesti u RS-u, te izrazila bojazan da je takva vijest plasirana upravo zbog toga što je “režim” Milorada Dodika u posljednjoj fazi i da nije teško zaključiti kako “sprema neki obračun”. Ove teške optužbe je ministar MUP-a RS-a Dragan Lukač odbacio te poručio kako “ne preporučuje nikome ko priprema ili razmišlja o bilo kakvim atentatima da to pokuša da uradi”. Dalje, tvrdi kako javnost nije uopće uzdrmana ovakvim vijestima i da ne postoji razlog tumačiti iste kao relevantne u kontekstu bezbjednosti u RS-u. S ovim se ne slaže poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a Nedeljko Glamočak, koji ukazuje na potrebu da se krene od motiva za širenje neprovjerenih informacija ovakve vrste putem javnih servisa, te kako MUP RS treba poduzeti prikladne mjere u rješavanju ovakvih problema. Crno na bijelo ovim prilogom otvara pitanje odgovornosti medija i pokušava prodrijeti u mehanizme funkcioniranja lažnih vijesti kao sve masovnije pojave. To što je u čitavu priču umiješan javni servis RTRS i savjetnik u MUP-u RS-a Predrag Ćeranić, čini potrebu za detaljnijim ispitivanjem još urgentnijom.

RTRS: Pečat – 15. mart 2018.

PUTIN, MITSKO BIĆE: Emisiju Pečat shvatiti kao relevantan politički komentar zahtijeva izuzetan napor. U samom uvodu prethodnog izdanja ovog programa mogli smo tako čuti hvalospjev ruskom predsjedniku i predsjedničkom kandidatu na predstojećim izborima u Rusiji Vladimiru Putinu, te kako bi “srpski narod i s jedne i s druge strane Drine glasao za njega da mogu”. Čemu ovakav komentar služi? Upustimo li se u analizu predsjedničkih izbora u Rusiji, jasno je da postoji paralela tamošnje (nepostojeće) opozicije i pokušaja vladajućih struktura u RS-u da isto političko ozračje stvore u medijima manjeg bh. entiteta. Da li će mitologizacijom Vladimira Putina RTRS-u i drugima to poći za rukom, ovisit će o medijskoj pismenosti građana BiH.

ATV: Apostrof – 9. mart 2018.

PARAVOJSKE I PARAOBAVJEŠTAJNE SLUŽBE: U žestokom razgovoru u Apostrofu pokušalo se doći do definiranja osnovnih izvora opasnosti za bezbjednost u RS-u. Tim povodom Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, suprotstavljen je Predragu Ćeraniću, dekanu Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci i autoru teksta koji je odjeknuo RS-om o navodnim pripremama za atentat. Mektić problem bezbjednosti vidi u širenju dezinformacija, dok Ćeranić pokušava akcent izvora opasnosti staviti na udruženje Asker i paradžemate u Federaciji BiH. Također, Ćeranić ostaje pri svojoj tvrdnji da je Aleksandra Pandurović ta koja je na konferenciji za novinare prva spomenula mogući atentat, ali i dalje nije prezentirao ikakve dokaze o kojoj se konferenciji radilo ni kada je održana. Na strani Ćeranića našao se treći gost Duško Vukotić, predsjednik udruženja “Veterani Republike Srpske“, koji je branio Srbsku čast od poistovjećivanja sa Askerima, te ušao s Draganom Mektićem u verbalni duel koji pred kraj nije imao dodirnu tačku s temom, nego se pretvorio u nabrajanje ratnih zasluga. Četvrti gost panela bio je Milanko Mihajlica, predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske, koji se složio s Mektićem da najveću prijetnju u RS-u predstavljaju dezinformacije i lažne vijesti. Tako je u prvih pola sata voditelj Vedran Škoro izgubio kontrolu nad svojom emisijom i gosti su vodili glavnu riječ po principu “ko je najglasniji, taj govori”.

PIŠTOLJI ILI PUŠKE: Razgovor o bezbjednosti ubrzo se sveo na stranačke principe, stepene odanosti RS-u ili BiH i opću političku klimu unutar manjeg bh. entiteta. Mektić je naoružavanje MUP-a Republike Srpske dugim cijevima okarakterizirao kao pretjerano, te naveo kako opravdanje za naoružavanje postoji zbog napada u Zvorniku, ali da bi razumno naoružavanje policajaca podrazumijevalo nabavku novih pištolja, a nikako dugih cijevi. Ćeranić se suprotstavio ovom stavu, ali nije pružio nikakve podatke koji su u vezi s nabavkom policijske opreme, nego je otvorio temu odlaska Borislava Bojića iz Kluba poslanika SDS, te razgovor usmjerio u tom pravcu. Ćeranić je procijenio da se opozicija raspada jer je SDS izgubio svoje principe, na šta je Mektić reagirao i kazao kako SNSD ne može govoriti o principima dokle god “kupuje poslanike” i “budućnost vidi samo u pozajmicama od MMF-a”. Interesantna replika iz svega ovoga stigla je od Vukotića koji je u jednom trenutku pohvalio Dodikovu “metamorfozu od zapadno orijentisanog političara do današnjeg pravog državnika”. Dodao je kako je takva politika upravo potrebna RS-u, te objasnio gledaocima da “korupcije i kriminala ima suvgdje”. Sva priča o bezbjednosti se tako raspala u dnevnopolitička i lična prepucavanja bez jasnog cilja.

 

PRESJEK

Političke emisije u prethodnoj sedmici imale su niz promašaja. BHT i ATV imali su potencijal sa svojim gostima otvoriti niz pitanja, ali ga nisu uspjeli iskoristiti. N1 je upao u zamku biti zadovoljen floskularnim i diplomatskim odgovorima, dok je RTRS nastavio graditi imidž režimskog medija. FTV je uspješno dekonstruirao političko lice Mladena Ivanića, dok je BNTV vješto definirao problem odgovornosti medija i lažnih vijesti u predizbornoj kampanji u BiH.

About The Author