Vijeće Evropske unije, u okviru hrvatskog predsjedanja, usvojilo je dokument “Zaključci o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja“. U okviru kulture i audiovizualne djelatnosti medijska pismenost bila je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja, koje je prepoznalo važnost te teme u modernom digitalnom svijetu.
“Zaključci o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja” zadržali su izvornu ideju hrvatskog predsjedavanja, koje je željelo ukazati na važnost sustavnog i strateškog pristupa medijskoj pismenosti, kao jednoj od ključnih kompetencija za život i rad u moderno doba, ali i jednom od glavnih rješenja u borbi protiv dezinformacija.
Na početku dokumenta konstatira se da su novi mediji i komunikacijske platforme promijenili društvene i komunikacijske odnose, utjecali na kulturne i kreativne industrije te promijenili medijski krajobraz i način na koji proizvodimo, distribuiramo i konzumiramo sadržaj.
Međutim, kako stoji u dokumentu, novo je doba uz brojne prednosti donijelo i sve veću količinu dezinformacija, manipulacija i govora mržnje. Ističe se i da je velika globalna kriza, kao što je pandemija koronavirusa, ukazala na važnost sistemskog pristupa razvoju medijske pismenosti i osnaživanju građana, kao i na potrebu za pouzdanim izvorima informacija i transparentnošću internetskih platformi.
Dokument zagovara potrebu razvoja modela cjeloživotnog učenja medijske pismenosti za sve generacije, te potiče kulturne ustanove na uključivanje u razvoj medijske pismenosti.
Također se ističe da bi mediji, posebno javni medijski servisi, trebali imati istaknutiju ulogu u projektima medijskog obrazovanja. Naglašeno je i da važnu ulogu mogu imati nacionalna regulatorna tijela za medije, koja mogu aktivno promovirati, organizirati i koordinirati aktivnosti u vezi s medijskom pismenošću.
Zaključcima je konstatirano i da nedostatak transparentnosti internetskih platformi i njihova primjena algoritama može pogoršati problem dezinformacija, ugroziti medijski pluralizam, te potaknuti senzacionalizam, ekstremni sadržaj i clickbait novinarstvo, kao i utjecati na javno mnijenje i potencijalno dovesti do polarizacije društva.
Stoga se Evropsku komisiju poziva da razmotri potrebu za učinkovitijim metodama za rješavanje problema dezinformacija, pri čemu transparentnost i odgovornost internetskih platformi treba biti ključno načelo.
Ukazuje se i da jačanje profesionalnog novinarstva, nezavisnih medija, istraživačkog novinarstva i medijskog pluralizma doprinosi zaštiti demokracije.
Komisija i države članice pozvane su i da podrže audiovizualnu industriju u razvoju kvalitetnog evropskog sadržaja i distribucijskih platformi, uzimajući u obzir ekonomske posljedice pandemije bolesti Covid-19 na audiovizualni sektor općenito.
Izvor: medijskapismenost.hr/Robert Tomljenović
