BHT1: Izbjegličke priče

22. – 28. novembar 2023.

PAKAO GAZE: Nakon što je 37 izbjeglica iz Gaze koje imaju naše državljanstvo ili su u srodstvu s bh. državljanima stiglo u BiH, njih 29 je smješteno u izbjeglički centar Salakovac kod Mostara. Posjetio ih je ministar Sevlid Hurtić, a tamo su bile i kamere BHT1. Priče o ličnim sudbinama onih koji su preživjeli pakao Gaze ilustrativno govore o svemu što se tamo dešavalo proteklih mjesec i po, te po kom principu su odvajani članovi porodica i ko je mogao dobiti dozvolu za evakuaciju, a ko ne. U prilogu se navodi da će trenutnim stanovnicima u Salakovcu biti osigurana i psihološka pomoć.

RUSKI KAMPOVI U RS-u?: Navodi ministra Zukana Heleza da u RS-u postoje ruski kampovi za vojnu obuku, i to u Rogatici i na Magliću, te da se sve odvija pod okriljem MUP-a RS-a dodali su novu vatru na ionako uzavrelu situaciju u BiH. BHT1 donosi reakcije iz dosta izvora, a za ovakve navode nam je svakako trebala i stručna analiza nekog vojnog eksperta te pojašnjenje ovakvih tvrdnji. Trebao je gledateljima i kontekst kako su nedavno zvaničnici SNSD-a pisali State Departmentu o postojanju sigurnosnog rizika u BiH, koja je „već dugo utočište radikalnih islamista“. Tvrdnje koje izazivaju uznemirenost građana bi na javnim servisima morale biti potkrijepljene argumentima, a ne samo izjavama koje unose razdor u javnost.

PEDOFIL NA SLOBODI: Zvuči nevjerovatno, kaže voditeljica Dnevnika BHT1, ali osuđeni pedofil iz Banje Luke trenutno slobodno šeta Hrvatskom, te još i gostuje na jednoj tamošnjoj televiziji. Ivica Mišković je osuđen na četiri godine zatvora zbog pedofilije, ali je uspio pobjeći iz suda. Detalje bijega je otkrio u gostovanju na televiziji Nova, a BHT1 donosi i šokantne podatke da ne postoji zahtjev za njegovo izručenje. Ovakvi slučajevi svakako ne ulijevaju povjerenje građana u aktivnu ulogu bh. pravosuđa.

Ocjena 7

FTV: Parlament nam prokišnjava

22. – 28. novembar 2023.

RATNI VIHOR PRIJE PRIMIRJA: Uoči primirja intenzivirani su napadi na Gazu, a FTV i dalje otvara svoje Dnevnike 2 svim detaljima koji se odvijaju na Bliskom Istoku i novim upozorenjima na uznemirujuće snimke. Naredni dani donose izvještaje o dostavi neophodne humanitarne pomoći, ali i priče o razmjeni civila – kako iz izraelskih zatvora, tako i talaca iz ruku Hamasa. Puno pažnje se posvećuje upravo pojedinačnim pričama onih koji se ponovo ujedinjuju sa svojim porodicama, neki od njih nakon mjesec i po provedenih u zatočeništvu Hamasa, a neki drugi nakon dugogodišnjeg boravka u zatvorima Izraela, najčešće bez ikakvog sudskog procesuiranja, već pod izlikom da su predstavljali opasnost po Izrael. Iznova se prezentiraju brojke o sve većem broju civila koji su ubijeni u izraelskim napadima na Gazu.

ZAŠTO SE PREMIJER RS-a BOJI PIKADA?: Kritički glasovi su pod pritiskom u RS-u – a evropski zvaničnici zaduženi za praćenje napretka BiH ka EU apeluju na povlačenje spornih zakona usvojenih u NSRS-u zbog pritisaka koje u svom sadašnjem obliku vrše na predstavnike medija i civilnog sektora. Represivna zakonska rješenja nas ne vode nikamo, a svakako ne u EU, jasna je poruka izrečena u Banjoj Luci  na konferenciji „Civilno društvo i mediji: Kritički glasovi pod pritiskom“. Njoj nije prisustvovao premijer RS-a Radovan Višković, a medijima je i slikovito opisao zašto nije. „Na pitanje zašto nije išao na diskusiju o medijskim slobodama, ovako je odgovorio: ‘Zato što je iza meta i pikado. Znate ko je to koristio? Izvinite, ako ne znate, onda niste dobar novinar. Malo vidite u kom rovu su se nalazile slike i taj pikado.’“ (Višković je u neemitovanom dijelu izjave dodao i sljedeće u nastavku rečenice:  „… u tom rusko-ukrajinskom sukobu i koga su ti i ko su ti koji su gađali te, to, ljudi morate malo neke stvari da posmatrate šire.“) Ipak, ostaje nejasno kakve veze imaju pikado, Ukrajina te medijske slobode u RS-u, a ni izvještač iz Banje Luke se nije potrudio pojasniti.

A ŠTA KAD PROKIŠNJAVA KROV U PARLAMENTU?

Novinarka Mima Golubić nam donosi jedan osvježavajući pogled na rad Federalnog parlamenta – u kojem prokišnjava krov, a u najavi samog priloga se navodi kako su „vremenske neprilike presudile radu“ ove institucije. Prokišnjava li samo krov ili krov vladajuće većine ima pukotine – pita se reporterka Golubić, te navodi kako je sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH otkazana iz sigurnosnih razloga, kako se na zastupnike ne bi srušio krov sale. Vladajuća većina od plafona je spašena, ali ne i od salve kritika iz opozicije. Neobičan prilog koji donosi pregled dešavanja iz zastupničkih klupa, ali kroz jednu posebnu prizmu donosi i detalje o tome šta je sve od zakonskih rješenja na čekanju dok krov sprečava zastupnike u radu. I trebaju li čekati bolje vremenske prilike.

Ocjena 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obilježen je Dan državnosti BiH, dostojanstveno kako i priliči prazniku – na oba servisa, s nezaobilaznim porukama kako se slavi u samo jednom dijelu države, a po prvi put će, kako smo informisani u dnevnicima, postati upamćen i po tome da su Banja Luka i Mrkonjić Grad (mjesto održavanja prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a) zabranili obilježavanje ovog praznika. Na FTV-u propituju kako je moguće da je Banjoj Luci sigurnost bila upitna za državni skup, ali ne i onaj protiv nje. Zvaničnici BiH, federalni premijer i ministar vanjskih poslova BiH bili su u Banjoj Luci, gdje su dočekani uzvicima neodobravanja onih koji Dan državnosti BiH ne smatraju svojim praznikom. Sve je popraćeno detaljima na oba servisa, a FTV pravi iskorak prilogom odmah nakon izvještaja o svim prazničnim aktivnostima, praveći poveznicu s aktuelnom situacijom na Bliskom Istoku. Najava je glasila: „Dok naša zemlja slavi Dan državnosti, Palestinci, službeno bez države, očekuju oslobođene taoce. Primirje krhko, rat u pauzama i po volji Izraela.“

Plus sedmice

BHT1

Zabrana obilježavanja Dana državnosti u Mrkonjić-Gradu donosi i poseban prilog na BHT1. Tužno i problematično, tako opisuje ovakvu situaciju historičar Dragan Markovina, a iz SUBNOR-a BiH odluku nazivaju sramnom. Težinu priloga daje i gostovanje historičara Predraga Loze, koji donosi i objašnjenje kako ne treba ništa nametati na teritoriji RS-a, te da ZAVNOBiH nije Dan državnosti. Ovakvi različiti pogledi na prošlost otvaraju prostor za razumijevanje drugačijih stavova, osim što svakako treba dodati kako postoje dokazi da se Dan državnosti BiH već 80 godina veže upravo za zasjedanje ZAVNOBiH-a.

FTV

U novu godinu ulazimo s poskupljenjima, i to vjerovatno lančanim – nakon najave povećanja cijene električne energije za privredne subjekte. U Dnevniku FTV-a se upozorava na interes javnosti i da li će se ovo poskupljenje prelomiti preko leđa građana; tu je i federalni premijer, koji govori o najjeftinijoj cijeni struje u regiji – izuzimajući Crnu Goru, ali  poslodavci i ekonomisti su svjesni da će građani, sigurno, biti pogođeni novim cijenama, iako se one direktno na njih ne odnose. Dobar prilog koji nam donosi projekciju o tome šta možemo očekivati u narednoj godini.

Minus sedmice

BHT1

U Dnevniku BHT1 emitovana je priča o tome da su ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon potpisali finansijske sporazume ukupne vrijednosti 138,4 miliona eura, koji se odnose na zaštitu životne sredine i zdravstveni sektor. Prilog donosi izjavu ministra Amidžića kako se radi o sredstvima odobrenim pod povoljnim uslovima, te na period od 18 godina, uz pet godina grejs perioda. U interesu je javnosti da se donesu informacije o tome kakvi su to povoljni uslovi, a ujedno se podsjeti i na sve obaveze koje naša država ima prema svjetskim finansijskim institucijama. A to nismo saznali.

FTV

Sebija Izetbegović smijenjena s mjesta direktorice KCUS-a, a torakalni hirurg Alen Pilav novi je vršitelj dužnosti direktora ove institucije. Je li kadar SDP-a trajno ili privremeno rješenje – otvara pitanje prilog o epilogu višemjesečnih napora da se sa čelne pozicije smijeni gospođa Izetbegović. Prilogu, u kojem jeste prezentirana biografija novog v. d. direktora, nedostajao je kratki intervju o planovima koje novi čelnik KCUS-a ima i hronološki pregled svih dešavanja i poslijeratnih direktora ovog kliničkog centra te u kakvim su uslovima ostavljali instituciju koja predstavlja temelj bolničkog liječenja naše zemlje.