HAYAT TV: Sve o izborima u Turskoj

25. – 31. maj 2023.

IZBORI U TURSKOJ: Kao i u prvom krugu predsjedničkih izbora u Turskoj, Hayat je i u drugom napravio dobar posao donoseći relevantne informacije i javljanja  saradnika iz ove zemlje. Svjesni interesa svojih gledatelja za ovu temu, na Hayatu su pratili i stanje uoči izbora, donosili očekivanja od njih, pažnju posvetili eventualnim prognozama razvoja događaja u slučaju pobjede svakog od dva kandidata, prenijeli pisanje provladinih i opozicionih medija, ispratili izborni dan, da bi nakon izbora obratili pažnju na očekivanja i zadatke koji stoje ispred starog/novog predsjednika. Ovo je primjer kvalitetnog, sveobuhvatnog ali jasnog i konciznog praćenja određene teme na način na koji bi vrijedilo pratiti i svaku drugu koja zanima gledatelje.

SIGURNOST NA CESTI: Smrt mlade doktorice Azre Spahić, koju je u Sarajevu usmrtio vozač pod utjecajem alkohola, vijest je koja je obilježila vikend u većini medija u državi, pa tako i u Vijestima u 7 Hayat TV-a. Nakon što je u subotu izvijestila o detaljima tragedije, a u nedjelju imala uključenje uživo s protesta koji su održani ovim povodom, u ponedjeljak je televizija Hayat emitirala prilog o najavljenim mjerama za poboljšanje sigurnosti u saobraćaju koje su bile na dnevnom redu vanredne sjednice Vlade Kantona Sarajevo dan ranije. U petominutnom prilogu data su mišljenja eksperata o ovim mjerama, a mjere su sagledane analitički i stručno, te uz neke prijedloge za poboljšanje, što se može ocijeniti kao i više nego dobrodošao pristup.

SJEVER KOSOVA: Iako je Hayat generalno nesklon posvećivanju pažnje dešavanjima u regionu, prošlosedmična zbivanja na sjeveru Kosova praćena su dosljedno i s velikim interesovanjem. Napetost u sjevernim kosovskim općinama je čak bila i uvodna vijest u petak, a vrijedi primijetiti i kako joj je tu dat zaslužen primat u odnosu na masovni miting koji su istog dana u Beogradu održale pristalice predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, na čemu su neki drugi mediji zadržali fokus.

Ocjena: 4

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Kako tumačiti Dodikovu posjetu Putinu?

25. – 31. maj 2023.

APOLOGETIKA MILORADA DODIKA: Razumljiva je naklonost RTV HB-a trenutnoj vladajućoj koaliciji u državi, razumljivo je da dosta prostora dobija kritika stranaka koje su otišle u opoziciju, razumljivo je čak i da bi kao dio nove koalicije kritike mogao biti pošteđen i Milorad Dodik, ali razumnom gledatelju je vjerovatno teško bilo za očekivati otvorenu apologetiku njegove posjete Moskvi i uručivanja odlikovanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U Dnevniku od subote (26. maj) je tako naglašeno mišljenje političkog analitičara Milana Sitarskog koji je ustvrdio kako ova posjeta i ovo odlikovanje „nema neku realnu političku težinu, nego je više riječ o simboličkim potezima“. Ukoliko posjeta iz međunarodnih odnosa izopćenom ruskom čelniku i odlikovanje čovjeka čija vojska trenutno vrši agresiju na susjednu državu i čini ratne zločine koje istražuje međunarodni sud „nemaju realnu političku težinu“, bilo bi svakako zanimljivo saznati šta je to što bi je moglo imati.

VLADA HNK: Formiranje nove vlade u Hercegovačko-neretvanskom kantonu se pretvara u političku trakavicu čiji se kraj najavljuje svako malo. Jedino što je sigurno jeste da će HDZ i HDZ 1990 biti u njoj i da se vrše pregovori s predstavnicima SDA i Trojke. U svojoj centralnoj informativnoj emisiji RTV HB redovno izvještava o sastancima stranačkih/koalicionih delegacija i najavljuje skoru odluku o formiranju vlade, ali se može zamjeriti to što nema ama baš nikakvih opširnijih informacija o samom sadržaju pregovora niti jasno iskazanog interesa da se to prenese gledateljima koje bi zasigurno zanimali detalji o ponudama i opcijama koje su na stolu.

ŽELJANA ZOVKO O IPA-i III: U Mostaru je boravila europarlamentarka i izvjestiteljica za najnoviji instrument pretpristupne pomoći EU Željana Zovko, te je na Mostarskom sveučilištu održala predavanje o provedbi Instrumenta pretpristupne pomoći IPA III u Bosni i Hercegovini. Iako je Zovko poznata po čestom zalaženju u javni prostor radi drugih tema, ovog puta je poentirala na kritici vlasti u BiH zbog slabog angažmana na korištenju pretpristupnih fondova, jasno locirajući probleme u njihovoj implementaciji i potencirajući šanse koje ovi fondovi pružaju. Uistinu rijedak primjer u našem javnom prostoru kako osoba poznata po kontroverznoj retorici ima puno toga za reći kad govori o stvarnom poslu kojim se treba baviti.

Ocjena: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA

Bez nekog iznenađenja se nastavljaju simpatije RTV HB-a prema novoj vlasti, a Hayat TV-a prema novoj opoziciji. To se ogleda i u sitnim detaljima, pa tako u prilozima sa obilježavanja godišnjice masakra na tuzlanskoj Kapiji RTV HB izjavu uzima od novog premijera Nermina Nikšića (SDP), dok je Hayatov mikrofon bio ispred potpredsjednika FBiH Refika Lende (SDA). Jednako tako, dok u vijestima o povećanju penzija Hayat ne propušta spomenuti zasluge stare vlade, RTV HB naglašava kako je vlada na odlasku planirala povećanje isplatiti s julskim penzijama, dok je nova vlada to pomjerila na maj. U suštini, penzije su se redovno usklađivale već šest puta u posljednjih godinu dana, i, koliko god to mediji zaboravljali napomenuti, za rast penzija su ipak najzaslužniji sami građani koji Federaciji uplaćuju više novaca nego ikada ranije.

Obje televizije su nastavile ogroman dio programa posvećivati godišnjicama/obljetnicama dešavanja iz rat(ov)a, što niko razuman ne može zamjeriti (mediji imaju apsolutno pravo posvetiti dio programa njegovanju kulture sjećanja i odrediti koliki će taj dio biti), ali stoji primjedba od ranije kako je minutaža posvećena događajima iz prošlosti u grubom nesrazmjeru s onom koja se bavi aktuelnim dešavanjima i kako to devastira informativnu dimenziju centralnih informativnih emisija.

Rijetke su teme gdje se podudara interesovanje RTV HB-a i Hayata; jedna od njih je početak primjene zakona o ograničavanju pušenja u FBiH, što je rijedak slučaj da gledatelj-namjernik koji će pogledati dnevnik obje televizije dobije dojam kako građane Federacije bez obzira na etničku pripadnost ipak tu i tamo muče isti problemi. Takvim problemima je RTV HB ove sedmice posvetio više pažnje nego Hayat, pa su se mogli vidjeti zanimljivi prilozi o platežnoj moći penzionera, inicijativi za ukidanje PDV-a na doniranu hranu te spekulacijama o podizanju kamatnih stopa u bankama. S druge strane, Hayat je više vremena odvojio za vijesti iz svijeta, koje u programu RTV HB-a ove sedmice nisu postojale.

Plus sedmice

HAYAT TV

Iako u svojoj centralnoj informativnoj emisiji Hayat TV obično ne daje puno prostora aktivnostima i izjavama političara iz aktualne vladajuće većine, njegovi urednici i novinari su pokazali kako itekako znaju prepoznati situacije u kojima se potrebno izdići iznad takvog pristupa. U nekim budućim analizama će se obratiti pažnja na minutaže koje dobijaju razni političari, ali na osnovu dosadašnjeg praćenja se može reći kako dužnosnici iz SDP-a poput Denisa Bećirovića ili Zukana Heleza nisu među onim koji se najfrekventnije pojavljuju u Vijestima u 7. Ali, teme poput prelijetanja NATO bombardera preko BiH ili haške presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću su jasno prepoznate kao one od državne važnosti, u kojima se valja izdići iznad dnevne politike i dati prostor relevantnim političarima bez obzira na njihovu stranačku pozadinu.

RTV HB

Najjača tačka Dnevnika RTV HB-a ove sedmice bili su mini-istraživački prilozi, što je forma koja novinarima ove kuće jako dobro leži. Gotovo svaki dnevnik u zadnjih sedam dana imao je po jedan takav prilog, poput onog o upotrebljivosti dokaza prikupljenih putem aplikacije Sky (četvrtak), mogućem povećanju kamatnih stopa (petak), pravima demobiliziranih branitelja na egzistencijalnu naknadu (subota), ukidanju PDV-a na doniranu hranu (nedjelja) ili platežnoj moći penzionera (ponedjeljak). Sigurno je da bi ovi prilozi imali mjesta i na televizijama sa znatno većim resursima, zahvaljujući dobrom novinarskom radu i trudu.

Minus sedmice

HAYAT TV

Nakon što je u prethodnoj analizi zapaženo poboljšanje kvaliteta Hayatovih dnevnika te istaknuto povećanje kvantiteta informacija i dinamičnosti emisija, ove sedmice smo ponovo gledali Vijesti u 7 sa manjom količinom informacija, manjim prosječnim brojem priloga i njihovom dužom minutažom. Mogući argument kako je razlog za to više javljanja sa terena uživo ne stoji jer je i u prethodnoj sedmici bilo dosta uključenja sa poplavljenih područja, ali je kvalitet dnevnika bio veći. Za nadati se da će Hayatovi dnevnici biti bliže onom standardu iz sedmice 18. – 24. maja jer nema sumnje da sposobnost za to postoji.

RTV HB

Ne samo minus nego i prava mrlja mora stajati kod načina na koji je RTV HB donio izjavu predsjednika HDZ-a Dragana Čovića o izgradnji muzeja HVO-a na lokalitetu Heliodrom, u kojoj je Čović izrazio žaljenje što je „postojala potreba za mjestima“ gdje je „bilo onih koji su morali biti lišeni svoje slobode i na različit način imati životnu ugrozbu“. Uz maksimalno razumijevanje za situacije kada čak ni javni mediji ne mogu zadržati nepristranost kao jedno od pet temeljnih načela etičnog izvještavanja, humanost kao još jedno od tih načela ipak nikad ne smije biti dovedena u pitanje – Treća i Četvrta ženevska konvencija su prilično jasne kada je riječ o potrebama za lišavanjem slobode u ratu, ko god da o njima govori.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.