FTV: NEDOUMICE O GLASANJU U PREDSJEDNIŠTVU BIH
28. januar 2026. – 03. februar 2026.
ODLUKE PREDSJEDNIŠTVA BIH (NE)MOGUĆE BEZ Ž. CVIJANOVIĆ?: U dnevniku FTV prošle sedmice objavljena je priča o inicijativi za izmjenu sastava Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Ova, Dejtonskim sporazumom formirana institucija, trebala bi imati tri domaća i dva međunarodna člana, ali su strani članovi iz rada komisije isključeni prije desetak godina. Tad je i izmijenjen i način odlučivanja, pa je za sve odluke potreban konsenzus domaćih članova. Prije 15-ak dana, vidjeli smo u prilogu FTV da je član Predsjedništva BiH Denis Bečirović predložio odluku kojom se u sastav komisije vraćaju strani članovi. Autor priloga navodi da je odluku podržao Bečirović, a protiv je glasala Željka Cvijanović. Dalje se navodi da je sve mogao završiti treći član kolektivnog šefa države i aktuelni predsjedavajući Željko Komšić potpisivanjem ove odluke. U prilogu ne stoji kako je glasao Komšić, ali stoji da nije potpisao odluku. Iako se u jednoj rečenici pominje da komisija sad odlučuje kao državno Predsjedništvo, a to je konsenzus, u nastavku priče ta se činjenica izgubila. Poznato je da Predsjedništvo BiH odluke u većini slučajeva donosi konsenzusom, osim za ona koja idu na potvrdu u parlament. Ovo je odluka koja ne ide u parlament, pa je pitanje da li je za njeno usvajanje potreban konsenzus. Iz drugih medija saznali smo da dio stručnjaka tvrdi da se ova odluka može usvojiti većinom glasova, dok drugi tvrde da je konsenzus potreban. U prilogu nismo čuli stručnjaka koji bi sve navedeno objasnio, ali jesmo tvrdnju autora da je predsjedavajući Predsjedništva BiH mogao svojim potpisom okončati proceduru. Uz to, i u ovom, kao i u mnogim drugim prilozima, autor je izmiješao činjenice i komentare, a prilog završava vlastitom ocjenom i vrijednosnim sudom, što nije u skladu s novinarskim standardima.
POVRATAK U KULA GRAD: U Kula Grad po okončanju agresije na Bosnu i Hercegovinu vratio se značajan broj njegovih prijeratnih stanovnika. Ovo mjesto godinama je važilo za jednu od uspješnijih povratničkih priča, pa je, primjerice, tamošnju osnovnu školu pohađalo oko 160 učenika. Danas ih je četvero. Kako je broj stanovnika ovog mjesta, nedaleko od granice sa Srbijom, značajno opao, saznali smo u vrlo pristojno urađenom prilogu emitiranom u dnevniku FTV. Ukratko, stanovnici su se vratili, obnovili svoje kuće i imanja, ali onda je izostala dovoljna podrška za održivi povratak. Posla nije bilo, pa su, kako kaže jedna od sagovornica u prilogu, počeli odlasci. Mladi su odlazili na školovanje u druga, veća mjesta, a sve više ih je tamo i ostajalo. Skoro tri desetljeća nakon povratka broj stanovnika ovog mjesta je značajno manji, a u kućama ostaju uglavnom stariji. Ovaj prilog je dobar primjer kako se velike političke priče, a povratak i odlazak mladih zbog loše ekonomske situacije to svakako jesu, mogu ispričati na jednostavan način baziran na tzv. ljudskim primjerima. Mediji, a posebno javni servisi, češće bi trebali imati priče poput ove.
OTKAD JE SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA STRANKE VIJEST!?: Predsjedništvo HDZ BiH zasjedalo je protekle sedmice u Mostaru. Sjednice najvišeg operativnog stranačkog organa uobičajena su praksa u političkom životu i same po sebi nisu vijest. Vijest može biti neka odluka tog stranačkog organa ili stav o aktuelnoj temi ako ranije nije izrečen, ali prošle sedmice ni toga nije bilo na sjednici Predsjedništva HDZ BiH. Unatoč tome, FTV je pripremila i emitirala cijeli prilog u kojem smo mogli čuti dobro poznate stavove predsjednika ove stranke Dragana Čovića o nizu tema. Govorio je Čović o izbornom zakonu, posjetama Briselu i Berlinu, izboru kandidata ove stranke za člana Predsjedništva BiH i nije rekao ništa novo, osim ako vijest nije to da će kandidatkinja ili kandidat ove stranke za kolektivnog šefa države biti objavljeni početkom proljeća. Mediji, a posebno javni emiteri, svakako trebaju pratiti rad političkih stranaka i trebali bi težiti balansu u zastupljenosti predstavnika vlasti i opozicije, jer je to javni interes. Ali raditi priču jer je zasjedalo neko stranačko tijelo ne predstavlja javni interes.
Ocjena: 6
BHT1:Između pravosudnih zastoja, javne sigurnosti i zakonodavnih propusta
28. januar 2026. – 03. februar 2026.
SUĐENJE ZA UBISTVO SARAJEVSKIH POLICAJACA: Vrhovni sud Federacije BiH uvažio je žalbe odbrane optuženih za ubistvo dvojice policajaca i naredio ponovno suđenje u tom postupku. Vijest o tome objavljena je protekle sedmice, a BHT1 uradio je sasvim pristojnu analizu dosadašnjeg postupka. Stručnjaci koji su bili sagovornici u ovom prilogu objasnili su da se žalbe uglavnom uvažavaju zbog proceduralnih propusta u samom postupku, dok predstavnici sindikata policije izražavaju bojazan da bi optuženi mogli biti pušteni iz pritvora te to iskoristiti kako bi pobjegli iz BiH. Poznato je da se veliki broj osoba koje su optužene za niz krivičnih djela u BiH nalazi u susjednim zemljama koje ih odbijaju izručiti. Svi aspekti ovog slučaja istraženi su u ovom prilogu te je gledaocima ponuđeno sasvim dovoljno jasnih i preciznih informacija na osnovu kojih mogu formirati jasnu sliku o sporosti sudskih procesa, posljedicama i mogućem namjernom odugovlačenju tih procesa, kao i o uznemiravanju javnosti kad se sve ovo dešava u procesu koji se odnosi na ubistvo policajaca na dužnosti.
PROBLEMI S LASERSKIM IGRAČKAMA: BHT1 kontinuirano nastoji raditi priloge o problemima s kojima se svakodnevno suočavaju građani i koji utiču na njihove živote. Jedan od takvih priloga emitiran je prošle sedmice, a odnosi se na povlačenje s tržišta više od stotinu igračaka s laserima jer je utvrđeno da bi mogle dovesti do oštećenja vida djece. Odluka nadležnih institucija o zabrani prodaje ovih igračaka, čuli smo u prilogu, uslijedila je nakon analize i nakon što je utvrđeno moguće štetno dejstvo. Autor priloga obradio je sve segmente ove priče, objašnjavajući šta su uopće laseri, kako se koriste u igračkama, navodeći nekoliko primjera iz susjednih zemalja u kojima je korištenje ovih igračaka dovelo do oštećenja očiju kod djece. Iako se može činiti da ova tema i nije toliko značajna, činjenica je da ovakve priče trebaju biti sastavni dio informativnog programa svih medija, a posebno javnih emitera. Poznato je da je uloga medija, osim da informišu, i edukacija. Priče poput ove zadovoljavaju oba elementa. Dakle, svi koji su gledali ovaj prilog dobili su dovoljno informacija o problemu upotrebe lasera u igračkama, mogućim posljedicama i reakciji nadležnih institucija, ali su imali i priliku da se dodatno educiraju.
POVLAČENJE ZAKONA: Ana Trišić Babić, vršiteljica dužnosti predsjednice bh. entiteta RS, nedavno je odbila potpisati ukaz o objavi tri zakona koje su ranije usvojile entitetska vlada i skupština. Razlozi za ovu odluku isti su ili slični razlozima koje su u javnosti iznosili stručnjaci i predstavnici opozicije u periodu usvajanja ovih zakona u vladi i skupštini. Ukratko, zakoni su loše urađeni, teško provodivi i njihova primjena pogoršala bi stanje u oblastima na koje se odnose. U prilogu BHT1 analizirani su razlozi zbog kojih je vršiteljica dužnosti predsjednice bh. entiteta RS odbila potpisati i na objavu u Službeni glasnik poslati ove zakone. Dodatno, u prilogu je obrađen i aspekt uloge zastupnika u entitetskoj skupštini koji su, unatoč velikom broju upozorenja da se radi o lošim zakonskim rješenjima, glasali za njihovo usvajanje. Sagovornici se slažu da zastupnici uglavnom glasaju po stranačkom diktatu ili po inerciji, vjerujući da je sve što predloži vlada dobro i da treba biti usvojeno. To u praksi znači da zastupnici zanemaruju svoju ulogu, jer bi skupštine trebale biti svojevrsni kontrolni mehanizam rada vlada te bi trebalo biti potpuno uobičajeno da i zastupnici vladajuće većine amandmanima popravljaju predložene zakone. U konačnici, upravo su zastupnici direktno izabrani od građana i trebali bi primarno voditi računa o njihovim interesima. Ovaj prilog dobar je primjer novinarskog rada koji ukazuje na anomalije u političkom sistemu koji rezultira time da imamo loša zakonska rješenja.
Ocjena: 8
KOMPARATIVNA ANALIZA
Uobičajeno je da BHT1 i FTV prate iste događaje i rade slične priče. To je i očekivano jer pokrivaju isti prostor i obraćaju se, manje-više, istom auditoriju. Prošle sedmice oba su emitera radila priloge koji su nastavak priča o istrazi italijanskog tužilaštva o tzv. Sarajevo safariju. Povod je bila odluka Gradskog vijeća Sarajeva da se pridruži krivičnom gonjenju osoba koje su organizovale i omogućavale stranim državljanima da snajperima tokom opsade ubijaju građane Sarajeva, kao i osoba koje su sudjelovale u ovim monstruoznim aktivnostima. Oba emitera nastojala su donijeti nove elemente ove priče, ali i ukazati na to da domaće pravosuđe ne radi skoro ništa na procesuiranju ovog, ali i niza drugih slučajeva ratnih zločina. BHT1 i FTV protekle su sedmice tretirali i zahtjev udruženja žrtava za smjenu glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića, upravo zbog sporog procesuiranja slučajeva ratnih zločina.
BHT1 i FTV, kao što smo naveli, pokrivali su uglavnom iste događaje, poput još jedne neuspješne sjednice Doma naroda Parlamenta BiH ili protesta prevoznika koji su obustavili teretni saobraćaj na graničnim prelazima. Izvještavanje o ovim događajima bilo je uglavnom isto ili slično, preneseni su zahtjevi prevoznika, reporteri su se javljali s graničnih prelaza, a objavljeni su i podaci o posljedicama po domaću ekonomiju. Ono po čemu su se razlikovala izvještavanja protekle sedmice jeste pristup pričama koje imaju određeni stepen aktuelnosti, ali se mogu tretirati na različite načine. Primjerice, FTV je uradila dug i iscrpan prilog o zakonu o radu koji je pripremilo i Vladi uputilo resorno ministarstvo. Ministar Adnan Delić dobio je prostor da objasni većinu novina koje donosi ovaj zakon, a prilog je koncipiran na način da prvo ministar govori o jednom određenom segmentu, zatim idu stavovi sindikata i poslodavaca, pa potom ministar odgovara na njihove primjedbe. BHT1 uopće nije posvetio ovakvu pažnju ovom zakonu, a razlog je vjerovatno to što je ovo prvi korak u proceduri usvajanja zakona koji uvodi značajne novine u ovoj oblasti.
Razlika u pristupu dva emitera bila je vidljiva i u pokrivanju okupljanja predstavnika Evropske narodne stranke u Zagrebu. FTV je dva dana vrlo detaljno izvještavao o ovom događaju, dok je BHT1 objavio vijest i izjave.
Plus sedmice
FTV
Kako je Srbija od zemlje u kojoj se održalo pet vanrednih izbora stigla do zemlje čiji predsjednik Aleksandar Vučić, unatoč velikim protestima koji traju duže od godinu dana, i dalje ne želi raspisati izbore, saznali smo u dosta dobrom prilogu emitiranom u Dnevniku FTV. Odgovor je u promjeni raspoloženja glasača: ranije je Vučić izbore raspisivao jer je bio siguran u pobjedu, a danas ih izbjegava jer se plaši rezultata.
BHT1
Državnu agenciju za kontrolu zračnog prometa BiH napustilo je više kontrolora leta jer su nezadovoljni primanjima koja su, kako smo čuli u prilogu BHT1, nedavno povećana za 25 posto. Unatoč tom povećanju, njihova primanja i dalje su manja od primanja kolega iz susjednih zemalja. Prilog je obuhvatio sve aspekte ovog problema, uključeni su svi relevantni sagovornici.
Minus sedmice
FTV
Prošle sedmice Vlada FBiH odobrila je poskupljenje gasa u tom entitetu za skoro četiri posto. U danu kada je odluka donesena, to nije bila vijest vrijedna objave u Dnevniku FTV. Nekoliko mjeseci ranije, kada je odobreno smanjenje cijene gasa za nešto više od jedan posto, to je bila vijest kojom je otvoren Dnevnik FTV.
BHT1
BHT1 kontinuirano izvještava o globalno važnim događajima, što je ispravno i očekivano. Prošle sedmice, kao i mnogo puta ranije, državni javni emiter uopće nije posvetio dovoljnu pažnju pričama iz regije. Primjerice, sukob gradskih vlasti Zagreba i državnih vlasti Hrvatske o dočeku rukometne reprezentacije te zemlje, na kojem bi trebao pjevati Marko Perković Thompson, poznat po radikalnim desničarskim stavovima, u centralnoj informativnoj emisiji nije adekvatno tretiran. Objavljena je kratka vijest i dvije izjave.
