FTV I BHT1: Šta sve krijemo kada kažemo migrantska kriza?

PLUS SEDMICE

FTV
Izvještaj s protesta podrške skupu “Pravda za Dženana”. Cjelovit prikaz s efektnim podsjećanjem na slučaj.
BHT1
Dnevnici su pokrivali raznovrsnije teme, kao što je, recimo, odlaganje medicinskog otpada.

MINUS SEDMICE

FTV
Obrada humanitarne krize u kojoj se našlo hiljade ljudi u Krajini.
BHT1
Prevladao je utisak da su se razmjere humanitarne katastrofe u Krajini mogle prikazati vjerodostojnije.

FTV I BHT1: Šta sve krijemo kada kažemo migrantska kriza?

U kratkom hodu od Ivan-sedla, gdje je policija branila ulaz migrantima, do Izačića, gdje se građani okupljaju kako bi glumili policiju, nestala je gotovo sva medijska zabrinutost. Da je drugačije, u prvom planu bi bila humanitarna, a ne migrantska kriza

FTV: Ugodna hladovina anonimne odgovornosti

17. – 23. juli 2017.

MIGRANTSKA, ALI NE I HUMANITARNA KRIZA: U svom znamenitom govoru, sad već prije pet godina, papa Franjo je prilikom posjete ostrvu Lampeduza upozorio sa čim se suočavamo dok rijeke nevoljnika u potrazi za boljim životom zapljuskuju obale zapadnog svijeta. U tom obraćanju, koje je dijelom bilo predvidivo kako jedan vjerski poglavar poziva na milost i razumijevanje vjernika, izrečena je i bitna opaska koju je izdvojio sociolog Zygmunt Bauman. Papa nas je prozvao sve za odgovornost, ali je markirao “okrutnost u srcima svih onih koji u anonimnosti donose društveno i ekonomski važne odluke kojima se otvaraju vrata tragedijama poput ove”, misleći tu na zbijeg miliona ljudi kojem svjedočimo. U protekloj sedmici naši vlastodršci su bili u debeloj anonimnosti svojih odluka. Oni nisu odgovorni za nastanak tragedije, ali sada sudjeluju u njoj. Zajedno sa svima nama, ali i sa političkom odgovornošću koju imaju. Ta odgovornost je bila u ugodnoj hladovini jer je naše javne televizije nisu znale ili je nisu htjele napasti. FTV je izvještavajući iz Bihaća sve vrijeme govorio o “migrantima”, “migrantskoj krizi”, a puštane su izjave zvaničnika koji problem tretiraju kao nerješivo tehničko pitanje.

Problemu se nije prilazilo drugačije nego kao vijesti u kojoj se samo razmatra pitanje (privremenog) smještaja migranata. Nisu korišteni nazivi izbjeglice ili azilanti, iako se u izvještajima nevladinih organizacija pominju i ovi termini. Političari nisu pozivani na odgovornost, npr. upornim insistiranjem da odgovore na pitanje zašto konačno ne omoguće zbrinjavanje svih ljudi koji borave u našoj zemlji. Javnosti nisu prikazane razmjere humanitarne krize s kojom se suočavaju izbjeglice, azilanti i migranti u Unsko-sanskon kantonu, iako je u isto vrijeme grupa nevladinih organizacija upozorila da hiljade ljudi živi u neuslovnim okolnostima dok krajiške opštine i gradovi odbijaju ukazati gostoprimstvo. Urednica Edina Šečerović je u srijedu koristila termin “migrantska kriza”, ali ne i “humanitarna kriza”, a sva pažnja je bila na lokalnim političarima koji su se takmičili u prebacivanju odgovornosti s lokalnog na državni nivo.

PRAVDA ZA DŽENANA: Urednica Antonija Avram otvorila je Dnevnik 2 javljanjem s protesta podrške ocu nastradalog Dženana Memića, čija pogibija još nije razjašnjena. FTV je skupio stavove svih strana i pristojno obradio slučaj koji je dobio novi zaplet u svjetlu nedavno donijete sudske presude kojom su oslobođena lica koje tereti Tužilaštvo.

IZDVOJENO:

Tijekom cijele sedmice prvi policajac Unsko-sanskog kantona Anel Ramić potpisivan je kao “ministar MUP-a USK”. Ako se u početku moglo činiti da se radi o slučajnoj grešci, nakon što se stvar ponovila nekoliko puta jasno je bilo da posrijedi nije tek omaška. Istu grešku je činio i BHT1.

OCJENA: 5

 

BHT1: I dalje bez ekonomskih vijesti

17. – 23. juli 2017.

SLIČNO KAO I FTV UZ BITNU RAZLIKU: BHT1 je početkom sedmice slično obradio migrantsku krizu kao i FTV. Govorilo se ponajviše o “premještanju migranata” i odbijanju opštinskih vlasti da im ustupe na korištenje predložene prostorije. Ali nekoliko dana kasnije, u Dnevniku 2 Željane Mehmedike (nedjelja) prikazani su i katastrofalni životni uslovi u kojima borave ovi ljudi. Istina, prikaz je trebao biti i duži kako bi se skrenula pažnja javnosti.

KAKO IZGLEDA POZITIVAN PRILOG? U nedjelju BHT1 sumira odjeke nedavno završenog Svjetskog prvenstva u nogometu koje je obilježio uspjeh naših zapadnih susjeda. Zaključuje se u postslavljeničkom maniru kako “sportska euforija pokreće pozitivne promjene”, a konsultovani sagovornici potvrdili su zaključak da ništa nije moglo narušiti pozitivnost ove priče. Pa ni, kako novinar/autor uratka Nikola Bačić navodi, “incidentno i nekorektno navijanje”. Prilog je izgledao isprazno i promašeno i vrtio se oko atributa pozitivno/negativno. Ili je bijelo, ili je crno. Ali sve je ipak bijelo. To je otprilike bio uspostavljeni narativni tok. To je možda moglo proći da se pravio prilog o takmičenju u branju šljiva, ali BHT1 je pokušao s distance baviti se fenomenom nogometne histerije i velikog sportskog uspjeha. To je zahtijevalo složeniji pristup, i to nije smjelo proći bez zalaska u srce tame uspjeha koji se, svakako, ničim ne može umanjiti. A srce tame, kako javljaju svjetski mediji, stanuje u Međugorju. Ili navija u Širokom. I na Trgu bana Jelačića. I to nisu bili tek sporadični incidenti, već priče koje zaslužuju pažnju novinara.

IZDVOJENO:

U srijedu, u izdanju Seida Masnice opet je propuštena prilika da se bolje i slikovitije predstave brojke i ekonomska stvarnost. Prvo je to bilo u trenutku kada se govorilo o povećanju plata u Republici Srpskoj, a zatim kada je federalni ministar rada najavio više od dvadeset hiljada novih radnih mjesta. Odgovoran pristup ekonomskoj tematici iziskuje da se povećanje plata i obećavajuće brojke stave u širi brojčani kontekst, npr. prikazom kretanja (ne)zaposlenosti ili prosječne plate.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Poljski sociolog Zygmunt Bauman je još prije tri godine rekao kako je “izbjeglička kriza” nova politički korektna šifra kojom kreatori javnog mnijenja pokoravaju srca i umove javnosti. Naši kreatori u vidu javnih televizija reklo bi se pokoravaju samo umove, i to nešto oštrijim terminom “migrantska kriza”, kojim se podrazumijeva da se govori o migrantima. A nikako ne o izbjeglicama. I to o njima se govori kao o tehničkom pitanju kroz prizmu njihovog (pre)seljenja sa tačke A na tačku B. Bauman je takođe predvidio da ćemo se brzo zasititi izbjegličkom tragedijom i da će zalihe moralne panike u časku presušiti. U našem slučaju reklo bi se da je jednako brzo nestala sva moralna panika nastala u trenutku zaustavljanja autobusa kod Ivan-sedla. Danas nas na FTV-u (drugi mediji to i ne bilježe) s ravnodušnošću obavještavaju da u Izačićima građani glume policiju, samoorganizirajući se kako bi zaustavljali vozila i branili ulaz migrantima. Tijekom cijelog tjedna pažnja javnih medija bila je na tehničkim detaljima u vezi s premještanjem migranata, a ne i na uslovima u kojima žive. Ili na odgovornosti političara koji dopuštaju takve uslove.

About The Author